Šid i okolna sela

11. jun 2012.

komentara: 26

Opština Šid:

Adaševci, Batrovci, Bačinci, Berkasovo, Bikić Do (do 1975. godine deo Privine Glave), Bingula, Vašica (stari naziv Mala Vašica), Višnjićevo (stari naziv Grk), Gibarac, Erdevik, Ilinci, Jamena, Kukujevci, Ljuba, Molovin, Morović, Privina Glava, Sot i Šid.

 

Komentari (26)

Odgovorite

26 komentara

  1. Vojislav Ananić

    Bikić Do

    Bikić Do je najmlađe i najmanje selo na teritoriji opštine Šid. Nalazi se severoistočno od Šida, na šestom kilometru magistralnog puta prema Iloku. To je planinsko selo podignuto na južnoj strani Fruške gore, na nadmorskoj visini od 120 metara. Kuće su izgrađene sa obe strane puta, pa je to u stvari jedna prava i najduža ulica.
    Domaćinstava se pretežno bave poljoprivrednom proizvodnjom, najviše su zastupljene ratarske kulture (pšenica i kukuruz), zatim voćarstvo i vinogradarstvo sa dosta dugom tradicijom. U neposrednoj blizini sela je izgrađen podrum za smeštaj poznatih fruškogorskih vina. Najveći plantažni vinogradi nalaze se na platou severno od sela. U stočarskoj proizvodnji zastupljeno je mlečno stočarstvo, kao i tov svinja.
    U selu rade 2 SZR za proizvodnju dečije konfekcije i tapetarska radnja, kao i kolarska radnja. U selu radi istureno odeljenje Osnovne škole “Sremski front” Šid od prvog do četvrtog razreda, a svoje osnovno obrazovanje deca nastavljaju u Šidu. Takođe ima i odeljenje Predškolske ustanove “Jelica Stanivuković Šilja” Šid. Što se tiče sportskog života u selu postoji FK “Bikić”, koji se takmiči u Opštinskoj ligi Šid, a pored sporta žene okuplja Udruženje žena „Bikićanke“.
    Izvor: Internet

  2. Vojislav Ananić

    Bingula

    Bingula je sremsko selo koje se nalazi na obroncima Fruške gore. Današnja teritorija mesta Bingula u geografskom pogledu prostire se na zapad do mesta Erdevik, na istok do mesta Divoš (Opština Sremska Mitrovica), na sever do mesta Stara Bingula i na jug do Kuzmina.
    Pored ratarskih kultura Bingulci uzgajaju i vinograde. Imamo jednu osnovnu školu koja se zove “Sava Šumanović” i ima 4 razreda i Predškolsku ustanovu. Od petog razreda mladi Bingulci nastavljaju školovanje u susednom Erdeviku.
    Sam naziv Bingula pominje se iz rimskog doba i to od latinske reči “Bingulum”, o samom nastanku imena sela s kolena na koleno prenosi se priča da je izvesni turski putopisac Evlija Čelebija pominjao Bingulu. Ime Bingula potičeod turske reči BIN ĐUL što u prevodu znači “1000 ruža”.
    U mađarskkim spisima (kada je Srem bio pod upravom Mađarske) pominje se Bingula kao mesto 1455. godine. 1689. godine pominje se selo Bingula koje je bilo naseljeno Makedoncima, 1702. godine selo je naseljeno pravoslavnim “Rašanima” (hajduci i katane).
    Prvi pismeni trag iz tog vremena potiče iz 1732. godine. U crkvenim zapisima crkve “Svetog mučenika Georgija” zapisano je da je i arhiepiskop srpski posle Svetog Save Arsenije rodom iz Bingule. U 18. veku, tačnije 1753. godine u Binguli je postojala Osnovna škola koja se zvala “Slovenska škola” i imala je 9 učenika, a učitelj je bio sveštenik.
    Izvor: Internet

