Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije.
Drakulići su iz Korjenića u Hercegovini (slave Mratinjdan).
Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.
Dulići su iz Dulica od Gacka u Hercegovini.
Đilasi su poreklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).
Zoranovići su poreklom iz Hercegovine.
Zorići su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).
Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa).
Jarakule su poreklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Janjetovići su poreklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).
Jasnići su poreklom s Kosova (slave Đurđevdan).
Jugovići su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.
Kavenuše su poreklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevići su poreklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.
Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).
Kalabe su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).
Kalabići su poreklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.
Kalinovići su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Karugići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Kelemanovići su iz Pocrnja, verovatno od Ljubinja u Hercegovini.
Kerkezi su poreklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).
Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijevdan).
Kovačevići su iz Raške (slave sv. Jovana).
Kozomore su poreklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).
Komadine su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Kondići iz dubičkog kraja su poreklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan)
Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje poreklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).
Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.
Kosijeri su poreklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.
Kosovci su poreklom iz Kosova.
Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).
Kočići su poreklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.
Kraljevići su doselili iz Hercegovine.
Krvavci su poreklom iz Hercegovine.
Krčikovići su poreklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).
Krtoline su od Lubura u Riđanima, iz Crne Gore.
Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kuvalje su poreklom od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kukići su poreklom iz Banjana u Crnoj Gori.
Kukići su doselili iz Hercegovine.
Kukulji su doselili iz Crne Gore.
Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negde su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.
Lugonje su poreklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).
Lukači su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).
Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
Loparice su iz Crne Gore.
Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku isterali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na takvu daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.
Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).
Majstorovići su doselili iz Hercegovine.
Maleševci su od Bileće u Hercegovini.
Mataruge oko Kozare su poreklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.
Matavazi su iz Crne Gore, a tamo se misli da su poreklom Arbanasi.
Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv. Jovana).
Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.
Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv. Iliju).
Mačnoge su doselile iz Hercegovine.
Macure su poreklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).
Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).
Merčepi su poreklom iz Riđana u Crnoj Gori.
Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.
Miroslavići su poreklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu
Gordići, a poreklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan).
Mostarci su poreklom iz Hercegovine.
Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Neretvljanci su poreklom iz Hercegovine.
Nikšići su poreklom od Nikšića u Crnoj Gori.
Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.
Obućine su poreklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).
Odavići su poreklom iz Hercegovine.
Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).
Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su poreklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan).
Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).
Otašovci su iz Crne Gore.
Padežani su poreklom s juga Srbije.
Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa).
Palavestre su poreklom iz Hercegovine.
Paruh je poreklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.
Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).
Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.
Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).
Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu)
Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.
Popare su poreklom iz Fatnice u Hercegovini.
Predojevići su poreklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).
Pribićevići su doselili iz Hercegovine.
Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.
Rendulići i Rendići su od Sjenice.
Rorići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Santrači su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijevdan).
Selaci su doselili iz Starog Vlaha.
Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).
Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.
Skoplje su iz Hercegovine.
Smoljani, Smolići, Smoloići poreklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).
Smoljevići i Smoljo poreklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).
Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).
Srđeni su iz sela Srđevica u Gacku, Hercegovina,
Stirači su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).
Tankosavići su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).
Tice su iz Polimlja.
Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su poreklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).
Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.
Trubari su iz Hercegovine.
Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijevdan).
Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.
Ćeranići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.
Ubavići su od višegradskog kraja.
Ugarčići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarča su iz Hercegovine. Ugrenovići su poreklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).
Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.
Here su poreklom iz Hercegovine.
Cikote kod Dubice su poreklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).
Džepine su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).
Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.
Šašari su iz Hercegovine.
Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).
Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).
Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).
Šolaje su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.
Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gde se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan).
Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.
Šunjići su poreklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške poreklom su od Polimlja.
Šurlani su poreklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.
Stradanje Srba sa Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu
U Drugom svetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice pre Drugog svetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo.Na ovo područje posle Drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija posle Drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mesto gde je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju.
Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je posle Drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.
Rajko Stanivuković iz sela Pobrdana u Knešpolju posle Drugog svetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.
Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju priča da mu je pričala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rođena u XIX veku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan.Malo muško dete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.«Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.
Predanja o poreklu koja su se prenosila sa oca na sina:
Krnete, Baslaći, Sadžaci, Milanovići doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje, to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobegao u drugi feud, ali je po kazni morao promeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovići su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palančište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovići. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovićima. Od njega pred Drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuća, domaćinstava. Prezime Simatovići dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu nasledili su Simatovići.
