Među prezimenima u Bosanskoj krajini i Bosni, Trtići su zabeleženi kao pravoslavni Srbi krajem 19. veka u dve parohije:
Kola kod Banjaluke, sa slavom Nikoljdan, i u Sarajevu, sa slavom Petrovdan.
U to isto vreme u oblasti Livna, u parohijama Vrbica i Čelebić postoje samo Trtelje sa slavom Nikoljdan.
Skloni smo pretpostavci da im je ovo najpre bio “prezimenski nadimak” koji se zatim ustalio kao pravo prezime.
U oblastima Hrvatske, u Lici i Dalmaciji, zabeležena su samo prezimena Trtica u Omsici kod Bruvna i Vrhovinama više mesta oko Jezerana, sa slavom Jovandan, i Trtanj u Gospiću bez podataka o krsnom imenu.
Jagodići su se razgranali na više porodica sa različitim prezimenima, među kojim su i Trtići.
Samih Jagodića ima svega nekoliko kuća u Bosanskoj Krajini, a postoje bar tri različite verzije o njihovom poreklu i pravcu doseljavanja u Preodac i Tičevo.
Po jednoj, oni su svi najpre bili u Rorama, a odatle se doselili u Preodac i Tičevo. Po drugoj, oni su došli od Livna (preko Grahova) pre dva veka.
Svakako da postoji veza između Jagodića i Trtića jer se po podacima s kraja 19. veka Jagodići javljaju u Bosni:
Gradiška-Laminačka kod Gradiške, Rekavice kod Banjluke i Banjaluka, Popović na Glamoču i Livno.
Svi slave Nikoljdan, mada među Jagodićima u Bosni ima porodica i sa drugačijim slavama i to oko Ključa, Tešnja, Mrkonjić-Grada, Prnjavora, Travnika, Dervente i Gradiške.
Po jednom predanju, trebalo bi da budu zaista poreklom od Jagodića sa Drine, odakle su preko Travnika stigli do Livna i Grahova, da bi se trajno nastanili pod Šatorom.
Za Jagodiće u Lici i Krbavi postoji podatak o samo jednoj kući u Lešću, dok ih M. Radeka beleži sa samo jednom slavom – Nikoljdan, što ide u prilog tvrdnji Petra Rađenovića. Konačan odgovor dala bi dublja istraživanja porekla i Trtića i Jagodića.
KRSNA SLAVA: Nikoljdan, Petrovdan
POZNATI:
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
18. januar 2017. u 06:20
Slavisa
Trtica ima u Preocu, najvise koliko znam. Cak i u ovom nevremenu, od svega nekoliko familija preostalih u selu, dvije su Trtici. U vremenu poslije drugog svijetskog rata raselili su se posvuda. U Vojvodinu, B Palanka, okolina N Sada, Beograd i okolina. Zagreb, B Luka, Bihac i Knin, gdje sam rodjen. Nekoliko familija od istih Trtica iz Preoca izbjeglo je u Cetinsku krajinu u periodu ustanaka od 1875-78.
Netacna je predpostavka da je prezime nastalo od “prezimenskog nadimka”. Ovo prezime vodi porijeklo od sela TRTORIC koje je zabiljezeno u Turskom popisu “defteru” iz 1550 za teritoriju Kliskog pasaluka. Zabiljezeno je kao “mezra” ili selo u nastajanju ili obnavljanju prethodno postojeceg (nazalost, istorija se stalno ponavlja, korz vijekove, izgleda da nemoze drugacije u ovim krajevima)
Trtoric ili Trn- toric, manji tor od trnja, sto je u ovom kraju dobro poznata gradjevina. Naknadnim permutovanjem ili skracivanjem preslo je u Trtic.
Sto se tice Jagodica, tacno je da su ova dva bratstva povezana, vrlo vjerovatno se radi o jednom, o Jagodicima iz podrucja gornjeg toka Drine. Na ovu pomisao navodi i cinjenica da su vlasnici ovog sela bili begovi iz Foce, do kraja turske uprave, pa su tako i davli dozvole ili su premjestali kmetove na opustjelu zemlju u dolini Unca. Poznato je da je stanovnjistvo iz tog dijela Krajine nastradalo u Turskim pustosenjima u prethodnim burnim vremenima. Oni koji su prezivjeli spas su pronasli u okolini Celja u danasnjoj Sloveniji, posto je vlastelinstvo nad gradovima kao sto su Unac i Crna Kraljica u Prekaji do Turskog osvajanja pripadalo grofovima Celjskim,
S postovanjem.
Slavisa Trtic
6. novembar 2018. u 05:21
Vojislav Ananić
TRTIĆ (m), u Dugama i Krančićima (Prozor). U Dugama su odavno. Preci su im bili “begovski momci”. U Krančiće im je predak došao iz Duga, “oženivši se udovicom jednog Blejića”. Trtići zovu i Plavuškićima po majci “koja je bila iz Plavuga” (79:118,127).
Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.
25. januar 2019. u 22:19
Marko Trtić
Postoje familije Trtić muslimani i katolici, o čemu smo imali saznanja i u Preocu (gdje su svi 100% Srbi pravoslavne vjeroispovjesti, sa krsnom slavom Sveti Nikola). Navodno, u toku “puta” sa Drine neki su se poturčili ostavši u službi nekog bega u Hercegovini, Te familije su vjerovatno i zabilježene u popisu Hercegovačkih prezimena (imao sam priliku da je vidim u rodnoj kući Sv. Vasilija Ostroškog – (milost mu i čast bili dok sam živ pa i poslije, i koga poštuju i Srbi drugih vjera) u Mrkonjićima) od g. Rista Milićevića.
Što se tiče katolika, pretpostavka je da su oni porijeklom od familija Trtić koje se poslije okončanja srpskog ustanka 1875-1878 u BiH nisu vratile iz okoline Plavna gdje su bili izbjegli pred turskim zulumom iz Preoca ispod Šator planine (sam Preodac iz tog perioda opisuje ser Artur Evans u svom dijelu Ilirska pisma iz 1878. godine kao mjesto potpuno spaljeno i opustjelo, U tim krajevima je ostalo i selo Preočani u kom su tokom ratnih godina živjeli svi Preočani u zbjegu). Te familije su odselile u područje hrvatskog Zagorja i najvjerovatnije su potomci ovih štu su odlučili da se ne vrate na stara ognjišta u Preocu.
Za naše rođake iz okoline Banja Luke, tačnije u selu Han Kola znamo sigurno jer oni su odselili relativno skoro, tj. krajem 19. i početkom 20. vijeka, i stari su znali i iz koje kuće Trtića su se odselili, ali eto mi koji postadošmo “pismeni” to nismo upamtili, a nismo ni zabilježili. Nažalost, ako još jedna generacija “preskoči” to će se potpuno izgubiti jer nema više đeda Sime, Ilije i Milana koji bi mi to mogli reći. Ako neko ima nekih ovih saznanja, molim da mi javi ili ostavi na ovaj sajt, zahvalan sam na pomoći.
Pozdrav bratu Slaviši i svim Trtićima širom svijeta!
27. april 2022. u 16:48
Srdjan Trtic
Pozdrav svim Trticima i svoj braći pravoslavnoj iz Han Kola,Manjaca💪🏻