  3. Vojislav Ananić

    Vašica

    Vašica se nalazi u jugozapadnom delu šidske opštine. Pema narodnom predanju ime je dobila po čoveku koga su zvali Mali Vasica što je vremenom preraslo u Mala Vašica i to ime je zadržalno do kraja Drugog svetskog rata, postoji i druga verzija imena da je ime slovenskog porekla Mala Vas-malo selo. Vašica se nije uvek nalazila na današnjem mestu već je bila južno nekoliko kilometara prema Batrovcima sasvim uz reku Bosut na mestu poznatom pod nazivom Gradina.
    Iz istorije sela možemo da izdvojimo da se škola u selu spomine od 1754. godine i da u selu postoje dve crkve (Pravoslavna sagrađena 1803. godine na mestu stare drvene i Rimokatolička koja je dovršena 1889. godine). Zbog ekonomske krize u selu se stalno oseća osipanje stanovnika.
    U selu postoji potpuna Osnovna škola, koju pohađaju i deca iz manjih sela od petog razreda, dve crkve, ambulanta sa lekarom koji radi dva puta nedeljno, Mesna kancelarija, Mesna uprava i Pošta. Postoji i par zemljoradničkih zadruga u privatnom vlasništvu i jedna društvena OZZ “Poljo Coop” koja se nalazi i ulici Vuka Karadžića 1, u Vašici.
    Vašica ima Lovački dom, Fudbalski klub “Napredak”, koji igra u redovima Opštinske lige, te slobodno možemo reći da je selo razvijeno gledajući na današnje prilike.
    Izvor: Internet

  4. Vojislav Ananić

    Višnjićevo

    Sremsko selo Višnjićevo, koje od 1935. nosi ime najpoznatijeg srpskog guslara Filipa Višnjića koji je tu živeo 20-ak godina i tu umro i sahranjen, Sremci nekako i dalje zovu po negdašnjem imenu – Grk. Ne postoje pouzdani podaci kako je mesto dobilo ime. Predanje da je mesto nazvano po nekom trgovcu Grku samo je narodno objašnjenje za ime nepoznatog porekla.
    Danas Višnjićevo koje se smestilo duboko u šume stoletnih hrastova i na prelepoj obali Bosuta predstavlja poslednje skretanje na putu Kuzmin-Rača pre graničng prelaza sa Republikom Srpskom. Sem po slepom guslaru, u čiju čast se svake godine organizuje memorijal, poznato je i po istoimenom Kajakaško-kanu klubu.
    Kao naselje prvi put se pominje 1275. godine, a svoj današnji izgled selo počinje da dobija za vreme Turaka, posle pada Beograda 1739. godine kao deo Vojne granice.
    Nizvodno odavde sedam kilometara nalazi se brana gde se Bosutsko jezero uliva u reku Savu. U ovdašnjim šumama nalazi se nadaleko poznato bosutsko lovište jelena, divljih svinja i ostale divljači. U šumi, kažu meštani, postoji i brdo ljudskih lobanja. Ne zna se od kada su, ali se pretpostavlja da su možda još iz doba Turaka.
    Srpska škola veroispovednog karaketra osnovana je još daleke 1756. godine, a od 1848. godine nju su mogla pohađati i ženska deca.
    U selu je smeštena osnovna škola koja je kompletna, i deca je pohađaju do 8. razreda. Pored škole, u selu je atrakcija i fudbal, tako da se meštani okupljaju u fudbalskom klubu „Hajduk“, a žene imaju priliku da se okupe u sklopu Udruženja.
    Izvor: Internet

  5. Vojislav Ananić

    Gibarac

    Naseljeno mesto Gibarac se nalazi u središnjem delu opštine Šid na regionalnom putu: Šid – Sremska Mitrovica (R-103), istočno od Šida. Naselje je smešteno i uz magistralnu prugu Šid-Beograd. Geografski gledano naselje se nalazi na padinama Fruške gore, sa nadmorskom visinom koja se kreće od 98 do 85 metara.
    Istoriski naselje se prvi put pominje 1370. godine, a u burna vremena menjalo je svoje mesto i broj stanovnika. Stanovništvo su činili Srbi koji su izbegli iz Srbije nakon turskog osvajanja i bili su graničari koji su štitili Austro-ugarsku monarhiju od prodora Turaka.
    Organizaciju poljoprivredne proizvodnje obavljaju dve zemljoradničke zadruge. Za zdravstveno stanje stočnog fonda brinu se dve veterinarske stanice, gde se mogu nabaviti veterinarski lekovi i stočna hrana. Za potrebe poljoprivrednika brine se i poljoprivredna apoteka.
    Osnovna škola u Gibarcu je u sastavu Osnovne škole “Branko Radičević” iz Šida, a u Gibarcu nastava se odvija za učenike od I-IV razreda, dok učenici viših razreda organizovano pohađaju nastavu u Šidu. U sastavu škole deluje i pedagoška ustanova za buduće učenike. U zgradi Mesne uprave Gibarac smeštena je i ambulanta Doma zdravlja u Šidu gde se meštani Gibarca mogu obratiti za lekarsku pomoć. Sportski život u Gibarcu nije baš raznovrstan , pored fudbalsog kluba “Sinđelić” postoji još Udruženje sportskih ribolovaca “Smuđ” i Lovačko društvo “Fazan”.
    Tradicionalana mesna slava je na dan SV.ILIJE 02.avgusta
    Izvor: Internet

