Kruševac i okolna sela

11. jun 2012.

komentara: 28

Grad Kruševac:

Begovo Brdo, Bela Voda, Belasica, Bivolje (1979. godine najveći deo naselja pripojen Kruševcu), Bovan, Bojince (od 2007. godine Bojnice), Boljevac, Brajkovac, Bukovica, Buci, Velika Kruševica, Velika Lomnica, Veliki Kupci, Veliki Šiljegovac, Veliko Golovode, Veliko Krušince, Vitanovac, Vratare, Vučak, Gavez, Gaglovo, Gari, Globare, Globoder, Gornji Stepoš, Grevci, Grkljane, Dvorane, Dedina, Dobromir, Doljane, Donji Stepoš, Đunis, Žabare, Zdravinje, Zebica, Zubovac, Jablanica, Jasika, Jošje, Kamenare, Kaonik, Kapidžija, Kobilje, Komorane, Konjuh, Koševi, Krvavica, Kruševac, Kukljin, Lazarevac, Lazarica (1979. godine deo naselja pripojen Kruševcu), Lipovac (od 2007. godine Lipovan), Lovci, Lukavac, Ljubava, Majdevo, Makrešane, Mala Vrbnica, Mala Reka, Mali Kupci, Mali Šiljegovac, Malo Golovode (1979. godine deo naselja pripojen Kruševcu), Malo Krušince, Mačkovac, Meševo, Modrica, Mudrakovac, Naupare (do 1991. godine Naupare), Padež, Pakašnica (do 1957. godine Donja i Gornja Pakašnica), Parunovac, Pasjak, Pepeljevac, Petina, Pozlata, Poljaci, Ribare, Ribarska Banja (1955-1979. godine deo Ribara), Rlica, Rosica, Sebečevac, Sezemče, Slatina, Srndalje, Srnje, Stanci, Suvaja, Sušica, Tekija, Trebotin, Trmčare, Ćelije, Cerova, Crkvina, Čitluk, Šavrane, Šanac, Šašilovac, Šogolj i Štitare.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (28)

Odgovorite

28 komentara

  1. Poreklo stanovništva sela Gavez, Grad Kruševac – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“.

    Položaj sela.

    -Selo se nalazi sa leve strane puta, koji iz Jasike ide u Šanac i Varvarin i to upravo na sredini između Šanca i Jasike, za jedan kilometar daleko od druma a dva kilometra od Goli(j)ske Morave. Kroz selo protiče Gaveški Potok, koji ga deli na dva nejednaka dela; na desnoj strani veći, na levoj manji. Ovaj potok leti presušuje a kada nadođe ne čini selu štetu, jer mu je korito duboko.

    Vode.

    -Selo pije većinom bunarsku vodu. Postoje dva izvora, koji nikada ne presušuju.

    Zemlje i šume.

    -Seoski atar se pruža od severa ka jugu i prelazi preko Morave. Kada se Morava izlije onda odnosi – napučava – obalu i nasipa šljunkom i kamenom njive i livade pored nje. Seoska šuma je uz potok, severno od sela i ima je i sitne i krupne.

    Tip sela.

    -Selo je obične zbijenosti i ne deli se na mahale, već na familije-rodove.
    U selu ima 18 kuća sa 23 poreske glave.

    Ime selu.

    -Selo je dobilo ime, kako se priča, po biljci gavezu, koja tuda u obilju raste.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Naselje na ovom mestu nije skorašnje, pošto ima starinaca, ali se nije računalo kao zasebno selo, jer ga kao takvog ne pominje Milićević i „Kneževini Srbiji“, već je možda smatrano kao zaselak Jasike, kao i danas Bukovik u Bošnjacima i Orlovac u Milutovcu. Drži se da su se u ovo selo preselili stanovnici starog sela Kovanlučana.
    U selu su ove porodice.
    -Agatonovići su doseljenici sa Kosova, slave Đurđic i Đurđevdan.
    -Ristići su starinci, slave Nikoljdan.
    -Veljkovići su iz Toplice, slave Nikoljdan.
    -Sandići. Za njih se ne zna kada su i odakle doseljeni, slave Ignjatijevdan.
    -Jovanovići i Radojkovići su starinci, slave Đurđic i Đurđevdan.
    Seoska slava je Drugi dan Trojica a zavetina nemaju.
    Ima jedno groblje, koje je na desnoj strani potoka.

