Poreklo prezimena, selo Šišava (Vlasotince)

10. novembar 2012.

komentara: 5

Poreklo stanovništva sela Šišava, opština Vlasotince. Istraživanje saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara

Sisava, selo

 

Nastanak sela Šišava

Selo Šišava je naselje u opštini Vlasotince u jablaničkom okrugu na juga Srbije. Selo je na tri kilometara severozapadno od Vlasotinca, a graniči se sa atarima sela: Sredor, Donja Lomnica, Vlasotince, Konopnica i Skrapeža. Reka Šišavica protiče kroz selo, a nastaje od Goleme reke (Gunjetinka) i Male reke (Gornjolomnička) – koje se sastaju u Donjoj Lomnici.

Prema popisu iz 2002. godine bilo je 1.125 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo 1.057 stanovnika). Zanimljivo je da se stanovnici ovog naselja ne iseljavaju van svoga sela. Nekada su se stanovnici mahom bavili poljoprivredom-stočarstvom, voćarstvom i vinogradarstvom, dok se jedan deo stanovnika bavio raznim zanatima, a i odlazilo se u pečalbu zbog oskudnog života. Danas su Šišavci mahom zaposleni kao školovani u opštini Vlasotince, a i rade kao privatni preduzetnici. Među Šišavcima ima dosta obrazovanih ljudi, a čak i doktora nauka.

Selo Šišava se prvi put pominje 1516.godine, kao prikaz turskih feudalnih poseda (15-16. vek). Prema predanju, selo Šišava je nastalo u vremenu kada su ovaj kraj držali Turci, pa je stanovništvo bežalo pred Turcima i sklanjalo se u šiblje, koje je bilo na mesto današnjeg sela, pa su ga “šišali” i tako je nastalo selo Šišava.

Tada se prvi put pominje selo naselje Šišava i to kao Donja Šišava i Gornja Šišava. Ova naselja treba tražiti na potesima: Selište, Gramade i Plavište. Donja Šišava, prema turskom popisu iz 1516.godine, imala je samo 6 domaćinstva i dvojicu neoženjenih muškaraca. Iste godine Gornja Šišava je bila pusta pa su zemlju obrađivali stanovnici susednih sela.

Prema kazivanju Dragoljuba Đokića (1933.g.) postoje i druge legende o nastanku imena sela Šišava. Po jednoj legendi na mestu gde je današnja Šišava, bila je trava zvana “Šišište”, gde su boravili čobani sa ovcama. Vremenom su se tu naselili čobani i zbog stoke-ovaca, samo mesto dobi naziv ŠIŠAVCI, a kasnije je nastalo i ime Šišava.

Po drugoj legendi selo Šišava je dobilo naziv po izvesnom Grku čije je ime ŠIŠ AVO, koji se, bežeći od grčke vlasti, sklonio u dolini reke i tu nastanio.

Oko samog naseljavanja Šišave postoje nekoliko izvora, ali jedan, koji prema Dragoljubu Đokiću odskače od ostalih, je da su Srbi bežeći od turskog zuluma mahom iz okoline Prizrena naselili ovo selo, koje se nalazi u kotlini pobrđa visova planina Babiče Gore i Kruševice.

Opšte je predanje da su sela u donjem slivu Vlasine u 18. i prvoj polovini 19. veka bila slabo naseljena -„kraj je bio skoro pust“. Razlog leži u tome što su krajem 17. i početkom 18. veka vođeni ratovi koji su zahvatili južno Pomoravlje. Posle ratova 1683-1699. godine između Turske i s druge strane Austrije, Poljske i Rusije (koje su ušle i u samo Skoplje), ustaničkih pobuna Srba i povlačenja te vojske iz ovih krajeva – došla je 1690. godine prva velika SEOBA Srba, pod patrijarhom Arsenijem Trećim Čarnojevićem. Najveći broj srpskih porodica se iselio sa Kosova i Metohije, ali i iz južnog Pomoravlja. Tada su Kosovo i Metohiju naselili Albanci, koji se šire i prema vlasotinačkom kraju. Druga velika seoba Srba bila je posle rata 1737-1739, pod vođstvom patrijarha Arsenija Četvrtog Jovanovića.

Jedan deo Srba je otišao na sever, a drugi se povukao u predele neprohodnih šuma vlasotinačko-vlasinskoga kraja. Tako je i donji deo sliva reke Vlasine u tom vremenu bio pod šumnom, a bilo je i dosta seoske utrine-kao povoljno mesto za doseljene Srbe sa Kosova. Tako je vlasotinačko-crnotarvsko-vlasinski kraj naseljen Srbima sa Kosova najviše u drugoj polovini osamnaestoga veka. Takvih starih rodova prema istraživačima ima u selima: Konopnica, Šišava, Crna bara, Crnatovo, Batulovce, Orašje (donjeg dela sliva reke Vlasine). Prema Jovanu Trifunovskom ( Sela i stanovništvo u donjem slivu Vlasine, Leskovački zbornik broj XIV od 1984. godine), starinci u Šišavi su Mladenovci, Caninci i Džukinci. No, mnogo je više doseljenih rodova. Tih rodova ima u svim selima, pa i u Šišavi. Doseljavanje je bilo u vremenu pod Turcima i posle oslobođenja od Turaka 1878. godine iz znepoljačkog kraja, sa Vlasine, Makedonije, Crne Gore…

Iz sela Šišava su se onda selili u Vlasotince a i drugim okolnim selima, poput sela Gložane-gde su se preselili deo ili cele familije: Krstinci, Cakinci, Jovinci i Živkovci.

U donjem slivu reke Vlasine ima mesta u kojima su očuvane uspomene na pojedine muslimane-Turke i Albance. Oni su bili vlasnici zemlje, ali nisu živeli ni u Vlasotince ni u selima. U vezi sa Šišavom se pominje neki Beli medved, koji je držao potes Prosište, a u Doljoj Lomnici Osman Durić.

 

Neka istraživanja samo značenje imena „Šišava“- daju sledeća značenja:

1. Šišava: To je turska reč-sintagma sa značenjem:

šiš (bez utvrđene etimologije da je, možda, praslovenskog porekla)- oštar, udar, fijuk, brz, jak, prav, duvati, šišati…

hava (balkanski turcizam arapskog porekla) – vazduh, klima, poidneblje.

Prema tome, šišava bi mogla znači i duva-udara oštar, brz, prav, jak vetar koji fijuče, (šišti) ili, jednostavnije, oštar, brz, jak vetar, vetar koji šišti, fijuk, udar vetra…

Šiš (turcizam) je gvozdeni ražanj, na kome se peče ćevap (Vuk Karadžić), ali i ostan-štap s gvozdenim šiljkom, kao vrsta starinskog oružja (šišana).

Šiš je oznaka i za šupalj štap u kome se nešto prenosi kao u futroli.

2. Šišava: U lokalnom žargonu na jugu Srbije znači, jednostavno, vetar (severoistočni)….

Zatim, šišava može označavati i vazduh koji opija, ali i vetar koji briše sve pred sobom.

U prenosnom značenju fraza „uhvati šišavu“ (šišnjavu) odnosi se na uteći, pobeći, „uhvatiti maglu“, na bežaniju.

3.Šišava: Ako pođemo od staroslovenskog ličnog imena ili prezimena Šiša (pominje se u Povelji Stefana Uroša o osnivanju i darivanju manastira Dečani 1330. godine – Daničićev rečnik), + staroslovenski nastavak -va, ovom sintagmom dobija se toponim Šišava, odnosno Šišatov(o)-ac.

4. Šišava:– Šišati (praslovenski) znači strići, odnosno šišava je mesto gde se nešto šiša-striže, a našišati se (našišan, u lici)-opiti se.

Po jednoj legendi, naziv Šišava potiče od šišanja vrba kojih je bilo u izobilju pored potoka, a po drugoj od šišanja ovaca na mestu današnjeg sela – stoji na strani 12, monografije RODOSLOVA familije Ranđelović („Rakićevci“, autora Novice Ranđelovića, 2001. g. selo Šišava, Vlasotince).

