Poreklo prezimena, selo Komorane (Glogovac, Kosovo)

4. novembar 2012.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Komorane, opština Glogovac. Stanje iz 1935. godine

Ime sela Komorana, po tradiciji kod Albanaca ovog naselja, tumači se ovako: Kad je bila Kosovska bitka 1389, između Srba i Turaka, Vuk Branković je sa svojom vojskom imao šatore u mestu koje se danas zove Stankovci. Komora Vukove vojske bila je tu gde se danas nalazi selo Komorane, po koje je selo dobilo to ime. Jedna mahala sela Komorana, zove se Vukovce. Arbanaško narodno predanje u Komoranu kaže da je na tome mestu bio šator Vuka Brankovića uoči Kosovske bitke.

Prvi pomen sela Komorana svakako potiče iz 1330. godine. Te godine je srpski kralj Stefan Dečanski priložio manastiru Pečanima četiri sela u predelu Drenici, među kojima se navodi i selo “Komorah”, što je svakako današnje Komorane.

Prema statističkim podacima iz 1914, Komorane je imalo 423 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 1921, Komorane je imalo 592 stanovnika sa 86 domova.

Prema proučavanjima naselja i porekla stanovništva 1935, u Komoranu su obitavali sledeći rodovi:

Srbi i Crnogorci (kolonisti):

Rod Bačević, 1 kuća. Doseljeni su iz sela Maćedonaca u Jablanici kao kolonisti 1928, starinom su iz sela Goraždevca – Metohija, a poreklom su Crnogorci, odakle su doseljeni u Metohiju 1715. godiine. Slave Sv. Arhanđela Mihaila, a prislužuju Sv. Arhanđela Gavrila.

Rod Bukarica, 1 kuća. Doseljeni su iz sela Hašeni – Bosanska Krupa, kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Stefana Dečanskog.

Rod Lajić, 2 kuće, doseljeni su iz sela Bjelaja – Bosanski Petrovac 1922. godine, kao kolonisti. Slave Đurđevdan.

Rod Babić, 13 kuća, doseljeni su iz sela Trubara – Bosanski Petrovac 1922. godine, kao kolonisti. Slave Sv. Jovana Krstitelja.

Rod Janičić, 3 kuće, doseljeni su iz Broćanca – Grahovo, slave Sv. Luku.

Rod Radulović, 1 kuća. Poreklom su iz Krivošija – Crna Gora, odakle su se doselili kao kolonisti 1932. godine. Slave Sv. Stevana 9. januar.

Rod Bucalo, 3 kuće, starinom su iz sela Tiškovca – Bosansko Grahovo, odakle su doseljeni kao kolonisti 1932. godine. Slave Đurđevdan.

Rod Bikić, 2 kuće, poreklom su iz sela Tiškovca – Bosansko Grahovo, odakle su doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Đurđevdan.

Rod Drljača, 1 kuća, poreklom su iz sela Oraškog Brda – Bosanska Krupa, odakle su doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Trifuna.

Rod Crnomud, 1 kuća, starinom su iz sela Bastasa – Bosanski Petrovac, odakle su doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Petrovdan.

Rod Bobić, 1 kuća, starinom su iz sela Peći – Bosansko Grahovo, kao kolonisti doseljeni su 1922. godine. Slave Sv. Nikolu.

Rod Srdić, 2 kuće, starinom su iz sela Bastasa – Bosanski Petrovac, odakle su doselili kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Nikolu.

Rod Rodić, 4 kuće, starinom su iz sela Trubara – Bosanski Petrovac, kao kolonisti doseljeni su 1922. godine. Slave Sv. Arhanđela Mihaila.

Rod Bajić, 1 kuća, poreklom su iz sela Resanovca – Bosansko Grahovo. Posle Prvog svetskog rata kolonizovani su prvo u Ovče Polje – Makedonija, odakle su 1924. preseljeni u Komorane. Slave Sv. Jovana Krstitelja.

Rod Bakić, 1 kuća, poreklom su iz sela Grđevca – Slavonija, kao kolonisti doseljeni 1924. Slave Sv. Srđa.

Rod Karanović, 2 kuće, starinom su iz sela Babaljušanaca – Bosanski Petrovac, doseljeni su kao kolonisti 1927. godine. Slave Đurđevdan.

Rod Bukolj, 4 kuće, poreklom su iz sela Bastasa – Bosanski Petrovac, doseljeni su kao kolonisti 1924. godine. Slave Sv. Jovana Krstitelja.