  2. Poreklo stanoništva sela Šanac, Grad Kruševac – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“.

    Položaj sela.

    -Selo se nalazi na samoj obali Goli(j)ske Morave. Kako ga je sa jedna strane pritesnila Morava a sa druge brdo, to ima, kao Kukljin, dosta izdužen oblik. Veći deo seoskih kuća je na uzdignutoj zaravni a manji u moravskoj ravnici, do kojih Morava, prilikom izlivanja, često dolazi i ključu nanosi štete. Sa sevara je selo zaklonjeno jednom kosom koja ide uoporedo sa Moravom.

    Vode.

    -U selu se pije najviše bunarska a ređe moravska voda. Izvora nema.

    Zemlje i šume.

    -Seoski atar se proteže i preko Morave. Veći deo atara je u strani. Pored Morave je zemlja osobito rodna (kumsača), te na njoj dobro rađa kukuruz, duvan, konoplja i ječam. U strani je zemlja mešovita ali većinom nerodna. Iznad sela ima nešto sitne šume.

    Tip sela.

    -Selo je dosta zbijeno, tako da je prosečna udaljenost kuća 20 metara. Kuće su sa jedne i druge strane druma Jasika – Varvarin. U selu se razlikuju Gornja, Srednja i Donja Mala, koje su razdvojene samo sokačićima. U potoku Štubelju nad selom je kraj Štubelj, koji je udaljen od sela kilometar.
    U selu je 126 kuća i 158 poreskih glava.

    Ime selu.

    -Selo je ovako nazvano zbog jednog šanca, koji se i danas nalazi u strani, nad selom. O ovom šancu se ništa ne zna i ništa ne govori.

    Starine u selu.

    -Priča se da ju u Štubelju bila nekada nekakva velika crkva, od koje su se do skora poznavali zidovi. Drugih starina u ovom selu nema.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Priča se da je pre 120 godina u ovom selu bilo 15 kuća. Kako je u selu relativno veliki broj starinaca selo je moralo biti zasnovano mnogo ranije.
    U selu su, idući niz Moravu, ove porodice:
    -Vidojevići i Đurđevići su sa Kosova, dve su im kuće u Štubelju, slave Đurđic i Đurđevdan.
    -Jeremići su iz okoline Niša, slave Aranđelovdan, letnji i jesenji.
    -Pejići su iz okoline Vranja, slave Nikoljdan.
    -Spasojevići su starinci, slave Aranđelovdan, letnji i jesenji.
    -Smiljkovići su starinci, slave Đurđic i Đurđevdan.
    -Jovanovići su starinci, slave Mitrovdan i Jeremijevdan.
    -Gligorijevići su starinci, slave Sv. Petku letnju i jesenju.
    -Miletići i Vukojevići su sa Kosova, slave Đurđic i Đurđevdan.
    -Stepanovići su iz okoline Vranja, slave Aranđelovdan.
    -Lavadžići su nepoznatog porekla, slave Đurđic i Đurđevdan.
    -Stojkovići su starinci. Ovi su u Štubelju, slave Aranđelovdan.
    U selu postoji škola, jedna mehana, jedan dućan i jedna kovačnica.
    Seoska slava je Drugi dan Trojica a zavetina treća nedelja po Đurđevdanu – radi zdravlja stoke. Tada vade živu vatru, provlače stoku kroz prokopanu zemlju i mažu je katranom.
    Groblje je jedno i nalazi se u strani, u dnu sela, sa leve strane druma.