Familija Ranđelović je iz Metohije, jer je u kumstvo sa Đokićima („paštrkuljci“-sa Paštrik planine se doselili u Vlasotince) – a to pokazuje i gajenje vinove loze u šišavačko-vlasotinačkom kraju. Još jedan podatak je da su „Rakićevci“ u Šišavi u „blizini“ sa zemljom familije Đorđević (drugo kumstvo) od pamtiveka. (Vasini-Minini).

Druge šišavačke familije su se doselile iz Znepolja (Trn)-Bugarska, kasnije doseljavale preko planinskog masiva Tumba.

Usmeno kazivanje prote Zaharije Konstantović (rođen 1873, a živeo više od 100 godina), preko njegovog sinovca Budimira, preko njegovih sinova: Jordana i Vladimira, ukazuje da su se sedam ili devet srpskih porodica, iz okoline Soluna, preko Trna (gde su se zaljdržale 5o-ak godina) doselilo u Šišavu. Tri familije su tu zatelčene kao starosedeoci (Mladenovci, Caninci i Džukinci)

Da je poreklo nekih familija iz Metohije svedoči i ovdašnji prizrensko-južnomoravski govor, kao deo prizrensko-timočkog dijalekta.

Starine

Pre ulaska u selo sa desne strane, nalazi se na mesto zvano Latinsko groblje, a postoji i lokalitet Selište -gde je nekada postojalo staro selo. Dakle, 1516.godine u turskim popisima selo Šišava se pominje kao Donja i Gornja Šišava.

 

Stanovništvo

Danas stara naselja sela Šišava treba tražiti na potesima: Selišta, Gramade i Plavište. Smatra se da su najstariji naseljenici iz familije: Mladenovci, Caninci i Džukinci. Samo naselje je nastalo u dolini rele Šišavice. Selo je zbijenog tipa. Kuće su grupisane po familijama.

Počev od Donje Lomnice, na levoj obali Šišavice, familije su raspoređene ovako: Orozovci, Stojanovci, Jovići, Minini, Katinci, Kolarci, Petrinci, Dućini, Kopilasovi, Pantini, Triparci-Viljinci, Gmitrovci, Caninci, Mladenovci, Paljini, Džanabetovi, Pašini, Arsini, Džukinci, Nicini, Penkini, Zeljkini, Krstanci, Gijini-Piskupovci, Simonovi, Papudžinci, Đurinci i Anđelikini.

Na desnoj obali Šišavice, počev od Donje Lomnice, raspored familija je: Rakičevci, Burdiinci, P’kljini, Kokini, Ljubinkini,, Ćuškovi, Kukavci, Đokini, Ristini, Virčini, Buđini, Zarini-Mladenovci, Andrekinci, Viljinci, Dakini, Pepeljuge, Kocini i Tukejinci, a na ovoj strani je i jedna romska porodica Osmanovići.

Najstarije familije koje su poznate istraživačima naseljavanja sela Šišava su familije: Kolarci-čije prezime je Milenković; zatim Caninci – čije prezime je Stojanović (poreklo iz Debra, Zapadna Makedonija); onda Orozovci (iz s. Gornji Orah) čije je prezime Stamenković i Burdinci-čije prezime Stoiljković.

 

Krsne slave i seoska slava

U selo preovlađuju dve krsne slave – Sveti Nikola i Sveti Ranđel. Seoske slave-litije su: Đurđevdan (6 maj, većina) i Markov dan (8 maj, manjina).

 

Učešće Šišavaca u oslobodilačkim ratovima

Opšte je poznato da su Srbi pokušali da se oslobode Turaka za vreme Prvog srpskog ustanka. I narod Vlasotinca i okoline se digao protiv Turaka. Narod ovoga kraja je poveo čuveni Ilija Strelja, koji je sa srpskom vojskom bio u Nišu, a odtale, kao leskovački vojvoda, preko Zaplanja došao Vlasotince. Za njim su pošli Vlasotinčani, ali i žitelji okolnih sela. Potukli su Turke koji su pošli za Vranje i Leskovac. No, Turci su onda poslali veću vojsku, koja je napala ustanike kod Grdeličkog dervena. Tu ustanici nisu izdržali. Jedan sukob je bio i kod Crne Bare. Tu je dosta Turaka izginulo, ali su i ustanici razbijeni. Turci su posle ovoga spalili Vlasotince i okolna sela, među njima i selo Šišavu. Sve se ovo desilo oko Đurđevdana 1809.godine. Drugi put je Vlasotince sa okolinom spaljeno 1821.godine, a treći put 1841. godine. zna se da je i Šišava tada ponovo paljena.

Pokušaj da se Vlasotinčani oslobode Turaka bio je 1860.godine. Tada su oni knezu Milošu poslali žalbu na turske zulume, a Miloš je žalbu poslao caru, u Stambol. Car je tada poslao Sadzam-pašu da stvar ispita, da nepravdu suzbije, i počinioce kazni. Sadzam je došao u Niš i saslušao neke svedoke, među njima i Hadži-Stanka Valčića iz Vlasotinca i obećao mu da će ga kući pustiti i nagradu mu dati ako istinu kaže. I on otkri istinu: da su Đoka Stoiljković, pop Stanoje Janković i Ranđel Gorunović iz Vlasotinca nagovorili nekog Petra Planinca i Petra Dinkića da ubiju Krstu iz Donje Lomnice, koji je Srbe špijunirao i devojke Turcima podvodio. Oni ga noževima saseku, a za to okrive Turke, pod izgovorom da su im oni “najboljeg čoveka ubili”. Posle ovoga Đoka, pop Stanoje, Ranđel, ali sa njima i svedok Hadži Stamenko budu obešeni, a Petar Planinac i Petar Dinkić sasečeni (Tihomir Đorđević, “Beleške o Vlasotincu”).

U vlasotinačkom kraju u vremenu pod Turcima, ljudi ovog kraja su uvek težili da se oslobode turskog ropstva. Mnogo je pojedinaca koji su se odmetali u hajduke, a bilo je i nekoliko poznatih vlasotinačkih buna. U tim bunama za nacionalno oslobođenje od Turaka vidno mesto su zauzimali i Šišavci. Naročito su imali udela u borbi 1877/78 protiv Turaka za konačno oslobođenje ovih krajeva Srbije od Turaka.

Šišavci su učestvovali i u balkanskim ratovima, prvom i drugom svetskom ratu. Šišavci, kao i ostala okolina su mnogo propatili pod bugarskom okupacijom u Prvom i Drugom svetskom ratu.

Novembra 1915. godine Bugari su pobili neke sveštenike iz vlasotinačkog kraja, među njima Svetozara Milenkovića iz konopničke crkve, rodom iz sela Šišave. Šišavci su učestvovali u poznatom topličkom ustanku 1917. godine, sa svojom četom od 30 komita. U toku trajanja ustanka Bugari su zapalili Šišavu i 1917. godine marta meseca streljali trideset tri Šišavaca.

U Drugom svetskom ratu Šišavaca je bilo na svim stranama: četnicima, dražićevcima i partizanima.

Mnogi su stradali u borbama sa Nemcima i Bugarima, a mnogi i u bratoubilačkom ratu.

Jedanaest Šišavaca je bilo internirano 1941. godine od strane Nemaca na početku Drugog svetskog rata i tek su „odrobljeni“ i vratili se kući 1945. godine. U vreme od 1941-1945.godine u partizanskom pokretu u borbi protiv fašizma i konačno oslobođenje, vidno mesto je u istoriji ovoga kraja imao Mija Milenković, po kome je i osnovna škola u selu Šišava dobila ime, a poginuo je kao nesvršeni student. U dvorištu škole stoji i njegova bista.

I u vreme raspada bivše Jugoslavije građanskog rata, bilo je Šišavaca koji su bili na ratištima u Hrvatskoj i Kosovu.