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić




14. mart 2016. u 02:42
nenad kovrlija
ja sam nenad kovrlija moji vode poreklo iz zaseoka kod bosanskog grahova nekada davno bili su bjelići bar tako kaže knjiga koja postoji i dan danas priča o prezimenu kovrlija bar kako mi je jedan od mojih stričeva ispričao počinje u nekom dvoboju megdanu sa turčinom iz kog je naš predak izašao sa povređjenom nogom pa je kovrljao a neki kažu i da je tog turčina zakovrljao nikako da uzmem knjigu da pročitam sta tamo sve piše inače pradeda mi je bio Stevan a deda Jovan Kovrlija i imao je osam njih ja sam sin najmlađeg nedeljka a ceo zaseok se prezivao Kovrlija neznam dal je jedna il dve kuće samo bilo kurbalija ako pridodamo i ove Kovrlije na Kozari i ove što su i dalje Bjelići dolazim do zaljučka da neznam ni sam koliko rođaka imam a koliko sam video svi slave Sv.Vasilija Velikog i Kovrlije i Bjelići pozdrav.
14. mart 2016. u 11:02
Milorad Bogdanović
Nenade, može li se znati ko je napisao tu knjigu. Gdje se može pronaći?
Kovrlije iz Jelovca i Garevaca kod Prijedora su doseljenici od Petrovca, ali da su u srodstvu sa Bijelićima, pitanje je, to su za sada samo pretpostavke.
Oba ova prezimena su dosta stara, a Petrovac je bio samo prolazna putanja za većinu Srba koji su dolazili od Livna, Glamoča, Dalmacije i Like ka Potkozarju i Slavoniji.
14. mart 2016. u 17:14
Joksim
Nenade, kažeš:”nikako da uzmem knjigu da pročitam šta tamo sve piše”… Čuvaj se sine Nenade, knjige su opasne. Pazi da se neka ne zakovrlja. Eto belaja, moraćeš da tražiš pomoć Zmaja od Šipova.
16. mart 2016. u 15:05
Vid Knežević
Poštovani, ja sam poreklom od Kneževića koji su sa Bjelajskog polja iz Bosanske Krajine doseljeni u Oton kod Knina 1684.god. (zahvaljujem Aleksandru Marinkoviću na pomoći u istraživanju). Deo porodice Knežević je ostao u Otonu, u zaseoku Kneževići a deo se odselio nazad u Bosansku Krajinu u Mali Cvjetnić kod Drvara. Kasnije je moj ogranak odeselio pre drugog svetskog rata u Makedoniju u Karađorđevac (Josifovo,Valandovo) a posle drugog sv. rata u Vojvodinu. Slavimo Sv. Nikolu, a kaže se da smo poreklom od Kruševa, za koje se ne zna tačno gde je. Ja sam dobio podatak da se odnosi na Kruševo kod Mostara. Ako znate nešto više, molim Vas da mi pišete na [email protected]
4. maj 2016. u 08:30
Mirjana
Poštovani, molim Vas da mi kažete o porijeklu prezimena Stanojević. Selo Koturovi, opština Kozarska Dubica…Slavimo slavu Đurđevdan. Jedina informacija koju imam vezana je za mog pretka Vuka Stanojevića koji je došao na ove prostore polovinom 19.vijeka bježeći od Turaka…Hvala!
12. maj 2016. u 22:26
sneza
Postovani, da li znate ista o poreklu porodice Petkovic, iz Svodne kod Novog Grada.Slave Sv. Stefana, hvala unapred i srdacan pozdrav.
26. jun 2016. u 14:24
Andreja Samolov
Pomaže bog prijatelji , potrebna mi je pomoć u istraživanju porekla mog prezimena Samolov , poreklom sam iz Like , slavimo Svetog Jovana . Otkrila sam prezime i u Rusiji , nepromenjeno , i tu je nastala zbrka . Hvala unapred svim dobrim dušama
26. jun 2016. u 16:46
Branko Todorović
Bog ti pomogao Andreja,
Za početak, bilo bi korisno ako biste nam rekli kad se najranije vaše prezime javlja u Lici, ili nam bar naveli iz kog ste tačno mesta, pa bismo mogli pogledati mi sami u nekom od popisa?