Rod Grubor, 2 kuće, poreklom su iz sela Bastasa – Bosanski Petrovac, kao kolonisti doseljeni 1924. godine. Slave Đurđevdan.

Rod Šević, 2 kuće, starinom su iz sela Bastasa – Bosanski Petrovac, doseljeni kao kolonisti 1922. godine, slave Sv. Luku.

Rod Trivan, 1 kuća, poreklom su iz Bastasa, doseljeni kao kolonisti 1924. godine. Slave Sv. Stevana 9. januar.

Rod Radojković, 1 kuća. Poreklom su iz sela Tiškovca – Bosansko Grahovo, odakle su doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Đurđevdan.

Rod Knežević, 1 kuća, poreklom su iz Trubala – Bosanski Petrovac, kao kolonisti doseljeni su 1922. godine. Slave Sv. Nikolu.

Rod Popović, 3 kuće, poreklom su iz sela Trubara, odakle su doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Iliju.

Rod Šianović, 1 kuća, poreklom su iz sela Risovca – Bosanski Petrovac, doseljeni su kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Arhanđela Mihaila.

Rod Šušnica, 1 kuća, poreklom su iz sela Tiškovca, doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Stefana Dečanskog.

Rod Stanković, 1 kuća. Poreklom su iz Vučja – Leksovac, doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Nikolu.

Rod Mrđa, 2 kuće, poreklom su iz sela Smaljana – Bosanski Petrovac, doseljeni su kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Panteliju.

Rod Bekić, 1 kuća, poreklom su iz sela Velikog Stjenjanja – Bosanski Petrovac, doseljeni su kao kolonisti 1925. godine. Slave Sv. Stefana Dečanskog.

Rod Milićević, 1 kuća. Poreklom su iz Pustog Šilova – Jablanica, doseljeni su kao kolonisti 1924. godine. Slave Sv. Nikolu. Rod je starinom iz okoline Knjaževca, odakle se doselio u Jablanicu krajem 19. veka.

Rod Stojković, 1 kuća. Poreklom su iz sela Bogunovca u Jablanici, doseljeni su 1924. godine kao kolonisti. Starinom su iz Metohije. Slave Sv. Nikolu. Prislužuju Sv. Nikolu Letnjeg.

Rod Nedeljković, 2 kuća. Poreklom su iz Vlasine – Leskovac, odakle su doseljeni kao kolonisti 1932. godine. Slave Sv. Arhanđela Mihaila, prisluđuju Sv. Arhanđela Gavrila.

Rod Dimitrijević, 1 kuća, poreklom su iz sela Maćedonca – Jablanica, odakle su doseljeni 1932. godine, kao kolonisti. Slave Sv. Stefana Dečanskog.

Rod Kovačević, 1 kuća, poreklom su iz Nevesinja – Hercegovina, odakle su doseljeni kao kolonisti 1934. godine. Slave Sv. Jovana Krstitelja.

Rod Delibašić, 2 kuće. Poreklom su iz sela Trmke – Kosanica, odakle su naseljeni kao kolonisti 1930. godine. Starinom su iz Nikšića – Crna Gora. Slave Sv. Nikolu, prislužuju Sv. Tomu.

Rod Stevanović, 1 kuća, poreklom su iz sela Petrilja – Jablanica, odakle su doseljeni kao kolonisti 1928. godine. Slave Sv. Nikolu, prislužuju Sv. Tomu. Starinom su iz Istoka u Metohiji, odakle su prešli u Jablanicu krajem 19. veka.

Rod Vuković, 1 kuća. Poreklom su iz Medveđe u Jablanici, odakle su se doselili kao kolonisti 1928. godine. Starinom su iz Rovaca u Crnoj Gori, odakle su preseljeni u Jablanicu krajem 19. veka. Slave Sv. Luku.

Kolonistička naseobina ima svoju seosku slavu Duhove. Uz kolonističko naselje nalazi se i pravoslavno groblje.

Arbanasi:

Kotilo Bužalja, fis Gaš, 4 kuće. Ovaj se rod doselio 1835. godine iz Lapušnika, na kupljeno imanje. Po rodovskoj tradiciji vode poreklo od Bužalje – Arbanija.

Kotilo Sakić ili kao i Cakić, fis Zog, 6 kuća. Prema rodovskoj tradiciji vode poreklo iz Arbanije, odakle se doselila jedna kuća 1755. godine.

Kotilo Nišor, fis Bitić, 2 kuće, doselili su se 1855. godine, 1 kuća iz sela Nišora, Prizren.