Obrazovanje:

Prema nekim podacima škola u selu Šišava kao četvorogodišnja škola je osnovana 1857. godine, u privatnoj kući Konstantina Ilića – u kući porodice Konstatinović. Prvi učitelj je bio iz Smedereva, da bi Turci 1858. godine školu zatvorili i 1922. godine je ponovo otvorena, a prvi učitelj je bio šišavac Božidar-Bora Milenković, a radila je u zgradi Jove Milenkovića. 1927. godine tada predsednik Školskog odbora Živan Stamenković-Amerikanac iz sela Donje Lomnice, koje je spojeno sa Šišavom danas, pomogao je da se izgradi škola na njegovom zemljištu, na kome se i danas  nalazi. To je od tada pa do danas na potesu sela Šišava-Donja Lomnica. Danas postoji osmogodišnja osnovna škola , koja nosi naziv po „Braći Milenković“, koji su učesnici NOB za oslobođenje od fašizma u Drugom svetskom ratu.

Škola ima isturena odeljenja u selima: Crnoj Bari, Sredoru, Lipovici, Skrapežu, a odeljenje u Gornjoj Lomnici je zatvoreno zbog migracije stanovništva.

Infrastruktura:

Selo je elektrificirano, ima asfalt, svaka kuća je uvela telefon. U selu ima dosta privatnih trgovinskih radnji, a nekada su bile državne. Takođe ima i privatna veterinarska stanica, a i ambulanta koja kao i meštanima Donje Lomnice služi svim okolnim selima. Danas skoro svaka kuća ima televizor, a i kablovsku televiziju.

Sport: 

Prvu fudbalsku loptu u selu Šišava 1944. godine su doneli braća Rade i Zoran Katić, potom formirali fudbalski klub i igrali fudbal sa susednim selima. Zvanično je formiran fudbalski klub u selu Šišava 1973. godine pod nazivom “Jedinstvo”, od igrača sela Šišave i Donje Lomnice, koji se takmičio u opštinskoj, regionalnoj ligi, a dospeo je i do niške zone, čak je bio i ispred gradskog tada rivala FK “Vlasine” godine 1980.

1998. godine u Šišavi je formiran košarkaški klub „Šišava“, koji se takmiči u opštinskoj ligi. Septembra 2002. godine u Šišavi je formiran i karate klub “Đurđevdan” koji danas učestvuje na mnogim međunarodnim karate turnirima. Ima dobre rezultate, mnogo osvojenih zlatnih, srebranih i bronzanih medalja, a njegovi članovi su učenici iz sela Šišave i Donje Lomnice.

 

Rodoslov familija

 

Orozovci. Rodonačelnik familije Stamenko Jovanović. Doseljeni iz selo Gornji Orah, sela u vlasotinačkoj opštini sa desne strane reke Vlasine. Naziv familije potiče od turske reči: Oroz-petao. Stamenkov oroz se oglašavao uvek u isto vreme pa su meštani u okolini po njemu određivali vreme ustajanja. I danas na početku 21. veka u selo Gornji Orah postoji potes: “Šišavački šljivar”, kao obeležje ovoga roda koji se zaselio u selo Šišava.

Prezimena: Jovanović, Stamenković, Todorović, Petrović, Bošković.

Krsna slava: Sveti Nikola (19. decembar)

 

Stojanovci.  Rodonačelnik familije je Stojan. Doseljen iz selo Kruševica, a usvojio ga je Coja Stojiljković-Đurinski, pa je uzeo prezime StojanCojić (1826.g.1885.g.). Poginuo je u Srpsko-bugarskom ratu 1885.godine.

Prezimena: Cojić, Stojanović, Kostić i Jović.

Krsna slava: Sveti Nikola (19.decembar)

 

Minini. Dobili su naziv po Miladinu-Mini. Došli iz selo Svođe.

Prezimena: Đorđević, Miladinović, Kostadinović.

Krsna slava: Sveti Stevan (9. januar).

Poznat sledeći rodoslov: Đorđe-Miladin Đorđević (njegova žena Đurđa)-Ranđel (1872.g.), Kostadin (1878-1914.g.), Jovanka (1881.g.), Mileva (1884.g.), Trajko (1885.g.), Ljubica (1887.g.)…

 

Katinci. Rodonačelnik familije je Matija i žena mu Kata. Došli su iz Kragujevca. Postoji priča da je Kata ubila Turčina, pa su morali da promene mesto boravka. Kazivanje zabeležio: Vladimir K. Petrović.

Prezimena: Jovanović, Kostić, katić, Petrović, Vasiljković i Dimitrijević.

Krsna slava:Sveti Nikola

Poznat sledeći rodoslov: Mateja (njegova žena Kata)-Jovan-Kosta, Petar, Dimitrije;

Kosta-Stojanka: Toma(1863.g-1946.g.)-Kostadina Marković iz s. Dadince (1864-1908.g.), Stojan-Cokan (1876.g.-1946.g.)-Jana Đokić iz s. Ravni Del (1878-1938.g.);

Toma-Kostadina:-Darinka (1883.g.), Živojin (1884.g.), Dušan (1886-1895.g.), Milan (1889.g. njegova žena: Draga Stamenković s. Lomnica 1897-odseljeni u Kraljevo), Svetozar (1891.-njegova žena: Paraskeva Anđelković iz s. Brezovica 1880-1918.g.), Todor (1894.g.-1894.g.), Vukadin (1895.g.), Zorka (1898-1898.g.), Đura (1899-1902.g), Desanka (1903.g.), Draginja (1906-1991.g.).,,

Svetozar se drugi put oženio Savkom Conić (1895-1947.g.) iz Vlasotinca i izrodili decu: Miodrag 1923.g.), Radomir 1926.g.) Zoran (1928.g.), Branislav 1929.g.), Olgica (1933.g.)…

Karakteristično je da da su Toma-Kostadinka imali 11 dece i dva deteta umrla – iste godine rođenja – 1894. odnosno 1895. godine.

 

Kolarci i Papudžinci. Rodonačelnik ovih familija je Stojan. Stojan je imao sinove: Milenko i Miljko. Njaverovatnije se Milenko bavio kolarskim zanatom, pa je familija dobila naziv Kolarci, dok je Miljko se bavio papudžiskim zanatom pa je familija dobila naziv Papudžinci.

Krsna slava: Sveti Nikola.

Poznat rodoslov: Stojan-Miljko (Stojanović (umro 1884.g-njegova žena Stamena umrla 1905.g.), Milenko Stojanović(umro 1908.g.)

Miljko-Stamena: Kosta, Vasilije (1863.g.)…

 

Petrinci. Familija je dobila ime po Petru.

Prezimena: Tasić, Dimitrijević.

Krsna slava: Sveti Stevan (9. januar).

Poznat rodoslov familija: Petar-Dimitrije-Atanas-Tasa Dimitrijević (žena Stojanka): Petar (1872.g-žena Sanda 1972.g), Kostadin Tasić (1878.g-žena Velika t. Đorđević 1978-1952.g.), Draginja (1881.g.), Stana (1885.g.9, Rista (1890.g.)…….

 

Ducini i Kokini. Rodonačelnik familije je Đoka.

Kokini su dobili naziv po Kosti (Koke), a Ducini po Dušku (Duca. Prezime: Đokić, Kostić

Krsna slava: Sveti Stevan.

Poznat je rodoslov familija: Đoka (žena Jana)-Kosta Đokić (žena Anđelija; Mladen Đokić (1885-1913.g. žena Marija S. Jović oko 1860-1904.g.).

Kosta-Anđelina: Mihajlo Kostić (1885.g-žena Nastasija Kostadinović iz s. Crnatovo oko 1885.g.)

Mladen Đokić-Marija Jović: Dušan (Duca) (1889-1953-žena Milena Dinkić iz Vlasotince 1889-1924.g.)…

 

Kopilašovi i Ristini. Rodonačelnik ove familije je Stamenko.

Prezime: Stamenković.

Krsna slava: Sveti Nikola.