  6. Vojislav Ananić

    Erdevik

    Erdevik je najveće seosko naselje u opštini. Blago zatalasan, sa dve strane okružen Fruškom gorom, a sa druge dve ravnicama, na 140 metara nadmorske visine i na obroncima Fruške gore, Erdevik je jedno od najlepših sela Srema. Nalazi se u trouglu između Iloka, Sremske mitrovice i Šida čijoj opštini teritorijalno i pripada. Sa tipično panonskom klimom, sa brojnim potocima, izvorima i sa tri jezera, na plodnoj crnici, meštani Erdevika se bave poljoprivredom, a čuveni su po svojim vinogradima i vinima.
    Šume se protežu na površini od 1500 hektara i zaštićene su u Nacionalnom parku Fruške gore, šume lipe, hrasta, bukve, bagrema, bora i smrče , idealno su skrovište mnogovrsne divljači a posebno jelena, muflona i divljih svinja. Usled ovakvog obilja prirodnog blaga, Erdevik se rano javlja kao naselje. Arheološkim istraživanjem mnogi nalazi navode na zaključak da je na ovom terenu postojalo naselje još u bronzano doba. U selu se nalazi nekoliko lokaliteta iz rimskog doba, a po pisanim spomenicima Erdevik se prvi put spominje 1351. godine, dok na mapi Srema već 1730. godine. Iz ovog vremena još postoje kameni spomenici ispisani staroslovenskim pismom.
    U Eredeviku se nalaze domovi kulture, mesna ambulanta, osnovna škola, koja je kompletna, i đaci je pohađaju svih osam godina osnovnog obrazovanja. Struktura stanovništva je razlika, pa se i kulture prepliću. Poznata manifestacija „Kulenijada“ koja okuplja mnogobrojne posetioce se održava upravo u Erdeviku.
    Izvor: Internet

  7. Vojislav Ananić

    Ilinci

    O mestu Ilinci postoji legenda da su nastali tokom XVII veka i vezana je za veliku seobu Srba iz 1690. godine pod patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem. Mesto je imalo malo stanovnika koji su se bavili zemljoradnjom i stočarstvom. Svakim danom se broj stanovnika sve više povećavao, sve do 1970. godine, od tada se broj stanovnika naglo smanjuje.
    Ilinci se geografski nalaze u jugozapadnom delu opštine Šid, udaljeni od grada na oko 10 kolometara, a sa tri strane se graniče sa Rebublikom Hrvatskom. Katastarska opština Ilinci ima oko 4.400 hektara zemljišta dok se u privatnoj svojini nalazi oko 1.500 hektara obradivog zemljišta. U Ilincima se nalazi veliki Dom kulture kapaciteta za 500 ljudi, ali naravno stoji prazan, u Domu se povremeno održavaju bioskopske predstave i drugi kulturno-umetnički programi. U Ilincima se nalazi i zgrada Osnovne škole koju pohađaju deca od I-IV razreda, a deca uzrasta od V-VIII razreda nastavu pohađaju u školi “Vuk Karadžić” u odeljenju Vašica.
    U selu se nalazi zdravstvena ambulanta i zdravstvene usluge se pružaju svakodnevno. Omladina se okuplja oko FK „Borac“ i takmiči se u Opštinskoj ligi. Lovačko udruženje “Zec” broji oko 50 članova. U selu postoji pravoslavna crkva “Sveti Ilija”. U selu rade i dve privatne zemljoradničke zadruge koje pružaju usluge stručne usluge meštanima.
    Izvor: Internet

  8. Vojislav Ananić

    Jamena

    Jamena, selo u jugozapadnom delu opštine Šid, najzapadnije naselje u Republici Srbiji, na tromeđi Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Hrvatske. Ovo selo, koje je udaljeno 50-ak kilometara od administrativnog centra Šid, smešteno je na obali reke Save.
    Selo, u kojem je pretežno staro staništvo, koje je zadesila, kao mnoga mesta u Srbiji prirodna katastrofa 2014. godine – poplava. Jamenčani priženjkuju postavljanje mosta na reci Savi na navozu Subotište, otvoranje graničnog prelaza prema Republici Hrvatskoj. Geografski položaj je itekako povonjan i idealan za turizam, kao i za razvoj infrastrukture, zaposlenosti, podizanje nataliteta.
    Bio bi veliki protok ljudi i roba, razvila bi se trgovina a možda bi i u bliskoj budućnosti došlo i do izgradnje i pristaništa, benzinske pumpe sa pratećim objektima. Pored navedenog Jamena bi u bliskoj budućnosti mogla da ima značajnu ulogu u razvoju ne samo u opštini nego i u Republici Srbiji, u razvoju industrije, trgovine zbog blizine auto-puta, Šida, Bjeljine, Brčkog, Županje.
    Okruženi smo prelepim bosutskim šumama, kraj nas teče Sava, veliko lovno područje, zastupljen je ribolov, postavljen je spomenik u centru sela, a nudimo dobar kulen i dobru šljivovicu. Deca osnovno obrazovanje do osmog razreda, stiču u Osnovnoj školi „Filip Višnjić“, čije je sedište u Moroviću.
    Selo postoji još od rimskog doba. Kroz istoriju postojanja više puta je unišeno i obnovnjeno.
    Izvor: Internet