  3. Poreklo stanovništva sela Vratare, Grad Kruševac – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“.

    Položaj sela.

    -Ovo selo se nalazi na desnoj strani Padeške Reke, nedaleko od njenog sastava sa Zalogovačkom Rekom. Oko Bošnjanske Reke, koje ove dve obrazuju, postoji prostrana ravnica, koja se ispod sela sužava i račva u dva kraka, od kojih jedna ide uza zalogovačku a drugi uz Padešku reku. Ovo selo se nalazi gde prestaje ravnica i nastaje klisura. Kroz donji kraj protiče potok Padina, koji leti presušuje. Veći deo sela je u ravnici pored Padeške Reke a manji u strani. Selo je okrenuto severu ali je zaklonjeno kosom, koja čini razvođe Padeškoj i Zalogovačkoj Reci. Prema Maskarama nalazi se u pravoj liniji, te se kaže da su: „Vratare i Maskare dim i lim“.

    Vode.

    -U selu se pije samo bunarska voda.

    Zemlje i šume.

    -Zemlja je u ravnici rodna a u strani mešovita. Mnogo seju kukuruz i konoplju. Selo ima osobito dobrih livada, koje su niže sela, prema Bošnjanima.
    Šume ima dosta i sitne i krupne, koja je južno, u Bukoviku, gde su i bošnjačke šume, i Jasenjaku.

    Tip sela.

    -Selo je srednje zbijenosti, kuće su međusobno udaljene 40-60 metara. Deli se na Gornju, uz reku, ka Padežu i Donju Malu, niz reku, imeđu kojih je razmak 200 metara.
    U selu ima 70 kuća sa 72 poreske glave.

    Ime selu.

    -Selo je sigurno ovo ime dobilo po položaju na kom je, jer je na vratima klisure, koja odatle nastaje uz reku.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Na ovom je mestu selo tek od pre 160 godina a pre toga je bilo u vrhu potoka Padine, u mestu Jasenjaku, odakle je, zbog oskudice u pijaćoj vodi, na sadašnje mesto premešteno. Na starom mestu selo se zvalo Jasenjak.
    U selu su ove porodice:
    -Melinkovići su starinci, slave Aranđelovdan, letnji i jesenji.
    -Planjanci su doseljeni iz Plane u Toplici, slave Sv. Vrače, letnje i jesenje.
    -Stojanovići su došli iz okoline Alaksinca, slave Nikoljdan.
    -Stevanovići su se doselili iz timočkog okruga, slave Sv. Petku, jesenju i letnju.
    -Pržići su došli pre 100 godina iz Adrovca kod Aleksinca, slave Jovanjdan, zimski i letnji.
    -Minići su sa Kosova, slave Mratindan-Minu i Aranđelovdan.
    -Slatinci su iz Slatine pod Jastrepcem, slave Aranđelovdan.
    -Ribarci su iz Ribara pod Jastrepcem, slave Đurđic i Đurđevdan.
    -Brzakovići i Šabići su iz Bivolja kod Kruševca, slave Lazarevdan i Simeundan.
    Seoska slava je Drugi dan Trojica a zavetina Božićne poklade – da čuma ne mori decu i Petka pred Blagovesti za zdravlje stoke.
    Meštani se sahranjuju u padeškom groblju.

  4. Poreklo stanovništva sela Padež, Grad Kruševac – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“.

    Položaj sela.

    -Selo se nalazi na obema stranama Padeške Reke, pružajući se u pravcu rečnom. Seoskih kuća je više u stranama nego u ravnici. Osojna strana je više izložena severu a prisojna jugu a selo je uglavnom okrenuto na istok i severo-istok. Sa leve strane, blizu crkve, u reku se uliva potok Sladac, koji leti presušuje. Reka, pak nikada ne presušuje i u njoj ima ribe. I potok i reka, kada se izliju, čine veliku štetu selu i ataru.