 

Šopovi. Između dva svetska rata u Šišavu su se naselile dve porodice Đorić iz sela Darkovce (Crna Trava)

Rodonačelnik prve familije je Petar S. Đorić (1880-1985.g-žena Natalija Stanković iz sela Rajno Polje oko 1886.g.)-druge familije je Tasa Đorić (1884-1939.-žena Draginja 1884-1949.g.)

 

Pantini. Rodonačelnik familije je Stefan. Familija je dobila naziv po Panti, unuku Stefana.

Prezimena: Stefanović,Đokić.

Krsna slava: Sveti Ranđel.

Poznat rodoslov: Stefan-Đoka Stefanović (žena Nastasija-Stana)-Simon (oko 1859.g-žena Anđelija Petković iz s. Gložane oko 160.g.), Panta Đ. Đokić (oko 1870.g. (žena Marija S. Milenković oko 1875-1939.g.).

 

Midžini. Rodonačelnik familije je Milenko.

Prezimena: Milenković, Kostić, Stanković.

Krsna slava: Sveti Nikola.

Poznati rodoslov: Milenko-Kostadin Milenković (žena Marija)- Jevrem Kostić (1881.g.-žena Stana Stanković iz s. Batulovce 1881.g.), Julijana(1885.g.), Mihajlo Milenković (1890.g.-1960.g. i žena Darinka S. Miljković 1894.g.)

 

Mladenovci. Rodonačelnik familije je Mladen.

Po kazivanju Stevana M. Miljkovića, a i na osnovu priče Borivoja Đ. Milenkovića (učitelja), Mladen je doseljen iz sela Mačkatica (Surdulica). Mladenova familija je dobila naziv Mladenovci.

Prezime: Mladenović, Simonović

Krsna slava: Sveti Ranđel (21 novembar)

Poznat rodoslov: Mladen-Milenko M. Mladenović (oko 1815.g i žena Stana), Miljko (umro 1894.g.)

Milenko-Stana: Jovan (1840-1912.g i žena Stanka umrla 1890.g.), Rista (1856.g-1912.g.), Marika…

Miljko (umro 1894.g.):-Simon (oko 1851-1924.g. i žena Stojanka-Sika umrla 1948.g.), Vasilije, Nikola, Dimitrije…

 

Paljini. Rodonačelnik familije je Stojilko.

Prezimena: Stojilković i Prokopijević.

Krsna slava: Sveti Ranđel (21. novembar)

Poznat rodoslov: Stojilko-Prokop Stojiljković-Kostadin Prokopijević (žena Jelena)-Svetislav Stojiljković (1903.) i žena Mileva Lazarević 1899. g iz s. Ravni del), Živana (1906.), Persa (1908.g.)…

 

Džanabetovi. Rodonačelnik familije je Cvetko.

Reč džanabet u našem kraju se upotrebljava za neposlušnu osobu, koja se „otela“.

Po kazivanju Novice V. Cvetkovića, a na osnovu priče njegovog dede Janićija, rodonačelnik ove familije Cvetko je iskazivao neposlušnost turcima pa su ga nazvali džanabet.

Krsna slava: Sveti Ranđel (21 novembar)

Poznat rodoslov: Cvetko-Petar Cvetković (žena Stanka)-Janićije 81871-1956.g i žena Trajka (1873. iz s. Sredor), Dragutin (1881. g i žena Zojica G. Conić 1883-1950.g iz Vlasotinca), Saveta (1885.g.), Natalija 1889.g.)…

 

Pašini i Arsini. Rodonačelnik familije je Kosta. On je imao sinove: Dimitrije (njegova žena Cveta) i Arsenije. Po kazivanju Nade, supruge Svetislava praunuka Kostinog, Dimitrije je učestvovao u ratu protiv Turaka 1877/78 godine i pri tome se dosta slobodno hvalio kao se ne boji Turaka, no mirno sedi i puši kao „turski paša“, pa su potomci dobili naziv Pašinci.

Potomci Arsenije-Arse dobili su naziv Arsini.

Prezimena: Kostić i Arsić.

Krsna slava: Sveti Ranđel (21 novembar)

 

Kope Babin. Ova familija vodi poreklo od Mihajla Kostića iz Stuble (Pusta Reka) i Stane iz Šišave. Posle smrti muža Stana se vratila u Šišavu i dovela sina Petra Mihajlovića.

Krsna slava: Sveti Ranđel (21. novembar)

Poznat rodoslov: Mihajlo Kostić (oko 1871. g selo Stubla i žena Stana s. Šišava) – Petar Mihajlović (1890.g. i žena Danica P. Stameković 1890.g „Orozovci“ s. Šišava)…

 

Pižini. Rodonačelnik familije je Miljko.

Krsna slava: Sveti Nikola (19. decembar)

Prezime: Miljković

Poznat rodoslov: Miljko-Stojan Miljković (žena Petrija), Stanoje Miljković (žena Velika).

Stojan-Petrija: Stojadin (1881-1960.g i žena Natalija Rajković iz s. D.Lomnica 1884-1940.g.), Rasimka (1884.g.), Jovan (1887.g.), Milan (1890-1890)…

Stanoje –Velika: Mihajlo (oko 1864-1954.g. i žena Marija oko 1869.g.)-Jevrosima 81886.g.), Svetozar (1888-1889), Milorad (1900-1907.g.). (Mihajlo je posinio Svetislava A. Petrovića koji je nasledio domaćinstvo. Njegovo potomstvo se nalazi u familiji Orozovci…

 

Ničini. Familija je dobila naziv po dedi Niči. Rodonačelnik familije je Stojko Stepanović.

Prezime: Stepanović, Stojković.

Krsna slava: Sveti Nikola

Poznat rodoslov: Stojko Stepanović-Soasoje Stojković 8oko 1859.g.i žena jelena Stojanović iz s. Boljre oko 1860.g.)-Marija (1881.g.), Vladimir (1884-1958.g. i žena Stana(prvi brak-1895.g) i drugi brak: Julka Đ.Kocić (1892-1963.g.).

Vladimir-Julka Stojković: Lazar(1921.g.), Uroš (1922-1945.g.), vera (1925.g.), Radomir (1929-1982.g.), Vidosava (1932.g.), Gordana (1935.g.)…

 

Penkini. Rodonačelnik familije je Stojan. Stojan je imao sina Ristu čija se žena zvala Petkana. Najverovatnije je familija dobila naziv Petkini-Penkini po Petkani.

Prezimena: Stojanović, Ristić.

Krsna slava: Sveti Nikola

Poznat rodoslov: Stojan-Rista Stojanović (žena Petkana umrla 1900.g)-Đorđe Ristić (oko 1866-1917.g i njegova žena Tašana C. Stojiljkovići (Đurinci-Šišava) oko 1868.g)- Persa (1891.g.), Svetozar (1893.g), Danica (1895.g.), Leposava (1897-1898.), Božidar (1899.g-1917.g.), Sotir (1902-1989 i njegova žena Jelena M. Arsić (1902.)), Milutin (904-1971 i žena Sofija Veselinović 1905-1987.g iz selo Brezovica)…

 

Caninci. Po istraživanju Miodraga Stojanovića, Caninci vode poreklo iz Debra. Sa sobom je doveo sina Caneta, po kome je familiji dobila naziv. Cane je imao sina Stojana.

Prezimena: Canić, Stojanović i Gorčić.

Krsna slava: Sveti Nikola (19. decembar)

Poznat rodoslov: Đorđe-Cane-Stojan-Gligorije-Gorča Canić (Stojanović) oko 1915.g i žena Stana, gavrilo (umro 1935.g.), Jelena.

Gligorije (Gorča) Canić (Stojanović)-Stana: Stavra (oko 1873.g. i žena Stanka T. Stamenković oko 1874-1948.g.), Petar (oko 1877 i žena Magdalena Stojanović s. Crnatovo-druga žena: Danica Vukadinović C. Bara 1888-1957.g.), Milan (1881-1969.g.), Julijana (1884.g.),Jelisaveta (1886.g.), Svetozar (1889-1944.g.)…

 

Vranjanci. Rodonačelnik familije je Ilija Veličković. Doselio se iz Savojnice, sela između Predejana i Vladičinog Hana, koje gravitira Vranju, pa su zbog toga dobili naziv Vranjanci.

