Poreklo prezimena, selo Mala Drenova (Trstenik)

20. novembar 2012.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Mala Drenova, opština Trstenik. Stanje iz 1955. godine

 

 U Maloj Drenovi ima 130 kuća. U njoj su:

Aleksići (6), starosedeoci, slave Sv. Nikolu zimskog, a preslavljaju Sv. Nikolu letnjeg.

Erci (14), doselili su se iz Hercegovine u selo Rajinac. Kada su neki Turci isekli sve živo u Rajincu, ostalo je od Eraca dvoje muške dece od koji je jedno otišlo u selo Knić u Gruži, a drugo se doselilo u Malu Drnovu. Slave Sv. Nikolu, a preslavljaju Sv. Nikolu.

 Jevremovići (6),  doseljenici iz Toplice,  slava im je Sv.  Nikola letnji ,a preslava Sv. Nikola zimski.

Promicaći (8), doseljenici iz Promicala u staroj Srbiji,  slave Petrovdan,  a preslavljaju Sv. Savu.

Lukovci (4),  doselili su se iz sela Lukova u Toplici, slave Ilindan, preslave nemaju.

Brankovići (8), doseljenici iz Srema.  Nazivaju ih kulize i smatraju ih za izdajnike,  slave sv.  Kralja,  a preslavljaju Preobraženje. Preslavu su od skoro uzeli.

Tomići (5), doseljenici iz Toplice, slave Sv. Tomu, a preslavljaju Tominu nedelju po Uskrsu.

Rajičevići (6),  ne zna se odakle su,  slave Sv.  Ćirika .

Proštarevići (7), ne zna se odakle su doseljeni. Prozvani su tako što su kada su se doselili, cepali seljacima prošje pod nadnicu, slave Sv. Kralja, prekade nemaju.

Zlatići (10),  poreklom Vlasi,  slave Sv.  Luku,  a preslavljaju Sv.  Marka.

Stojakovići (7),  ne zna se odakle su se naselili,  slave Sv.  Nikolu zimskog,  a preslavljaju Sv. Nikolu letnjeg.

Babići (8) ne znaju odakle su, slave Sv. Jovana po Božiću i preslavljaju Ivanjdan.

Savkovići (6), Bugari,  slave Petkovicu.

Vratarci (6), doselili su se iz Vratara u Župi, slave Đurđic,  a preslavljaju Đurđevdan.

Tuvegdžići (3),  ne zna se odakle su,  slave Đurđic,  a preslavljaju Đurđevdan.

Glišići (4),  iz Moračana u Crnoj Gori, slave Aranđelovdan, a preslavljaju Veliku Gospođu.

 Spasići, o njima se ne zna ništa.

 

IZVOR: Hronika Sreza Levačkog, rukopis nepoznatog autora iz 1955. godine, priredo saradnik portala Poreklo Miloš Stojadinović

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Navodi o “Poreklu stanovništva” nisu iz 1995. godine, već iz iz knjige Todora Bušetića “Levač”, SEZ, knj. 5, Naselje i poreklo stanovništva, knj. 2, SKA, Beograd, 1903. godine. Objavio sam u mojoj knjizi “Tragovi predaka”, str. 82 – 83, Istorijski arhiv Kruševac, 2009. godine. Štampanje finansirala Skupština grada Kruševca i Skupština opštine Trstenik.

  2. Aleksići nisu starosedeoci, već starinci. Pod tim nazivom se podrazumevaju povratnici iz Preka (Srema), koji su posle propasti Kočine krajine tamo prebegli, a potom se vratili. Bušetić navodi sela u Levču, koja su u to vreme popaljena i opstela, pa tako pominje i Pustu Drenovu ili Staro selo, kod malodrenovske crkve posvećene Svetom Vasksenju.
    Inače Radivoje Erac, doseljenik iz sela Rajinca, odnosno njegovi su se doselili iz Hercegovine, je osnivač sela Male Drenove. E.M. Tragovi predaka, Istorijski arhiv Kruševac, 2009; Snežana Marković, 150 godina škole u Milutovcu; Letopis škole u Maloj Drenovi; Jelena Erac-Denčić, Moj deda Vojislav Erac, str. 14, Istorijski arhiv Kruševac, 2014, Biblioteka Zavičajna građa.

    • Aleksandar Ercevic

      Postovani gospodine Milovane, moja porodica Ercevic vodi poreklo od Gavrila Erca, rodjenog u selu Lopate u Crnoj Gori, oko 1740 godine. Slava nam je Sv Nikola. Gavrilo je imao Tri sina, Radivoja, Jovana I Radisava. Moja porodica je od srednjeg sina Jovana. Kretanje familije je , a prateci rodoslov su, Crna Gora, Ercegovina ( autor rodoslova Nedeljko Ercevic 1835-19??, Paroh plocke crkve , pojam Ercegovina vezuje za teritoriju Drobnjaka, preko Pesteri, do sela oko Sjenice, N.Pazara) zatim selo Rudine, na obroncima Rogozne, gde se nakon toga familija naseljava oko Aleksandrovca I u Toplici. Imajuci u Vidu da nam je Slava ista, da li smo u krvnom srodstvu, a uzimajuci u Vidu podatke I znanje koju vi imate vezane za Vasu porodicu kao I one podatke koje Sam gore naveo , u vezi moje familije?

      • Milovan Erac

        Moji Erci vode porreklo od Heraka Vladislavića. Prilikom migracije iz Hercegovine, sasvim je moguće da su neki ostali ili se odselili u Crnu Goru. Preporučujem vam da pogledate moju knjigu Tragovi predaka. U njoj je veoma mnogo izvora podataka, koje možete da koristite i dalje istražujete.

  3. Stojakovići i Babići bili su jedna familija. Dva brata su promenila svoje dotadašnje prezime i uzeli novo po babi su Babići, a po babi Stoji su Stojakovići. To se i danas zna u selu Mala Drenova. O tome više u knjizi Milovan Erac, Tragovi predaka, Istorijski arhiv Kruševac, Biblioteka Zavičajna istorija, 2009.

  4. Proštarevići su iz Toplice (str.85), kasnije promenili prezime u Arsić. E.M. Tragovi predaka, I.A.Kruševac, 2009.