    Vode.

    -Selo pije većinom bunarsku vodu. Izvora imaju tri i to: Vodice – u osojnoj strani, Česma – na zapadnom kraju sela i Kladenac – u sredini sela. Nijedan od ovih izvora, kao ni bunari, ne presušuju.

    Zemlje i šume.

    -Seoski atar se najviše proteže uz reku. Zemlja je većinom slaba i nerodna, samo je nešto manje bolja pored reke, ali je ova kvari kada nadođe.
    Šume ima dosta i sitne i krupne i nalazi se najviše u osoju.

    Tip sela.

    -Selo je obične zbijenosti, ali su kuće mnogo ređe nego u Vratarima, te bi se još bolje moglo reći da je selo na prelazu između zbijenih i razbijenih tipova sela. Selo se deli na osojnu i prisojnu stranu, između kojih je razmak do 500 do 600 metara, kuda teče reka. Pojedine kuće su udaljene jedna od druge 60-80 metara.
    U selu je 90 kuća i 115 poreskih glava.

    Ime selu.

    -Izgleda da je selo dobilo ovo ime zbog položaja na kome je, jer je u padini. U narodu se pak priča da se ovako zove s toga što su neki iseljenici „prvo tu pali“.

    Starine u selu.

    -U Kostištevcu, više sela, postoji neko staro groblje, za koje kažu da je tursko. Oko ovog groblja nalaze se komadi od mačeva i strela. Na brdu Lazu, u osojnoj strani, nalaze se neki zlatni stari novci, za koje vele oni koji su ih viđali da su iz Dušanova doba.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -O postanku sela u narodu se ništa ne priča. Svakako nije novo, obzirom da imaju nekoliko porodica starinaca.
    U selu, i to u prisoju, su ove porodice:
    -Krstići su iz Vikanje u Jastrepcu, slave Nikoljdan.
    -Nikolići su iz Crne Reke, slave Aranđelovdan.
    -Boškovići su starinci. Stari Boško bio je kapetan kod kneza Milete Radojkovića iz Katuna, slave Nikoljdan.
    -Bušetići su iz Belasice u topličkom okrugu. Ima ih 11 kuća u Rekovcu i dve u Milutovcu, slave Tomindan i Tominu Nedelju.
    U osoju su:
    -Vasići i Milojevići. Oni su starinci, slave Sv.Vrače, letnje i jesenje.
    -Nikolići su iz Golovoda u kruševačkom okrugu, slave Jovanjdan, zimski i letnji.
    -Živkovići su odnekud iz kruševačkog okruga, slave Jovanjdan, zimski i letnji.
    U sredini sela, u prisoju, je crkva, škola, sudnica i mehana. Crkva je podignuta pre 50 godina i posvećena je Sv. Bogorodici, kada je kod nje veliki sabor.
    Seoska slava je Mali Spasovdan a zavetina Svetli Četvrtak, pred Cvetnu Nedelju – za zdravlje ljudi i stoke.
    Groblje je jedno i nalazi se u dnu sela, ispod crkve, gde se ukopavaju i Vratarci.

  5. Poreklo stanovništva sela Krvavica, Grad Kruševac – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“.

    Položaj sela.

    -Selo se nalazi na Padeškoj ili Šašilovačkoj Reci, više Padeža. Reka ga deli na osojnu i prisojnu stranu. Prva je sa desne strane reke i okrenuta je severu, dokle je prisojna levo od reke i izložena je jugu. Kroz osojnu stranu protiče potok Petlovac, koji leti presušuje ali se o velikim kišama i topljenja snegova, kao i reka, „izduje“ i nanosi veliku štetu selu i ataru. Kuće su više na osojnoj nego na prisojnoj strani a pored reke ih je vrlo malo. Veći deo sela se nalazi na peskuši, pod kojom je peščar.

    Vode.