Prezimena: Veličković, Ilić.

Krsna slava: Sveti Ranđel (21. novembar)

Poznat rodoslov: Ilija Veličković (umro 1885.g i žena ;ilka umra 1905.g)-Stanko Ilić( oko 1861. i žena Marija 1867-1954.g iz s. Konopnica), Gavrilo Ilić (1865-1950.g.), Jelena (1867.g.), Stojanka 81875.g.).

Stanko Ilić-Marija: Darina (1885), Petar (1887), Mileva (1889-1889), Dušan (1890-1977 i žena: Marija Đurić s. Rajno Polje 1889-1954.g.), Vaska (1893.g.), Nadežda (1897-1902.g.).

Gavrilo I.Ilići-Marija: Dimitrije (1887-1890), Kostadin 81890), Danica (1893), Savka (1896), Blagoje (1901-1978.g. i žena Desanka Zdravković 1904-1981. iz selo Donja Lomnica), Bosiljka (1904), Budimka (1907-1912).

Blagoje Ilić-Desanka Zdravković: (1923), Draginja 81926), vera (1927), Gavril (1930), Radmila (1932), Ljubica (1935), Jelica (1938), Leposava (1942), Mirjana 81945), Nevenka (1950)…

 

Gmitrovci. Rodonačelnik familije je Gmitar i po njemu je familija dobila naziv Gmitrovci.

Prezime: Mitrović.

Krsna slava: Sveti Ranđel (21. novembar)

Poznat je rodoslov: Gmitar-Milenko G. Mitrović (žena Stamena)-Đorđe (1870.g i prva žena: Agnija (oko1870) iz s. Boljare i druga žena: Paraskeva 1874-1937 iz Leskovca), Luka (1877-1945.g i žena Nastasija (oko 1877.g) iz Vlasotinca)…

 

Džukinci. Po kazivanju Kosare, supruge Nikodije Milenkovića, rodonačelnik familije je Džuka pa je po njemu familija dobila naziv Džukinci. Po istom kazivanju Džuka i Cane (po kome su Caninci –Stojanović, naseljeni iz Debra) rođena braća. Dakle, Džukinci su poreklom iz Debra (Zapadna Makedonija).

Prezimena: Gavrilović, Milenković.

Krsna slava: Sveti Nikola (19.decembar)

Poznat rodoslov: Džuka-Milenko (žena Kita)-Gavrilo (žena Nastasija-Sika)-Jordan (1873-1941.g i žena Agna Đikić iz s. Boljare 1873-1957.g.), Tala, Keva, Stana, Sotir Ćirilo (1885-1944.g i žena: Milena Milenković iz s. Sredor 1886-1972.g.).

Jordan-Agna: Milan (1893-1894), Zorka 81895), Rista (1897-1898), Sida (1901-1901), Stojadin (1902. i žena Ruža G. Miljković 1900-1923), Dragoljub (1905), Miluitin (1907-1909), Vojislav (1908), Živana (1910-1944), Nikodije (1912.g i žena: Kosara B. Stojanović 1914.g.)…

 

Zeljkini. Rodonačelnik familije je Nikola Milenković.

Prezime: Milenković

Krsna slava: Sveti Nikola

Poznat je rodoslov: Nikola Milenković (1865-1921 i njegova žena Stana Jovanović 1869-1940.g iz sela Lomnica)- Darina (1889), Julijana 81891), Mileva (1893), Paraskeva (1896-1898), Živan (1900-1946.g-prva žena: Zorka ud. Nikole Popovića dovela sina Đuru (1930.g.) i druga žena: Vera Milenković iz selo Orašje (1930.g))…

 

Krstaninci. Rodonačelnik familije je Jova.

Po kazivanju Tomislava M. Todorovića, a na osnovu priče njegovog oca Milana U. Todorovića, familija je dobila naziv po baba-Krstani. Jedna grana ove familije u Šišavi je poznata pod nazivom Krstaninci (Virčinci), i po istom kazivanju dobili naziv po Virči koji je kratko vreme živeo u ovoj porodici kao pritetak.  Deo familije ima nziv Krstaninci (Đokini), prem izvesnom Đoki Stamenković.

Prezimena: Jović, Stanković, Stojanović, Đorđević, Stamenković

Krsna slava: Sveti Nikola (19 decembar)

Poznat je rodoslov: Krastaninci (Virčinci); Jova-Krstana:Stanko Jović (i žena Milka umrla 1892.g), Đorđe Jović (imao sina: Stamenko Đorđević);

Stanko Jović-Milka: Stojan Stanković ( njegova žena Agnija), Đorđe Stanković (oko 1863.g. i njegova žena tašana Stoijljković (Đurnici-Šišava) oko 1864.g.);

Stojan Stanković-Agnija: Stanko Stojanović (njegova žena Anica), Miloš (njegova žena Ječena S. Canić (Caninci-Stojanović Šišava), Stevan 81872-1956), Stoilko (1875), Miladin (1878), Milutin (1879), Milan 81882-1882), Kristifor.

Poznat je rodoslov: Krastaninci (Đokini):-Jova-Krstana: Stanko Jović-Milka, Đorđe Jović;

Stamenko Đorđević-Stana: Todor (1842-1931.g. i njegova žena Đurđa T. Savić oko 1846.g iz selo Sredor), Đoka Stamenković (njegova žena Mladena umrla 1925.g.);

Todor Đorđević (1842-1931.g i žena Đurđa T.Savić oko 1846 iz s.Sredor):-Uroš (1880-1968.g i njegova žena Paraskeva Đokić 1880-1956.g. iz s. Gornja Lomnica), Julijana (1884), Risimka (1890);

Uroš-Paraskeva: Leposava (1900), Milan (1902-1971, petar (1905), vasilije(1907-1987), Stavra(1910), Natalija (1913)…

Đoka Stamenković-Mladena: Dimitrije (1878-1956.g. i njegova žena Agnija s.Orašje 1879.g), Dragutin (1880) prva žena: Evgenija (1883) a druga žena: Draginja Kocanović 1886-1960 iz Vlasotinca), Dušan (1886), Anđelija (1888), Spasoje (1892), Đorđe (1895);

Dimitrije Stamenković-Agnija: Blagoje (1899-1900), Živka (1902), Bosiljka (1905), Stana 81907), Olga (1909), smilja (1911), Stojan (1912-1913); Dimitrije Stamenković sa drugom ženom Draginjom izrodio: Savka (1914-1998, Aleksandar (1020-1984.g i žena Javorka Janković 1922-1977 iz s. Crnatovo), Nadežda (1923), Sreten (1925-1988.g), Đorđe (1931), dragan (1934-1935.g).

*   *   *

Zanimljivo je da Stamenković Dimitrije (1878-1956.g) za 78 godina života sa dve žene izrodio: 7+7=14 dece. Što je nesumljivo rekord u rađanju dece u jednoj porodici krajem 19. i početkom 20. veka u ovim krajevima.

 

Simonovi. Rodonačelnik familje je Spasa. Familija je dobila naziv po Simonu, unuku Spasinom.

Prezimena: Spasić, Milanović.

Krsna slava: Sveti Nikola

Poznat je ovakav rodoslov: Spasa-Milan Spasić-Simon Spasić-Milanović (oko 1865-1942.g. i njegova žena: Nastasija G. Stojanović oko 1865.g.);

Simon Spasić (Milenović-Nastasija G. Stojanović:-Vasiljkica (1885), Spasoje (1888-1910), Atanasije (189-1891), Petar (1892), Jovan(1894-1978), Vojislav (1897-1974), Risimka(1902), Ljubomir (1905-1906), Dobrila (1908)…

 

Đurinci. Po kazivanju Zorana B. Dinića, a na osnovu priče Stojana Dinića (rođenog 1912.g., rodonačelnik familije je Đura. Došli su sa Kosova pa su se naselili u selu Guberevcu, a zatim prešli u Šišavu. Đura je imao dva sina: Coju Sojilka. Coja (vidi familiju Stojanovci) nije imao dece pa posinio Stojana iz Kruševice.

