Poreklo stanovništva sela Pocerski Pričinović, grad Šabac. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo Pocerski Pričinović zvalo se ranije Odžino Selo, pa ime promenjeno još ranije od turskog rata 1876 (?). Selo se deli, otkako su zapamtili, na tri male: Gornju malu (preko džade, prema Muselinu, Jevremovcu i Velikoj Vranjskoj), Srednju malu (oko nasipa za Crniljevo Pecku) i Dojnu malu (na desnoj strani doline Dumače, na nižoj i višoj rečnoj terasi). Najveći deo sela jeste Bećino Brdo (tamo Turci, neki Beća sedio, poginuo ovde). U selu sedeo i turski odža. Ima i Mamutov potok ide u Dumaču.
Vrlo staro groblje, ima i starih spomenika.
Putem za Šabac, neogenom kosom najniže jezerske faze od 105 ga preko karakterističnog odseka, silazi se u savsku ravnicu. Kosa Pocerskog Pričinovića je i najbliže neogeno zemljište diluvijumu i aluvijumu savskom.
Bunari u Gornjoj mali dubine 15 — 24 m. I u Donjoj mali bunar Despotovića 24 m dubok; u Srednjoj mali 20 — 24 m dubine. Vrela preko leta sva presuše, a i bunari usahnjuju.
Na Dumači vodenica Despotovića i drugih (poredovnička Babići, Grgurovići, Petrovići, Teodorovići i dr.) stara turska vodenica, stalno je popravljaju, čiste mulj zid.
Seoska preslava od starine Uskrs mali (Vodena nedelja, prva po Uskrsu). Najstarije sedište za seoske skupove Marjanovača „Kod lipe” (podmlađivala se, staro stablo nisu zapamtili) u Dojnoj mali. Pre 40 godina prešli na Poljicu, kod kuća Ivkovića, blizu groblja u Srednjoj mali.
Selo Pocerski Pričinović 574 stanovnika ima i 132 kuće.
Familije.
Dojna mala:
Despotovići (5 k., Đurđic). Po pričanju oca Ljubinkovog (49 god.) Teofila (umro 1924. god.) Despotovići se doselili iz Šljivove, iz Rađevine. Pamti se devet kolena Despotovića. Došli Despot i braća mu Veselin i Vasilije. Familija se pre zvala Vasiljevići, pa po Despotu promenila na današnje prezime.
Kapetanovići (izumrla familija).
Grgurovići (2 k., Nikoljdan). Živanov (24 god.) otac Dragoljub, deda Čedomir, pradeda Radomir, čukundeda Grgur on došao u izumrle Kapetanoviće, od šabačkog Crniljeva,
Jankovići (3 k., Lučindan). Iz Crne Gore, pradeda došao.
Ćirić Nikola (1 k., Lučindan po imanju). Iz Livada šabačkih Šipurske livade (a razlikuju se i Kasarske i Majurske livade) došao Nikola pre 21 godinu. Njegov deda iz Bačke, iz Starog Sivca, pre 100 godina došao.
Todorovići (1 k., Mitrovdan). 3 k. u Dojnoj mali, 4 k. u Srednjoj mali. Markov (48 god., predsednik MNO) otac Ljubinko, deda Marinko, a njegovi stari došli od Prokuplja tako pričao „ćale” Vidoja Staniplića.
Stanišići (3 k., Aćim i Ana). 2 k. u Dojnoj, 1 k. u Srednjoj mali. Vidojev (24 god.) otac Ivan, deda Mihailo, pradeda Pavle, čukundeda Stanislav, dalje ne znaju. Prezivali se Moravčevići, slavili drugu slavu. Jedni ostali u Dobriću (tamo i sad Moravčevići), a ovi ovde. Od Morave.
Babići (6 k., Mratindan — „Stevana Dečanskog!”). Svi u Dojnoj mali. Aleksin (48 god.) otac Janko, deda Živojin, iz Šljivove.
Petrovići (3 k., Aranđelovdan). 1 k. u Srednjoj mali, 2 k. u Dojnoj. Ljubinkov (28 god.) otac Trifun, deda Matija, pradeda Jovica, njegov otac Petar (?) iz Crne Gore.
Jovanović Milan (1 k., Mitrovdan). Isto poreklo kao Todorovići zbratimili se bili.
Gladovići Milorad, Cvetko i treći brat Milun (3 k., Nikoljdan). Iz Komirića pre 28 godina prvi došao, a ostali pre 5 godina.
Simić Stojiša (1 k., Đurđic). Iz Gradojevića posavotamnavskog pre dve godine došao.
Žigić Ljubica (1 k., Đurđevdan bila slava, a ona sada subotarka). Iz Like 1920. godine.
Ninković Ivan (1 k., Mitrovdan). Iz Dojne Badanje, pre 10 godina.
Janković Boža (1 k., Stepanjdan). Iz Bukora, pre 3 godine.
Popović Čeda (1 k., Đurđevdan). Živi u Šapcu. Stari.
Srednja mala:
Pavlovići (3 k., Đurđevdan). Stari doseljenici, nepoznato odakle.
Ranjkovići (3 k., Đurđic). Doseljeni, nepoznato odakle.
Ivkovići (1 k., Đurđic). Deda Ivko stari doseljenik kad došao bilo 4 – 5 kuća u selu. Nepoznato odakle. Među prvim doseljenicima bili Babići, Lešanovići i dr.
Simeunovići (2 k., Đurđevdan). Novakov (55 god.) otac Dragomir, deda Ranko i brat mu Marko, pradeda Đorđe on došao od Valjeva, ostali ovde rođeni.
