Poreklo prezimena, selo Bošnjanović (Ljig)

29. decembar 2012.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bošnjanović, opština Ljig. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Bošnjanović je na levoj obali rečice Kacape, koja dolazi iz susednog sela Dučića, ispod visa Marinkovače. Seoske su kuće na obema obalama Kacape, potoka Bušinca i Klenovca, koji dolazi iz Tol. dola.

Bošnjanović je kao i sva susedna ljiška sela, rasturenog tipa. Ova je rasturenost došla od mnogih novijih doseljavanja sa strane.

Prema haračkim tefterima iz 1818. god. imao 14 domova sa 16 porodica i 41 har. lica. Prema popisu od 1865. god. bilo je 25 domova sa 202 stanovnika…. dokle prema popisu od 1900. god. bilo je 38 domova sa 253 stanovnika.

U Bošnjanoviću je 40 kuća od 15 porodica. Sastavni je dio babajićske opštine u srezu kolubarskom. Groblje je zajedničko za celo selo i na iskraju sela do Vračevića. Seoska je preslava Spasovdan.

Ranije se ovo selo smatralo kao zaselak susednog sela Jajčića pa kad su se doselili neki Bosanci, onda se ovaj novo naseljeni kraj prozvao Bošnjanovići, što se docnije  prometnulo u Bošnjanović. Ime selu je vrlo staro. U spisku sela, koja je snašla oluja i koja su stradala od grada u 1719. god. meseca jula, pomise se i ovo selo pod nazivom: Bossnanovitij, pored susednog sela Vračevića.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

U selu su ove porodice: Brkići 2k, Srećkovići 1k, Đorđevići 7k, Jevtići 3k, Obradovići 1k, Nikolići 1k, Lukići 1k, Mijailovići 2k, Uroševići 1k, Radovanovići 1k, Nedići 1k, Lazići 2k, Jovanovići 1k, Veselinovići 1k, Vasiljevići 3k, Simeunovići 2k, Aksentijevići 1k, Petković 1k, Jovanović 1k, Šutuljići 1k, Lazići 1k, Milisavljevići 3k, Pavlovići 1k i Krstići 1 kuća.

Prvi osnivači ovog sela su Bošnjaci, doseljeni čak u prvoj polovni 17. stoleća iz Osata u Bosni. Bošnjake je naselio jajčićski spahija i prodao im zemlje, na šta su dobili i tapije. Pre Bošnjaka bile su neke porodice koje su Turci iselili pa se nisu ni vratile. Stare kuće bile su oko Ostavnika i po njemu, te su se i Bošnjaci tuda naselili. U Bošnjake se računaju: ĐORĐEVIĆI, JEVTIĆI, OBRADOVIĆI, NIKOLIĆI, LUKIĆI, MIJAILOVIĆI, NEDIĆI, JOVANOVIĆI i PAVLOVIĆI. Njih je svega 18 kuća, slave Sv. Jovana.

Stari doseljenici:

  • BRKIĆI – stari doseljenici ovog sela, koji su vrlo rano, mnogo pre Bošnjaka doseljeni od Peći u Staroj Srbiji pa su se zbog austrijske okupacije iselili u Ježevicu, okr. užički, i posle se vratili na staro mesto. Brkića ima pod 3 prezimena, slave Sv. Đurđa.

Noviji doseljenici:

  • SREĆKOVIĆ – doselio se iz Komanica i prizetio u Brkiće, slavi Sv. Dimitrija i Sv. Đurđa.
  • UROŠEVIĆ – doselio se iz Briježđa i prizetio u Đorđeviće, slavi Sv. Đurđa i Sv. Jovana.
  • RADOVANOVIĆ – iz Cvetanovaca, prizetio se u Đorđeviće, slavi Sv. Simeuna i Sv. Jovana.
  • LAZIĆ – otac mu došao kao sluga u ovo selo i ovde služio i nastanio se, a rodom iz Mušića okr. užičkog; ima ih 2 kuće, slave Sv. Nikolu.
  • VESELINOVIĆ – je iz Ljutica okr. užičkog, prizetio se u Jovanoviće, slavi Sv. Luku i Sv. Jovana.
  • VASILJEVIĆ – ded došao iz G. Branetića na kujpljeno imanje; njih je 3 kuće, slave Sv. Arhanđela.
  • AKSENTIJEVIĆ – kao sluga doselio se sa Mušića, okr. užičkog, i ovde se oženio i okućio, slavi Sv. Jovana.
  • PETKOVIĆ – je iz Briježđa od Uroševića i doselio se na svoje imanje, slavi Sv. Đurđa.
  • JOVANOVIĆ – je doseljen kao uljez u uljeze Simeunoviće iz Dučića i posle prešao u ovo selo na imanje Đorđevića; ima ih 3 kuće, slave Sv. Nikolu, Sv. Lazara i Sv. Jovana.
  • ŠUTULJIĆ – je iz Struganika sišao na svoje ranije kupljeno imanje, slavi Sv. Đurđa.
  • KRSTIĆ – je prešao iz Dučića na svoje imanje, slavi Sv. Lazara.

Bošnjanovčani se zanimaju poglavito zemljoradnjom, stočarstvom i voćarstvom. Kod seljaka opao je zadružan život, a starije porodice naglo izumiru i nestaje ih, te otuda seoske zemlje prelaze iz dana u dan u vlastitost uljezova i doseljenih seljaka iz susednih  sela ove oblasti. Bošnjanovčani ne uče zanate, a nerado se i sele iz ovoga sela.

 

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Koreni

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.