Prezimena: Đurić, Cojić, Stojilković, Kostadinović i Dinić.

Krsna slava: Sveti Stevan (9 januar)

Poznati ovakav rodoslov: Đura-Coja (Stojan-vidi familiju Stojanovci), Stojilko;

Stojilko:-Kostadin-Dina (oko 1848-1940.g. i žena Jana), Coja, Tasa, prokopije, Stanka;

Kostadin-Jana:-Hristifor (1872-1939.g. i njegova žena Sanda Milenković (Mladenovci-Šišava) oko 1872-1955.g.), Julka, Mihajlo, Roska, Vlajko (1888-1967.g), Vaska;

Hristifor-Sanda:-Vladimir (1893.), lazar81895-1979.g), leposava 81898-1992.g.), zarije 81900-1903.g.), Srećko (19003), Todor (1906-1911), Toma 1906-1909), Bosiljka 81909-1911), Dobrunka 81911-1951), Veljko (1915)…

 

Anđelijini. Rodonačelnik familije je Stojan. Familija je dobila naziv po Anđeliji žene Đorđa, unuka Stojanovog.

Prezimena: Stojanović, Milenković.

Krsna slava: Sveti Nikola

Poznat je rodoslov: Stojan-Milenko Stojanović (žena Jelena)-Đorđe Milenković(oko 1866 i njegova žena Anđelina M. Stamenković oko 1967.g.);

Đorđe-Anđelina:-Mileva81887), Svetozar (1889), Danijel-Dušan (1893-1970), Ljubomir, Draginja (1900), Desanka (1904), Zorka (1907)…

 

Tukejini. Rodonačelnik familije je Stanoje.

NAPOMENA: U selu Lipovica sam zabeležio da reč „tukeja“ znači TRGOVAC, pa sam naziv Tukejci označava TRGOVCI- a da ima „tukejaca“ po prezimenu: Stojanović: u selima Lipovica, Konopnica, Ravni Del, Batulovce (da se čak i na Fejsbuku uz prezime Stojanović označavaju“ kao Tukejci na početku 21. veka navodeći tako svoje poreklo-podvukao M.M 2012.g)

Prezimena: Stanojević, Jović

Krsna slava: Sveti Ranđel (21. novembar)

Poznat rodoslov: Stanoje-Jova (njegova žena Vukana)-Atanasije-Tasa oko 1867-1957.), Anta (1870. i žena Jovana oko 1874-1927.g.);

Anta-Jovanka:-Dragutin (1889-1890), Darina (1891), Natalija (1893), Velimir (1895-žena Zojica), Dušan (1897), Lazar (1900-1957.), Božidat (1901-1917), Đorđe (1903), Milorad (1905-1906), Risimka (1906-1906)…

 

Kocini. Rodonačelnik familije je Koca Mitrović i po njemu je familija dobila naziv. Doseljen je iz ravnog dela, a po zanimanju je bio zidar. Prema valjaču Vladimiru Iliću (1881.g.mahala Predanča-G.Dejan), Koca je u rodoslovu familije Mladenović iz Dejana, koji slave istu krsnu slavu-od Đukinci. (Podvukao M.M-2012-g). Prema kazivanju potomaka, Nikolina majka Đurđa, posle smrti („ubistva“) Koce Mitrovića, se vratila u rodno selo Orašje i tamo se porodila. Kada je sin Nikola napunio 16 godina, majka Đurđa ga je poslala u selo Šišava da uzme imanje. On je ostao u Šišavu i tu osnovao porodicu. Nikola je rođen 1865-1940.godine. Onda je familija po Nikoli uzela prezime Nikolić. Kasnije imanje je nasledio njegov sin Mladen (1887-1967.g.), koji je imao 11. toro dece, od kojih su tri umrla. Od Mladena je imovinu nasledio njegov sin Tihomir Nikolić (1909-1982.g). Od Tihomira imovinu je nasledio njegov sin Dušan Nikolić 81938-1993.g i njegova žena Mladenka Dimitrijević rođena 1943.g iz s. Orašje). Kasnije je imovinu nasledio njegov sin Slobodan (1976.g)-otac Elene Nikolić učenice osmog razreda OŠ „Braća Milenković“ u s. Šišava, koja je napravila ovaj zapis od svoje babe Mladenke za svog nastavnika Miroslava Mladenovića nastavnika matematike u školi i lokalnog etnologa (a i istog porekla rodoslovu)-podvukao M.M 2012.g.)

Prezimena: Mitrović, Kocić i Nikolić.

Krsna slava: Sveti Đorđe (9. decembar)

Poznat rodoslov: Koca Mitrović (žena Đurđa)-Nikola (oko 1865-1940 i žena Zojica), Hristifor (oko 1867.g i prva žena I. Veličković (vranjanci-Šišava) oko 1867) a druga žena Marija s. Boljare oko 1869-1938);

Nikola: Mladen (1887-1967.g i žena Savka Filipović 1888-1963 iz Vlasotince), Risimka (1891);

Mladen-Savka: Tihomir Nikolić (1909-1982 i njegova žena jelisaveta Garčić(iz s. Gare poreklo iz Crne Gore) Vlasotince, Draginja 81910), Ljubica 81914-1988), leposava 81917), Dobrivoje (1922), Olga 81923), Radmila 81925), Petar (odseljen);

Tihomir-Jelisaveta: Branislav (1932-odseljen), Vidosava (1933), Lazar (1936-odseljen), Dušan (1938-1993.g i žena Mladenka Dimitrijević 1943 iz s. Orašje), Zorica (1939), Dušica 81941), Nada (1949)…

Hristifor-Jelena: Desanka (1878, Aleksandar (1888), Vlajko (1890-1892)…

Hristifor-Marija: Uroš (1894-1959 i prva žena Darina D Miljković 81890 i druga žena Danica Petrović (Katinci-Šišava) 1891-1977.g), Svetozar (1897 i žena Mileva Veljković iz s. Orašje), Dušan 81901-1907), Jelisaveta 1905), Mileva (1908)…

 

Pepeljugini. Rodonačelnik familije je Stojilko Stojanović.

Prezimena: Stojanović i Stojiljković

Krsna slava: Sveti Nikola

Poznat rodoslov: Stojilko Stojanović (žena Cveta)-Trajko (oko 1868 i žena Magdalena Đikić s. Boljare), Stanko (oko 1874. i žena Trajka s. Orašje oko 1876-1924.g.);

Trajko-Magadelena: Saveta (188), Milan (1890-1974. i prva žena nada (1930.g-deca: Radmila i Budimir) i druga žena Pelagija Nikolić (Šišava)), Ljubica, Savka, Risimka, Milorad;

Milan-Pelagija (druga žena):-Persa (1929-1930), Živka (1930), Trajko (1933 i žena Milena Marjanović iz Užice 1935,g), Sava (1936-1940), Nenad (1938.g. i Milunka Stojanović iz s. Konopnica 1934.g.), Stojan 81940-1947.g.), Radovan (1944), Hranisalv (1947,), Petar (1950)…

 

Dakini. Familija je dobila naziv po Zdravku-Daki. Rodonačelnik familije je Miloš.

Prezimena: Milošević i Dimitrijević.

Krsna slava: Sveti Nikola

Poznat rodoslov: Miloš-Dimitrije Milošević (žena Anđelija)- Zdravko Dimitrijević 8oko 1854.g. i žena Kostadina Pešić oko 1856 iz s. Boljare);

Zdravko – Kostadina: Risimka (1887), Milan (1890-1923. i žena Stana Jović iz s. Orašje), Krista Milošević (1895-1946 ), Petar (1897-1942.g. i žena Sibinka Stamenković 1906-184.);

Krista-Danica (druga žena): Živan (1921), Vukosava (1924), Branislav (1928), marija (1931), Desanka (1933)…

Petar-Sibinka: Radivoje 81925), Miodrag (1928), Zagorka (1930), Radmila (1932.1933), jovan (1934-1937), Živan (1937-1947)…

 

Viljinci i Triparci. Rodonačelnik familije je Pavle Marković.