    -U selu se ponajviše pije bunarska voda. Postoje i dva izvora; Česma i Jezero, koji su na osojnoj strani i nikada ne presušuju.

    Zemlje i šume.

    -Zemlja je po stranama slaba (peskuša i prljuša) a kraj reke je jaka i rodna.
    Šume ima i sitne i krupne i više je ima u osoju nego u prisoju.

    Tip sela.

    -Selo je istog tipa ka i Padež, sa kojim je u neposrednoj blizini, pa je isto tako podeljeno – na osojnu i prisojnu stranu.
    U selu je 109 kuća i 136 poreskih glava.

    Ime selu.

    -Po pričanju jednih selo se ovako nazvalo zbog mnoge krvi, koja je tu prolivena u nekoj bici još za vreme Rimljana, dokle drugi pričaju da je selo dobilo ime zbog mnogo crvenog – krvavog peščara, koji se ovde nalazi.

    Starine u selu.

    -Ispod sela a više izvora Jezera, nalaze se dva starinska groblja, u kojima su, kako neki pričaju, sahranjeni neki džinovi, dokle drugi vele da su ta groblja iz pomenutog krvavog boja i dodaju da jedno groblje jedne strane a drugo groblje druge strane – učesnika u boju.
    U osoju kod starog groblja nalaze se ruševine neke crkve, gde je sabor o Blagoj Mariji. U Basaru se nalaze neka tučana đulad od po 2 kilograma. U ataru seoskom nalazi se jedna kamen, zvani Beleg, za koji se priča da ga je tu dobacio Kraljević Marko iz Kamenara.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Da je na ovom mestu bilo naselja od starina dokaz su pomenute starine, ali se ne može znati u kakvom je odnosu sa tim starim naseljem današnje. Starinaca ima jedna porodica.
    U selu, na osojnoj strani, su ove porodice:
    -Rajkovići su starinci, slave Nikoljdan.
    -Kozići i Jelići su iz Stalaća u okrugu kruševačkom. Sa Kozićima i Bošnjanima smatraju se kao jedan rod. Slave Đurđic i Đurđevdan.-Maksimovići i Milićevići su iz Župe, slave Aranđelovdan, jesenji i letnji.
    -Cvetkovići su nepoznatog porekla, slave Aranđelovdan.
    -Damnjanovići su iz Župe a tamo su se doselili iz Toplice, slave Nikoljdan.
    U prisojnoj jstrani su:
    -Belobrkovići su starinom sa Kosova, odakle su se preselili u Toplicu, potom u Župu – selo Lopaš da bo otuda došli ovamo, slave Đurđic i Đurđevdan.
    -Pletikapići su iz Bošnjana od tamošnje porodice Radivojevića, slave Đurđic i Đurđevdan.
    -Miletići su iz Toplice, slave Aranđelovddan i Veliku Gospojinu.
    -Savkovići su iz kruševačkog okruga, slave Ilindan i Sv. Ćirila i Metodija.
    -Mavrići su iz Globara, gde su došli iz Toplice, slave Jovanjdan, zimski i letnji.
    -Ivanovići su iz Župe, slave Đurđevdan i Đurđic.
    Seoska slava je Drugi dan Trojica a zavetina Sv. Stevan letnji, za zdravlje stoke.
    Groblje je jedno i nalazi se u vrhu sela. Tu se sahranjuju u meštani Šašilovca.

  6. Poreklo stanovništva sela Kamenare, Grad Kruševac – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“.

    Položaj sela.

    -Selo se većim delom nalazi po stranama dosta strmog nagiba a manjim u reci ili potoku. Upravo selo je na razdvojku dveju kosa koje se od Blagotina spuštaju prema Goli(j)skoj Moravi a na izvorištu one reke što prolazi kroz: Šašilovac, Krvavicu, Padež, Vratare i Bošnjane. Ovo seli ima najuzvešiniji položaj među temnićskim selima. Kroz zapadni kraj sela protiče potok, koji izvire više sela, kod Smatovskog Groblja, od koga posle postaje Padeška ili Bošnjanska Reka. Selo je uglavnom izloženo jugu.

