Velika Krsna, opština Mladenovac, stanje iz 1925. godine (Jasenica).
Poreklo porodica i starine. Prve kuće bili su u Geci, gde su se nastanili najstariji doseljenici Vlajići.
Vlajići (Nikolići) 133 k., slave sv. Đurđic. Njihovi čukundedovi Vladislav (Vlaja), Vladimir i Radisav došli iz Crne Gore. Za ovima su došli preci današnjih Stepanaca.
Stepanjci (Vulići, Živojinovići, Milivojevići, Dimitrijevići, Pavlovići, Markovići, Milićevići, Brankovići, Vračarevići) 70 k., sv. Nikola. Njihov predak Stepan najpre se naselio na mestu, koje se danas zove Stepanjski Vinogradi, odatle prešao kod Selevačkog Bresta, i najzad u Đurinovaču, današnji kraj Stepanje. Nepoznato poreklo. Posle Stepana došao predak Drenovčana.
Drenovčani (Ćosići,Davidovići, Karići, Rakići, Šišići, Ilići, Obradovići, Markovići, Ristići, Dabići, Brkovići, Maksimovići, Pavlovići, Mašići) 203 k., slave Vidovdan. Stari su im došli od Sjenice.
Za ovima su došli:
Mirkovići (Milanovići, Petrovići, Ivkovići, Gajići, Mijatovići, Perići, Šumakovići, Stevanovići). 80 k., slave sv. Nikolu. Doselili se braća Mirko, Marko i Radojko. (Poreklom su Vlasi).
Beljaci (Beljakovići, Jevtići, Mitrovići, Blagojevići) 18 k., slave sv. Đurđic. Četiri brata dovedena iz sela Vlaške (Mladenovac) pre Ustanka.
Lukići (Ivanovići, Nikolići, Brkići, Ikonići) 35 k., slave Mitrovdan. Starinom su od Sjenice – Novog Pazara.
Vićovci (48 k., Sv. Jovan). Pradedovi došli iz Starog Vlaha.
Tacići (Stanojevići, Stanimirovići, Stankovići) 25 k., slave sv. Đurđic. Njihov predak, crni Stanoje, došao iz Leštana kod Begiša.
Jovičići (3 k., Mitrovdan). Došli iz Zaječara.
Mitrovići (2 k., Sv. Jovan). Deda došao od Pirota.
Šarkovići (Mikići) 18 k., slave Vidovdan. Rod su sa Drenovčanima.
Đurđevići (19 k., Sv. Đurđic). Praded došao pre Ustanka iz Drugovca (Smederevo).
Golubovići (Pešići) 15 k., slave sv. Stevana. Doselili iz Bugarske.
Cigani (Gajići, Nikolići) 17 k., slave sv. Petku i sv. Vasilija. Kovači i svirači.
Krupeževići (4 k., Sv. Nikola). Starinom su iz Rakove (ljubićska oblast). Došli najpre u Ljuljake, a iz Ljuljaka u Senaju. U Senaju ostao jedan brat, a drugi došao ovde 1832. godine.
Bugarčići (2 k., Sv. Jovan). Došli iz Zaječara.
Vesići (4 k., Sv. Jovan). Njihov deda Dimitrije došao iz Kusatka ženi u kuću.
Simići (Arnautski) 7 kuća, slave sv. Stevana. Starinom su od Sjenice.
Filipovići (Stevanovići) 7 kuća, sv. Mrata. Nepoznato poreklo.
Đorgići (Đorđevići) 6 k., sv. Alimpije. Praded čoveku od 60 godina došao iz okoline Pirota.
IZVOR: Saradnik portala Poreklo Aleksandar Aksić Šarko
22. novembar 2012. u 13:39
ja
A Milojevici iz Velike Krsne, Njih ste izostavili!!!
13. januar 2014. u 20:42
Kršljanin
Milojevići iz Velike Krsne su poreklom od Vladislava-Vlaje,prvog stanovnika Velike Krsne,koji je sa braćom i sestrom Jelom (familija Jelići u selu Azanja),došao oko 1700.godine iz sela Slatina kod Andrijevice.Osim Milojevića,familije koje vode isto poreklo su i Markovići,Vlajići,Colići…
27. jun 2013. u 16:27
Mileta Urošević
Zanima me poreklo Drenovčana iz Velike Krsne. Iz kog Drenova su to oni? Makedonskog, Prijepoljskog.! Zlatiborskog ili možda nekog drugog?
Hvala na ustupljenom prostoru.
27. jun 2013. u 16:49
Nebojša Novaković
Piše da su “od Sjenice”, tako da pretpostavljam da su poreklom iz Drenova kraj Prijepolja. Mada, ne mora da znači da su po imenu sela dobili prezime, naravno.
28. jun 2013. u 11:47
Mileta Urošević
Vidim da su Sjeničani, ali sam mislio da li neko od njih , ili neko iz V. Krsne zna nešto više o njihovom poreklu.
17. mart 2014. u 21:35
Nenad Karic
interesuje me da li neko zna obzirom da se među drenovčanima spominje i familija Karić, da li oni imaju veze sa Karićima iz Azanje tj.sela pored Krsne.
29. septembar 2020. u 21:48
Slobodan
Malo je neprecizno napisano. Drenovcani poticu iz sela Dren, opstina Zubin potok.
28. avgust 2013. u 14:35
Dragana
zanima me nesto vise ako neko moze sa mi kaze o Ljubodragu Vicovcu zvanom Gale
11. septembar 2017. u 21:18
Blagoje
Kako je nastalo prezime Lejić?
11. septembar 2017. u 21:19
Blagoje
Iz Velike Krsne
8. septembar 2022. u 08:31
Marko
A poreklo Spasica? Zanima me Zivota koji je poginuo na Solunskom frontu
Hvala
19. mart 2024. u 20:38
Filip
Ako je Života Spasić imao sina Vlastimira onda su to Spasići (Ružići)
U knjizi “Slovo o rađanju Velike Krsne sa rodoslovom familija” Piše da je Spasoje Jovanović došao iz sela Pločice u Banatu oko 1840 g. i oženio se Ružicom ćerkom Stevana Stankovića iz Velike Krsne.
Nadam se da sam pomogao.
Pozdrav.
12. septembar 2017. u 09:02
vojislav ananić
Ne znam kako je nastalo prezime Lejić, ali ih je bilo u Farkaždinu kod Zrenjanina. Blagoje, pokušajte tamo, ili u seoskoj crkvi, ili u mesnoj kancelariji.
13. avgust 2019. u 10:29
Nenad
A zanima me nesto vise o porodici Djordjevic iz Stepanja
15. avgust 2019. u 14:01
milan
Pitanje za Blagoja … da li vam je predak Lejić Milosav iz Velike Krsne rođen 1900 ,zarobljen i kao civil prebačen u zarobljenički logor u Nemačku gde je i umro jula 1916 ?