Prezimena: Marković, Pavlović, Stojiljković, Filipović i Cekić.

Poznat rodoslov: Pavle Marković (žena Đurđa)-Stoilko Pavlović (žena Milja), Mladen Pavlović (oko 1841-1902, žena Đurđa);

Stojilko-Milja: Filip Stojiljković (oko 1857,g i žena (prva: Jelena a druga: Stojanka Jastrebac oko 1862.g.), Kosta Stojiljković (žena Stojana), Ceka Stoiljković(žena Anđelina);

Filip-Jelana (prva žena): Blagoje (1886-1969, žena Julka Stanojević s. Kozare 1887-1966)), Darina (1889);

Filip-Stojanka (druga žena): Jovan (1891), Đorđe (1893 i žena: Persa Anđelković G.Lomnica 1888-1959.g.), danica 81896), uroš (1899);

Blagoje-Julka: Sifija (1906-1994), Dobrivoje (1908), Sreten (1910-1912), Ratomir (1915-1934), Milka 81921), Vladimir (1922-1922), Desanka (1922-1922), Čedomir (1924)…

Mladen Pavlović (1841-1942.g)-Anica(Šišince oko 1850):-Božidar 81881-usvijen-nastasija-Sika Brezovica žena 1881-1951), jevrosima, Uruš (1886-1890), Blagoje (1889 i žena Ljubica Cvetanović s. Sredor 1888-1969)…

 

Andrejinci. Rodonačelnik familije je Stanko. Familija je dobila naziv po Andreji unuku Stankovom.

Prezimena: Stanković, Stojanović, i Andrejević

Krsna slava: Sveti Stevan (9. januar)

Poznat rodoslov: Stanko-Stojan-Stanković (žena Mitra)-Andreja Stojanović (1860.g-žena Marija Mladenović s. Zloćudovo 1860-1915.g.);

Andreja-Marija: Živan (1881-1964, žena Ljuba Donje Kranjce 1883-1952.g.), Julijana (18839, Persa (1885-1899), Milan(1888-1962.g. žena: Rusanda Milenković Šišava 1888-1966), Aleksandar (1893-1967, žena natalija 1889-1971), uroš (1896), Svetozar (1899-1900)…

 

Osmanovići. Rodonačelnik je Osmanović Selko. Osmanović su jedina romska porodica doseljena u s. Šišavu. Prema istraživanjima postoji indicija da su u vremenu pod Turcima u ovom kraju nekada bili dobri kovači i muzikanti. Neki su bili poturčeni a neki uzimali hrišćansku veru početkom 18. veka za one Rome koju se doselili iz Indije. Za ovu porodicu poreklo je iz selo Dušnik ili Prisjan.(Podvukao M.M 2012.g.)

Prezime: Osmanović (tursko ime Osman)

Krsna slava: Vasuljica (13. januar, “Srpska nova godina”)

Poznat rodoslov: Osmanović Selko-Osmanović Dušan (1902-1968. i žena Alijević Rada 1909-1978.g.);

Dušan-Rada: Mara (1933), Borko (1936-odseljen), Aleksandar 1946.g i žena nikolić Borka iz Sremska Mitrovica 1952.g.), Sreten (1949-1980 i žena Jordanka Jovanović D.Dejan(prva9 a druga žena: Milica), Vera (1951.g)…

 

Toza Milenković-„Siroče“. Otac Petar mu je poginuo u Prvom svetskom ratu, a majka s epreudala pa ga je očuvala baba.

Rodonačelnik familije je Milenko Zdravković.

Prezimena: Zdravković i Milenković.

Krsna slava: Sveti Nikola

Poznat rodoslov: Milenko Zdravković (žena Vaska)-Stanko Milenković (1oko 1853.g.-1891 i prva žena: Ljubinka, a drruga žena: Marija Đokić oko 1865 iz Vlasotince);

Stanko-Ljubinka: Zojica (1880), Julijana 81882),

Stanko-Marija: Magdalena (1887), Ljubica (1889), Petar (1891 i žena julka Đ. Kocić 1888));

Petar-Julka: Svetozar (1915-1995 i žena radulka S. Dimitrijević 1915-1991);

Svetozar-Radulka: Dragoljub (1934 i prva žena Živka Sremska rača i druga žena Milka Gajić Šabac 1943.g.), vera 81937.g.), Branislava 81939-1948), Dragica 1948)…

 

Buđini. Rodonačelnik familije je Gmitar.

Prezimena: Mitrović, Cvetković i Cekić

Krsna slava: Sveti Ranđel (21. novembar)

Poznat rodoslov: Gmitar-Cvetko-Ceka Mitrović (žena Stojanka );

Cvetko-Stojanka: Vasilije Cvetković-Cekić (oko 1867 i žena Nastasija Krstić Vlasotince oko 1868), Toma Cekić-Mitrović (1871 i žena: Draginja (1883-1942.g);

Toma-Draginja: Dragoljub (1906.g. i žena Radmila Lazarević s. Ravni Del 1911.g)-danica (1926), Stanoje-Cone (1928), Dobrivoje , Sreten (1931-1988)-svi ODSELJENI;

Vasilije-Nastasija: Anđelina (1887), Milan (1890-1992), Roska (1893), Persa 81894-1903), Stojadin (1899),, Živorad (1903-1974, žena: Kosara M Stamenković 1902-1978.g.), Zagorka 81906);

Živorad-Kosara: Krsta 81926. i žena Vinnka-odseljeni), Božidar (1931-1931), Dragoljub (1932-2000 i žena Mitić Stana Boljare-odseljeni), nastasija 81934-1936), Branislav 1937-1937), Svetislav (1938-1938), Stana, Desanka (1943-1944).

 

Kukavci. Rodonačelnik familije je Gmitar Krstić.

Prezimena: Krstići Mitrović.

Krsna slava: Sveti Ranđel (21 novembar)

Poznat rodoslov: Gmitar Krstić (žena Kata)-Stojan (žena Marija), Anđelinko (oko 1862.g i žena Kostadina Pešić, Dadince oko 1863);

Stojan-Marija: Vukadin (1880), Uroš(1885 i žena Draginja Stojanović konopnica 1886.g.);

Uroš-Draginja: Zagorka (1906), Ljubomir (1908), Zorka (1909), Branislav (1911-1992) i žena Ruža Stojanović D. Lomnica 1907-1978), Ratko 1914-1915);

Branislav-Ruža: Borika (1931), Jelena (1933), Blagoje (1935-1946), Jovan (1938-1946), Živojin 1946-1997.g. i žena Olga Jović D. Lomnica 1935.g.), Branislava 1944.g., Ratko 1949-2002.g. i žena Ljubinka Stamenković s. Kruševica 1950.g.

Živojin-Olga: Jovan (1963.g.), Snežana (1966.g.)…

Posle 1945.godine sve do kraja 20. veka mahom su se većinom rađala po dvoje dece u jednoj porodici, dok do 1940. godine su bila i preko deset dece u jednoj porodici.

 

Ćuškovi. Rodonačelnik familije je Stojko Stevanović.

Prezimena: Stevanović i Stojković.

Krsna slava: Sveti Ranđel (21. novembar)

Poznat rodoslov: Stojko Stevanović (žena Stamena)-Trajko (oko 1860.g i žena Nastasija B. Milenković s. Boljare oko 1868-1942), Đorđe (oko 1865 i žena Sika Marković s. Boljare oko 1866-1922.g.);

Trajko-Nastasija: Đura 81886 i žena draginja Vlasotince 1867), Dragutin (1888-1891), milka (1891-192), Julijana (1895), Luka 81895. žena Ljubica petrović s. Crnatovo oko 1897-odseljeni), darina 1903, savka 1908-1912.

Rodoslov Stevanović je odseljen, a rodoslov Stojković (Đorđa i Sike) žive u selo Šišava i na početku 21. veka).