Ovako na prvi pogled, možda su u pitanju seobe, a možda i sama slučajnost. Malopre pogledah na vk.com, pa utvrdih da zaista ima dosta Samolovih u Rusiji, kao i u delovima Ukrajine koje su u XVIII naseljavali Srbi, poreklom uglavnom sa prostora Vojne krajine. Ali ovako po jezičkoj vokaciji, pre bih rekao da je slučajno isto, nego da ima neke genetske veze. Govorimo ipak o dva slovenska naroda koji koriste ogroman korpus reči istog porekla.
S poštovanjem,
Defendor
28. jun 2016. u 22:00
Andreja Samolov
Hvala vam na brzom odgovoru i oprostite zbog kašnjenja . Dakle , potičem iz Plitvičkog Ljeskovca , isto i slično prezime sam nalazila u nekim popisima okolnih sela uglavnom iz XIX veka . S beskrajnim divljenjem prema vašem radu Andreja
15. jul 2016. u 16:23
dejan
Pozdrav svima, interesuje me poreklo porodice Antonic iz Kozarske Dubice ( slava: Casne Verige Apostola Petra ). Hvala unapred.
12. avgust 2016. u 16:27
Boro
Poštovani Bogdanoviќu,
Sajt Vam e fantastičan i kad čovjek gleda koji trud je potreban za sve što ste uradili samo ostaje da se poklonimo Vama i Vašem radu.
Moja familija je Babiќ i potječemo iz sela Plamenice (zaseok Babiќi)kod Ključa.Otac mi je Neѓo, djed Stevo, pradjed Lazo i tamo su naseljeni za vrijeme turske vladavine iz sela Hripavci koje se nalazi na putu Ključ-Sanski Most.
Po predanju mog djeda porijeklo nam je iz Hercegovine i prvo su došli u Liku a zatim u Bosansku Krajinu..
Krsna slava nam je i dan danas Sveti Vrači Kozmo i Damjan pa me čudi da nigdje nema zapis da slavimo ovu slavu.
Molim sve koji više znaju o poteklu moje familije da napišu i podijele sa nama nova saznanja.
Sa poštovanjem Boro.
12. avgust 2016. u 23:50
Milorad Bogdanović
Hvala Boro na ovako lijepim rječima, što je velika čast za svakoga, pa tako i meni.
Nažalost, za tebe, ništa novo ne mogu da ti napišem, jer, dosta nejasnoća ima, pa kada bi nam mogao još nešto napisati o svome prezimenu, Slavi i rodnome kraju, možda zajedno, polako, dođemo do novih saznanja.
U Šematiznu mitropolije dabrobosanske za 1882 godinu nigdje se ne spominju Babići kao slavljenici sv. Vrači, niti selo Plamenice i Hripavci, gdje žive Srbi. Možda su sela gdje su Srbi živjeli, imali neko drugo ime, u ta vremena, kao što su i neka druga sela u okolini nosila. Koliko se danas može vidjeti, ta dva sela nisu baš tako daleko jedno od drugoga.
Da li se slučajno u pričama starijih osoba nije spominjala neka veza sa prezimenom Panić, Aničić, Kaurin i Tojagić, jer se jedino ta prezimena spominju u Šematizmu kao slavljenici sv. Kuzmana i Damjana (14.11.)?
15. avgust 2016. u 16:33
Boro
Poštovani Bogdanoviќu,
Hvala na odgovoru koji ste mi dali.Nisam u moguќnosti da dobijem više informacija za porijeklo no koliko se seќam da su se Plamenice ranije zvale MIGINO BRDO sa zaseocima Babiќi(Krsna slava Sveti Vrači, zaseok Gromile gdje je imalo više familija:Brankoviќi,Dragiќi,Babiќi,Zriliќi i Miќanoviќi(Krsna slava im je Nikoljdan), zaseok Adamoviќi i Popoviќi, zaseok Ѓukiќi,zaseok Josipoviќi,zaseok Vukoviќi (Krsna slava im je Jovanjdan) tu je i dio zaseoka Kula gdje živi muslimansko življe koje i danas živi dok su svi ostali iseljeni posle 1996 godine.
Sa navedenim familijama koliko znam nemamo nikavu povezanost samo zanam da ima Babiќa u Biljanima blizu Sanice i u Gornjem Ratkovu samo što oni imaju otegnuto prezime BAAABIЌI kao i jedna familija u Ključu koji su Hrvati-rimokatolici..
Pozdrav od Bore iz Skoplja
14. avgust 2016. u 11:30
Miso Gigovic
Zna li neko odakle vodi porijeklo Gigovica? Slava Arandjelovdan? Hvala.