Avramovići I (6 k., Nikoljdan). Živkov (38 god.) otac Života, deda Živan. Doseljeni, nepoznato odakle.
Avramovići II (5 k., Đurđic). Dragutinov otac Mitar, deda Stanoje, pradeda Ivan zvani Car doseljeni, nepoznato odakle.
Milić Stevo (1 k., Đurđevdan). Iz Bačke, 1920. god.
Perić Živorad (1 k., Aranđelovdan, po ženi). U Jovanoviće ušao kao zet iz Gornje (Velike) Vranjske, pre20 godina.
Glišići ( 3 k., Aćim i Ana). Iz Bukora u Karađorđevo vreme došli.
Velići (1 k., Đurđevdan). Od Drine, u doba ustanka.
Rucović Stevan (1 k., Todorova subota). Iz Bačke, iz Starog Bečeja njegov pranđed došao.
Jovanović Voja (1 k., Đurđic). Iz valjevskog Crniljeva, pre 20 godina.
Lazarević Borisav (1 k., Alimpije). Iz Komirića, pre 6 godina.
Filipović Mirko (1 k., Aćim i Ana). Mirkov otac Stepan oni išli u Jarak i vraćali se. Poreklom iz Crne Gore, došao čukundeda Filip.
Savkovići (1 k., Alimpije). Đurđija, udovica, njen muž rođen ovde, a svekar Sava došao, kao sluga, odnekud, nepoznato poreklo.
Jovanović Zora (1 k., Trifunjdan). Iz Srema. Njen muž iz Jaska (nom. Jazak), 1920. god.
Jovanović Marko (1 k., Nikoljdan). Iz Velike Vranjske pre 40 godina.
Džilitović Dušan (1 k., Nikoljdan). Iz Bačke otac Đura, iz Starog Bečeja pre 90 godina došao.
Dimitrić Milorad (1 k., Nikoljdan). Iz Komirića pre 4 godine.
Ristivojević Miloje (1 k., Jovanjdan). Iz Komirića pre 15 godina.
Mucić Zlatomir (1 k., Nikoljdan). Iz Komirića pre 12 godina.
Bošković Svetislav (1 k., Đurđic). Iz Male Vranjske, od grane Makevića velike familije Boškovića, pre 20 godina došao.
Spasojević Žarko (1 k., Aranđelovdan). Iz Nikinaca 1946. godine, kao agrarni interesenti došli na imanje brata od majke (J. Petrović).
Marinković Živorad (1 k., Aranđelovdan). Ciganin rumunski, iz Grušića pre 6 godina.
Gornja mala:
Đukanovići (1 k., Đurđevdan). Iz Komirića pre 100 godina.
Stojićević Pavle (1 k., Đurđevdan, na imanje, starčeva slava Nikoljdan, ne slavi on već njegov Đoka). Godine 1942. ušao u familiju Đukanovića; iz Velike Vranjske, od Stojićevića Miloša familije. Stojićevići iz jedne kuće u Velikoj Vranjskoj, a tamo iz Bosne došli, pre Miloša.
Stefanovići (2 k., Đurđevdan). Markov (48 god.) otac Janko (umro 1915. u 34. god.), deda Marko on i još dva brata doselili iz šabačkog Crniljeva pre oko 100 godina.
Mojsilovići (2 k., Aranđelovdan). Nepoznato poreklo, možda stari.
Raševići (3 k., Jovanjdan). Doseljeni, nepoznato odakle, po pre- zimenu možda iz Crne Gore.
Lešanovići (1 k., Sv. Nikola). Matija ženi u kuću, iz Hrvatske pre oko 100 godina.
Stepić Obrad (1 k., Mratindan). Iz Male Vranjske pre 20 godina.
Jankovići zvani Sanćilovi (4 k., Lučindan). Iz Crne Gore, od ustanka.
Stankovići (12 k., Aranđelovdan). Sedeli su negde u Kitogu i tu se doselili u doba kneza Miloša. Kad su ovi vlaški Cigani došli, bilo svega 8 kuća Srba u selu. Tu dobili da krče zemlju. Svi imaju imanja, bave se i zanatom (kolari i dr.) muzikom itd.
Stanojević Živko (1 k., Aranđelovdan). Kao i prednji, iz Kitoga ovamo, Cigani rumunski.
Mitrovići Borisav i Dušan (2 k., Sv. Nikola slava Borisava, a drugi slavi Petkovaču radi zdravlja promenio). Cngani rumunski, iz Grušića pre 15 godina,
Stanojević Čedomir (1 k., Jovanjdan). Iz Koceljeve pre 10 godina.
Mićić Svetislav (1 k., Nikoljdan). Iz Gradojevića 1946. godine, kupiozemlju.
Mićić Dragoljub (1 k. Lazarovdan). Dragoljubov (34 god.) otac Aleksa, deda Cvetin, pradeda Mića on doselio iz Lopatnja (Podgorski srez) u Gradojević, a Dragoljub ovde pre 2 god.
Grbići (2 k., Aranđelovdan). Iz Grušića pre 15 godina, rumunski Cigani.
Stankovići II (2 k., Aranđelovdan). Iz Grušića pre 15 godina, rumunski Cigani.
Novakovići (3 k., Nikoljdan). Iz Bačke, iz Kulpina, pre više od 100 godina. Milošev (60 god.) otac Vasa, deda Ćoka (on došao), pradeda Joviša.
Savić Velimir (1 k., Nikoljdan). Iz Ćukovina 1946, kupio zemlju. Familija tamo ostala.
IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 280-283), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
Komentari (0)