    Vode.

    -U selu se pije bunarska i izorska voda. Od izvora najglavniji su: Dinčicki Izvor, Vodica i treći bez naročitog imena. Ovi izvori nikada ne presušuju.

    Zemlje i šume.

    -Selo se nalazi na kamenitoj peskuši i takva zemlja je u skoro celom seoskom ataru. Šuma je proređena. Najviše je ima na severnoj strani seoskog atara.

    Tip sela.

    -Kamenare dolazi u red raštrkanih sela. Kuće su međusobno udaljene 300 do 500 metara a na rubovima sela i više. Selo se deli na Gornju – severo-zapadni i Donju Malu – jugoistočni deo sela, koje deli pomenuti potok. U Gornjoj Mali su Sekulići i Marići a u Donjoj Mali su ostali. Pravac prostiranja sela je jugoistok-severozapad.
    U selu ima 47 kuća i 72 poreske glave.
    Godine 1818. u selu je bilo 8 kuća a 1873. godine svega 25 poreskih glava.

    Ime selu.

    -Selo je dobilo ime zbog obilja kamena, na kome se nalazi ili zbog kamenara (kamenorezaca), koji su nekada u ovom selu bili u glasu.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Selo je, po pričanju, posatlo u drugoj polovini 18. veka. Kako oko sela nema nikakvih ostataka ranijeg života te je možda tada prvi put naseljeno.
    Porodice su se doseljavale ovim redom:
    -Godići su došli pre 140 godina iz Zleginje u okrugu kruševačkom, slave Nikoljdan.
    -Miladinovići su iz Novog Pazara, slave Mitrovdan i Jeremijevdan.
    -Jošići su iz Stupnja – kruševački okrug, slave Đurđic i Đurđevdan.
    -Mijailovići su iz Bojnika u Toplici, slave Đurđic i Đurđevdan.
    -Marići su iz Konjuha a tamo su se doselili iz Župe, slave Đurđic i Đurđevan.
    -Sekulići su od Bjelopavlovića u Crnoj Gori. Jedna su familija su Mihailovićima iz Milutovca i Hajdukovićima iz Obreža. Slave Sv. Petku.
    -Markovići su se doselili pre 110 godina iz Crne Gore, slave Jovanjdan i Spasovdan.
    -Radovanovići su se doselili iz Crne Gore kada i Markovići, slave Sv. Petku i Nikoljdan, letnji.
    U selu postoji crkva, podignuta pre 20 godina, koja slavi Sv. Petku Paraskevu.
    Seoska slava je Beli Petka po Trojicama.
    U selu postoji jedno groblje, koje je u Donjoj Mali.

  7. Milan

    Molim vas dodajte informaciju o selu Celije ako ima

  8. Marko

    Zna li neko nesto o Vucaku?

    • Ivica M

      Moj otac je poreklom iz Vučaka (Gornja mala-manje naseljena, tj. danas samo “vikendaši), a postoji i “Donja mala” naseljena i danas (2020.) živi… Prezime Milosavljević – poreklo od moga pradede Milisava (Solunac, odlikovan, mitraljeski metak u ramenu do smrti u 97-oj godini zivota), njegov otac Josije, doselio se iz Naupara (ka Ćelijskom jezeru). Poslednji sam muški naslednik u toj lozi…. brata dede streljali nemci…imao ćerku

  9. Uroš

    I ja tražim gde se mogu pronači podaci za selo Vučak kod Kruševca. Bilo bi idealno i da se mogu nekako pretražit krštenice iz filijalne crkve svete Petke i svete Nedelje u Vučaku.

  10. stefan

    sta mozete da mi kazete malom siljegovcu, porodici milosevic, petronijevij i petrovic… i znate li staro ime sela parunovac