Kotilo Obrinja, fis Kuč, 3 kuće. Poreklom su iz sela Slatine na Kosovu odakle su se doselili u Komorane 1845. godine, a pre toga su obitovali u selu Obrinju osam godina. Od starine je njihov rod poznat kao Smakić.

Kotilo Nišor, fis Bitić, 11 kuća. Vode poreklo iz sela Nišora, Prizre, odakle su im se preci doselili 1795. godine.

Kotilo Mustafović, fis Kuč, 1 kuća. Poreklom su iz sela Ladrovca – Prizren. Starinom su Vasojevići, a islam su primili 1735. godine. U Komorane su doseljeni kao čifčije 1895. godine.

Kotilo Viljaki, fis Zogaj, 3 kuće. Poreklom su iz Arbanije, odakle su njihovi preci doseljeni 1815. godine.

Kotilo Ibić, fis Eljšan, 13 kuća. Prema narodnoj tradiciji, ovaj je rod srpskog porekla, od Srba jerlija – starinaca. Na islam su prešli 1805. godine, a potom su poarbanasili.

Kotilo Hadžović, fis Gaš, 2 kuće. Poreklo vode od kotila Oroz iz Petraštice u Drenici, odakle su se doselili 1895. godine.

Kotilo Ahmetović, fis Zog, 8 kuća. Starinom su iz Selogražda – Prizrenski Podgor, odakle su se doselile 2 kuće 1865. godine. Prema rodovskoj tradiciji ovaj rod je poreklom iz Arbanije, odakle su se doselili u Selogražde 1765. godine.

Kotilo Nišor, fis Bitić, 2 kuće, poreklom su iz sela Nišora – Prizren, odakle su se doselili 1855. godine.

Cigani (Mađupi):

Ova grupa Cigana u selu Komoranu čini prelaz između Mađupa i Gabelja, ali pošto se izdaju za Mađupe, tako ih i prizkazujemo.

“Haškalije”, 1 kuća, kao skitači doseljeni 1934. godine, maternji jezik im je jezik albanski.

Kotilo Bezjak, 1 kuća, pripada fisu Šalj. Od strine su živeli u Drenici kao skitači.

Kotilo Fetović, 1 kuća, Cigani muhadžiri, kojima je ciganski jezik maternji, a primili su arbanaški fis Gaš. U Komorane su doseljeni 1879. godine iz Vlase u Toplici.

 

Prema iznetome, u selu Komoranu bilo je 1935. godine sledeće populaciono stanje:

Srbi i Crnogorci kolonisti: rodova 38, sa 70 kuća.

Arbanaških rodova ima 11, sa 55 kuća. Od toga su 2 roda srpskog porekla, sa 14 kuća.

Cigani – Mađupi: rodova 3, sa 3 kuće.

 

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine, Komorane je imalo 805 stanovnika, od toga 412 muških i 393 ženskih, sa 126 domaćinstava.

 

IZVOR: Tatomir Vukanović, “Drenica – Druga srpska Sveta Gora”, str. 307-310 (izdanje Muzeja u Prištini, 2005. godine)

 

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. danilo

    tragajuci za znacenjem-pojmom reči “NIŠOR” Naišao sam na razna nepotpuna tumačenja. smatram da je reč nišor orijentalnog porekla. U pirotskom kraju ova reč se koristi kao ogradjeni prostor na kome se čuva stoka. Proplanak,zaravan koji je osunčan,provetren na kome se rado zadrzava stoka na ispašu i pladnovanje. Slično čairu,ogradnji ili salašu.
    Naziv sela Nišor kod Pirota nastao je migracijom stada koja su išla iz nekadašnje naseobine “Zevnici”(Podrumi) smeštene oko kilometra ispod sadašnjeg sela Nišor. Pošto se stada nisu vraćala nakon ispaše , vlasnici su uvideli da životinje znaju da odaberu povoljno stanište pa su počeli da im grade plevnje a kasnije i kuće za sebe. Ubedjen sam da reč “nišor” ima upravo opisano značenje. Voleo bih da saznam koren ove reči (“Nišor”) i njeno poreklo; persijsko, grčko,tursko ili možda egipatsko.

  2. danilo

    Na temu trazenja porekla ili ti korena reči “Nišor”, dodajem da postoje nazivi mesta; Jarišor, Arišor, Erišor i sva ona predstavljaju proplanke ili uzvišenja kao i osunčane kamenjare.
    Neki smatraju da reč nišor znači – “selo na brdu”.
    pozdrav