Bač i okolna sela

11. jun 2012.

komentara: 5

Opština Bač:

(obuhvata i Mali Bač koji se do 1947. godine nazivao Tomićevo), Bačko Novo Selo, Bođani, Vajska, Plavna i Selenča.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. vojislav ananić

    TVRĐAVA U BAČU

    Pored naselja Bač, po kojem su nekadašnja županija Bač, a danas regija Bačka, dobile naziv, nalazi se srednjovekovna mađarska tvrđava Bač. Tvrđava je izgrađena pored reke Mostonge, koja je danas isušena. Kao prava tvrđava na vodi sa petougaonom osnovom, izgrađena je od 1338. do 1348. godine sa zidovima debelim 4 metra i visokim 10 metara, sa četiri branič kule i jednom središnjom, koja je služila za stanovanje. Tvrđava je mostom razdvojena od ostatka grada, izgrađenog oko Franjevačkog samostana. Jedan od gospodara tvrđave u Baču bio je i humanistički stvaralac, nadbiskup Peter Varadi, koji je posedovao bogatu biblioteku i vodio živu prepisku sa svojim savremenicima, u kojoj je rado opisivao i tvrđavu i njenu okolinu. Peter Varadi je, zajedno sa renesansnim pesnikom Ivanom Česmičkim – Janusom Panonijusom, jedno vreme pripadao najužem krugu kralja Matije Korvina, ali je okrivljen za neveru i do smrti kralja Matije je živeo zatočen u Baču. Tvrđava je znatno oštećena tokom Rakocijeve bune 1705. godine. Danas je jedina preostala srednjovekovna tvrđava na ovim prostorima.

    IZVOR: koliko se poznajemo, iz istorije nacionalnih zajednica u Vojvodini, IX izdanje, Novi Sad, 2014. god.

  2. vojislav ananić

    BAČ

    Opština Bač se nalazi u jugozapadnom delu prostrane panonske nizije, u Vojvodini, još bliže u jugozapadnom delu Bačke. Prostire se na površini od 367km² i obuhvata 6 naselja (Bač, Bačko Novo Selo, Plavna, Vajska, Bođani i Selenča), u kojima živi oko 14.000 stanovnika.
    Bačka opština je pogranična, njenu zapadnu granicu čini najveća srednje evropska reka Dunav, čiji talasi je zapljuskuju u dužini od 43km.
    Područje opštine Bač se nalazi između opština Bačka Palanka i Odžaci, dok se sa druge strane Dunava nalazi Vukovar u Republici Hrvatskoj.
    Kroz Bač protiče i kanal koji se nalazi u sklopu hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav. Teren opštine Bač je ravničarski, ispresecan manjim vodotocima.
    Bač je udaljen 62 km od Novog Sada, 140km od Beograda i 120km od Subotice.

  3. vojislav ananić

    BAČ. mjesto u Bačkoj na želiezničkoj pruzi Sombor—Palanka. Tma 3.908 stanovnika (1910), od kojih je bilo Srba 26 %, ostalih, većinom Šokaca 1.238, Nijemaca 1-888. Madžara 719. Jevreja 30; pravoslavnih 19. a katolika 3.836 — Po gradu B. koji je podigao Sv. Stjepan, dobila je ime bačka županija. Za vrijeme Ljudevita II držani su u B. ugarski državni sabori (1518/19). 1704, za vrijeme Rakocijeve bune, kada su B. zauzele Rakocijeve čete, grad je bio zapaljen i dosta je stradao. Ruševine grada nalaze se i danas. Stanovništvo se bavi ratarstvom, vinogradarstvom i voćarstvom. D. P.
    Grad B. je u blizini sela Bača, na humku uz baru Mostorgu. Grad je četvorostran, uglovi su utvrđeni sa tri okrugle i jednom kvadratnom kulom. B. je imao veliku palaču, izvrsno branjen ulaz i lijepo građenu kapelu. Branič-kula je bila na 6 spratova, a ulaz s bedema grada u kulu bio je na četvrtom spratu. Grad je sazidao kralj Karlo Robert (1308—1342) na biskupskom tlu »protiv šizmatičkog srpskog kralja«. Poslije bitke na Mohaču zauzeli su Turci B. za jedan dan.
    Đ. S.

    Izvor: Prof. St. Stanojević,NARODNA ENCIKLOPEDIJA, SRPSKO-HRVATSKO-SLOVENAČKA, I KNJIGA

  4. Vojislav Ananić

    Bač

    Utvrđenje je sagrađeno 1338—-42. Oko 1526. držao ga je u posedu Car Jovan, a njegov kastelan u Baču bio je Jovan Dolić. Kasnije ga je držao Stevan Berislavić. U Baču su zabeleženi Srbi, i kao turski vojnici, 1543. Za turskog doba bio je sedište nahije. 1554. imao je 10 domova, od kojih su 3 doma plaćala porezu, 7 nisu. Oko 1570. imao je 18, a 1590–1. 15 domova. Zabeležen je i u pećskom pomeniku. Imao je i katoličko stanovništvo našeg jezika. 1649. krizmao je u Baču biskup Marijan Ibrišimović 180 duša. 1690. naselio se je u Bač kapetan Vidaković. 1697. imao je 50 stanovnika i kmetova, sa 34 odrasla sina, i 24 odrasle kćeri. 1699. imao je 108 domovnih starešina, 175 oženjenih braće ili sinova. Kasnije, verovatno kao posledica Rakocijevog ustanka, kad je i sam grad spaljen, broj duša je u Baču veoma opao. 1720. imao je Bač 61 jugoslovenski dom od kojih je 59 bilo naših, a, 2 mađarska. 1724—32. imao je srpsku pravoslavnu parohiju. 1744. Žalili su se Srbi na nadbiskupa što ih progoni, i nikako im ne dozvoljava da podignu sebi crkvu. 1764. preselio je kaločki nadbiskup Josip Baćanji Srbe sa Male Banče u Deronje, a Slovake sa Stare Derže i Velike Banče u Bačko i Biskupovo Novo Selo. U gradu je ostavio samo šokačko i mađarsko stanovništvo, dok je za nemačko stanovništo rezervisao mesto na gradskom bregu.
    Potesi: Vajera, Beda livada, Bela crkva, Belo polje, Biskupacija, Budžak, Veliki janjedik, Vranjak, Gaj, Guvništva, Zlopolje, Karakašević, Mandra, Oblica, Otoka, Pana, Veliki Pakaš, Parlog, Prljanci, Pužar.
    Literatura: Šmit R., Iz prošlosti Bača. Gl. Ist. dr. 1939, 382—413.

    Izvor: dr DUŠAN J. POPOVIĆ – SRBI U BAČKOJ DO KRAJA OSAMNAESTOG VEKA – (ISTORIJA NASELJA I STANOVNIŠTVA),
    ŽIVAN SEČANSKI – POPISI STANOVNIŠTVA BAČKE TOKOM OSAMNAESTOG VEKA, (GRAĐA ZA ISTORIJU NASELJA I STANOVNIŠTVA)
    BEOGRAD, 1952.