 

Ljubinkini: Rodonačelnik je Konstantin Ilić. Familija je dobila naziv po Ljubinka ženi Jordana Konstantovića, unuka Konstantina Ilića.

Krsna slava: Sveti Nikola.

Poznat rodoslov: Konstantin Ilić-Đoka (žena Cveta), Zaharije (odseljen u Prokuplje);

Đoka-Cveta: Sanda 1897-1886, Anatalija 1882, Jordan 1884-192 i žena Ljubica Đurić R.Dubrava umrla 1957.g., velimir 1887-1888.g., Leposava 1893-1976.g;

Jordan-Ljubica: Kostadin (1994 i žena rada S kostić 1904-1983), Dimitrije 1906, budimir 1908-1984, Kosara 1912.g., Jelena 1912.g., Nada 1914., radmila 1920., radovan 1920.g., Pavle 1020-1924.g.

 

Burdinci. Familija je dobila naziv po Burdi, rodonačelniku familije.

Prezime: Burdić, Stoilković, Mitić, i Tasić

Krsna slava: Sveti Ranđel

Poznat rodoslov: Burda-Stoilko Burdić (žena Stana)- Dimitrije-Mita Stoilković i žena Milkana Stanković s. Lipovica), Tasa Stoilković;

Dimitrije (Mita)-Milkana: Dragutin 1881.g ( njegova žena Julka garčić Manastirište 1882-1960), Rista 1884, darina 1887, Svetislav, Radunka 1882, vojislav 1895, Uroš lj897, Petar 1900, Bogiša 1903…

Iz rodoslova Stoilković, Mitić, Tasić odseljeni u Kikindu…

 

P’kljini. Rodonačelnik Jova.

Prezimena: Jović, Cvetković, Zdravković

Krsna slava: Sveti Ranđel

Poznat rodoslov: Jova-Cvetko Jović-Petar Cvetković oko 1864.g i žena njegova: Trajka Stanković, selo Konopnica oko 1868.g.;

Petar-Trajka: Stevan (1889-1949.g i prva žena: Danica Milenković 1894-1925.g i druga žena: Sanda B. Zdravković 1892-1969.g-posinili Vojslava I. Zdravkovića iz selo Crnatovo 1924 (njegova žena: Jelena Stamenković (Orozovci-Šišava) 1922-2002.g), Leposava 1892, Kostadin-Dika 1900-1948.g., Saveta 1902, Dušan 1905-1906.g…

 

Rakićevci. Familija je dobila naziv po Ranđelu-Raki. Rodonačelnik familije je Petko Radisavljević (rođen pre 1815.g.-1880). Petko je imao bratra Caku, koji se odselio u Stublu kod Bojnika (Pusta Reka).

Prezimena: Petković i Ranđelović (od 1870.g.).

Krsna slava: Sveti Nikola

O poreklu familije „Rakićevci“ u svojoj monografiji, autor Novica Ranđelović je u istraživanjima došao do sledećih podataka:

Pretpostavlja se da su „Rakićevci“ se doselili iz Metohije (okolina Prizrena, Orahovca i planine Paštrik) krajem XVII i tokom prve polovine XVIII veka.

Naravno tada se bežalo pred turskom odmazdom posle poraza Austrijanaca 1690 .godine, ili drugog austrougarsko-turskog rata 1737/39. kada je i kuga harala Metohijom (1738/39).

Poznat rodoslov: Petko Radisavljević ( pre 1815-1880) – Georgije-Đorđe Petković (oko 1833-1899-odseljen), Ranđel-Raka Petković (oko 1842-1909.g i Prva žena: Stana-druga žena: Anica S. Cojić (Stojanovci) oko 1842 Šišava);

Ranđel (Raka)-Stana: Nastasija (oko 1870.g.), prokop (oko 1874-1952.g.) i žena Nastasija Mitrović oko 1872), Persa 1875.g;

Prokop-Nastasija: Milorad 1893-1893, Svetozar 1895-1963(žena jelena Zlatković s. Crnatovo 1898-1988), Milan 1899-1917, Vaska 1902-190?

 

Mile Sredorac (Milivoje G. Lazarević 1928.g.). Doseljen je iz sela Sredor.

Krsna slava: Sveti Đorđe

Poznat rodoslov: Milivoje G. Lazarević 1928.g. i žena Bosiljka Milenković selo Zavidince 1932.g.:- Mirjana 1953, Gordana 1958, Branko 1961 (žena Mirjana Petković s. Zavidince 1967,g,), Gligorije 1964.g (žena Jovanka Simin Kikinda 1966,g,)…

 

Joca Skrapežanin. Jovan D Stojanović s. Skrapež 1945.g i žena Bosiljka Stamenković s. Šišava 1951.g:- Brankica 1973 i danica 19777.g

Krsna slava: Sveti Nikola

 

Darkovčani. Ove porodice su se naselile iz selo Darkovce počev od 1985.godine.

Krsna slava: Sveti Ranđel

Prva familija: Tričković Igor 81955.g i žena Novković Nikoleta 1956.g.); Druga familija: Milivoje Veljković (1938.g i žena Ljubinka Iskrsenović 1937.g.), Treća familija: Dragoslav Stojanović(1954.g i žena Jovanka 1954.g.); Četvrta familija: Sava Đorđević 81951 i žena Radmila tričković 1948.g.); Peta familija: Vlada Novković 81958.g. i žena Sunčica Jovanović 1960.g.); Šesta familija: Radomir Đorđević (1927.g i žena Savla 1928.g.);Sedma familija: Aleksandar Ilić (1939.g. i žena Smiljana 1940.g.)…

 

AUTOR: Miroslav B. Mladenović Mirac (1948) lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije, 9 novembra 2012.godine, Vlasotince,  jug Srbije

IZVORI: 

[1] Velimir Stamenković-Lima: “Šišava i Šišavaci”, monografija sela Šišava, Vlasotince 2003.g. Kulturni centar Vlasotince)

[2] Novica M. Ranđelović: Familija Ranđelović “Rakićevci”, selo ŠIŠAVA, opština Vlasotince, Beograd 2001.godine

[3] Dr J. Konstatinović: “Moj Zavičaj”, 2007.g Novi Sad (monografija o selu ŠIŠAVA, opština Vlasotince

[4] Miroslav B. Mladenović Mirac: Iz rukopisa: “Pečalnik (legende i predanja iz vlasotinačkoga kraja)”, 2012.g., Vlasotince

[5] Miroslav B. Mladenović Mirac: Iz rukopisa:“ Sela u vlasotinačkom kraju“, 1970-2012.g., Vlasotince

 

 

 

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. Sarko

    Svaka cast, gospodine Mladenovicu!

  2. tihomir gmitričov

    Istoričeskite svedeniя sa netočni ili stava vъpros za mnogo sъvpadeniя na polovinata rodovi-familiй V s Tъrgoviщe i s Čuprene sa pone 100 god. po stari kato familiя na rod i ne pomnяt osnovatelяt na svoяta familiя PRIMER Gmitričovi ne pomnяt otkъde idvat i sa v tova selo pone ot 1780g kato cяla ulica ot kъщi vse ot Gmitričoviя rod Mnogo sa blizki s Tomini i dalečni s otanalite rodove prez 1870g Katinci, Pekini ,Nenkini .Curinci i dr sa v s Čuprene i okolnite sela

  3. tihomir gmitričov

    Andrenci sa naй golяmata familiя v s Tъrgoviщe i vodяt načaloto si pone 100g po rano ot taka spomenatiя Stoйko ot s Šišave Mnogo po dostoverno e sled vъstaniяta 17vek protiv osmancite-turcite polovinata famili da bяgat na sever prez Stara planina Krъstini i Stoяnovi sъщo sa stari famili v s Tъrgoviщe 100god po rano ot po gore spomenatite osnovateli na familite v s Šišave.

  4. Mirjana

    Molim sajt poreklo da ako zna nesto o Novici Randjelovicu piscu rodoslava Rakicevci iz 2001 da mi posalje na mejl [email protected] i kako mogu nabaviti njegovu knjigu..
    Pre vremena sam vam zahvalna