  9. Vojislav Ananić

    Kukujevci

    Kukujevci se nalaze na magistralnom putu R-103, na tri kilomerta udaljenosti od auto-puta Beograd-Zagreb. Geografski su smešteni podno samih obronaka Fruške gore, koji sa severa omeđavaju selo.
    Osnovna ekonomska delatnost stanovništva je poljoprivreda. Katastarska opština Kukujevci ima 3.270 hektara zemlje, od čega je 2.200 hektara privatno vlasništvo, a 1.070 državna svojina. Vinogradi i voćnjaci zastupleni su na 110 hektara, a šume u privatnom vlasništvu na 60 hektara. Oko 70 domaćinstava se bavi uzgojem duvana sorte svetla Virdžinija. Oko 300 hektara oranica zasejano je duvanom. Upravo zahvaljujući proizvodnji duvana, a i ostalih poljoprivrednih kultura (šećerna repa, soja, kukuruz, suncokret, pšenica) izgrađen je veliki broj novih kuća i objekata u selu.
    U samom centru se nalazi savremena, novoizgrađena Osnovna škola “Branko Radičević” u kojoj sva deca iz Kukujevaca pohađaju nastavu do osmog razreda. Škola je sa jedne strane okružena lepo uređenim parkom sa klupama za odmor, drvećem i uređenim stazama. U selu imamo i zdravstvenu stanicu sa lekarom i osobljem, stomatološku ordinaciju, a u sklopu zdravstvene stanice nalazi se i Narodna apoteka Kukujevci. Što se tiče sporta, u selu imamo fudbalski klub “Fruškogorac”, koji se trenutno takmiči u Opštinskoj ligi Šid.
    Postoji i lovački klub “Fazan” među čijim članstvom se nalaze i tri žene, a u selu je veoma razvijeno i stočarstvo.
    Izvor: Internet

  10. Vojislav Ananić

    Ljuba

    Planinsko mesto Ljuba nalazi se na južnoj padini Fruške Gore. Prvi put se pominje 1634. godine, kasnije je opustelo. Kao naselje javlja se tek 1756. godine. Postanak imena sela nije poznat, ali je pretpostavka da je selo dobilo ime po nekoj devojci Ljubi. Naselje se nalazi u severoistočnom delu opštine Šid.
    Pošto je naselje Ljuba poljoprivrednog tipa stanovništvo se bavi zemljoradnjom i stočarstvom. U okviru zemljoradnje najrazvijenije je ratarstvo, vinogradarstvo, a u manjoj meri voćarstvo. Stočarstvo zauzima značajno mesto u ostvarivanju prihoda domaćinstvima, jer se vrši uslužni tov goveda, a u poslednje vreme i veća proizvodnja mleka. Deca osnovno vaspitanje i obrazovanje stiču u četvorogodišnjoj školi, kao i u Predškolskoj ustanovi.
    Postojeći Dom kulture zadovoljava potrebe za različite kulturne manifestacije. Sportske aktivnosti se obavljaju u sklopu fudbalskog kluba “Jedinstvo”. Dobrovoljačko vatrogasno društvo koje ima značajne rezultate na opštinskom i pokrainskom nivou okuplja značajan broj omladinaca i starijih članova u radu svog društva. Meštani su uključeni u rad Mesne organizacije Crvenog krsta, Udruženja lovaca, kao i aktiv žena.
    Zdravstvena zaštita stanovništva odvija se povremenim dolaskom lekara iz Erdevika u mesnoj ambulanti. Ljuba se nalazi na magistralnom putu M-18 koji povezuje Bačku Palnaku sa Sremskom Mitrovicom i Bjeljinom. Na zapadnom delu sela nalazi se granični prelaz sa Republikom Hrvatskom.
    Izvor: Internet