Poreklo prezimena, selo Strmica (Knin)

3. jun 2012.

komentara: 12

Poreklo stanovništva u selu Strmica, stanje iz 1920., prema knjizi Sava Nakićenovića “Kninska krajina”

Strmica se deli na: Crni Potoci, Bojanovac, Cerovac i Kurbalije, Draga Privanova, Brijeg Matijašev, Brijeg Dronjkov, Orašje, Kurbalijina Draga, Grab, Ispod Graba, Glavica Daničića, Glavica Matasova, Glavica Bobareva, Sedište, Šervarine, Vranjkovac, Kuruzovac, Selište Radoševo, Rt, Pod Točilom, Bošnjakuša, Komalić, Mizdrakovac i Granica. Ovi su delovi jedan od drugog od 5 časaka do 1 sat udaljeni. Od njih su opet glavniji: Selište, Komalić, Han, Točilo, Hrt, Batasova varoš, Strmica i Bolandža.

Grab, kao sva Strmica, nalaze se na bosanskoj granici. Gde je Grab, tu je bila istoimena utvrda, koju su sa Strmicom, Turci razorili 1715. godine. Spominje se u ugovoru između Sigismunda i Mlečana 1433. Turci su osvojili u XV v., te Strmica postala svojina bega Kulinovića.

Strmica je dobila ime po svom položaju a tako je nazvali prvi Sloveni, koji se ovamo naselili. Ima mnogo gradina, ostataka turskih kula i čardaka, kao i mletačkih stražarnica. Svega je u selu 383 kuće (258 domova), a naroda je 1.423 (muških 781, ženskih 642), svi su Srbi, pravoslavne vere, osim 54, koji su rimokatoličke vjeroispovijedi. Hrane 93 konja, 589 goveda, 1.662 ovce, 85 svinja i 1.584 koze.

Plemena su:

Bijelić, (10), slave Sv. Vasiliju. Pošli u Zaseok i prozvali se Kovrlije;

Batas, (3), slave Jovanjdan;

Daničić, (4), slave Jovanjdan;

Dragaš, (7), slave Jovanjdan;

Knežević, (5), slave Jovanjdan;

Krneta, (18), slave Jovanjdan;

Kurbalija, (12), slave Jovanjdan;

Novković, (12), slave Jovanjdan;

Damjanović, istračili se, slavili Jovanjdan;

Bačkonja, (5). Ovo su Verovci-Bačkonje, koji su došli iz Banata nazad 300 g., slave Đurđevdan;

Radoš, (10), došli iz Like u XVIII v., slave Đurđevdan;

Vranković, (3), došli iz Senja u XVIII v., slave Đurđevdan;

Vržina, (3), došli iz Banata u XVIII v., slave Đurđevdan;

Dragojević, (5), došli iz Bratiškovaca u XVIII v., slave Đurđevdan;

Dedeić, (5), bili su Radići, a prozvani po nekom dedi-Dedići, slave Đurđevdan;

Koščica, (5), slave Đurđevdan;

Dragojarac, (1), slave Đurđevdan;

Radić, (4), slave Đurđevdan;

Smuđa, (3), došli iz Pađena nazad 180 g., slave Đurđevdan;

Cerovac, (8), slave Đurđevdan;

Đurica, (5), došli iz Radučića nazad 200 g., slave Đurđevdan;

Lakić, (1), došli iz Kotara, slave Đurđevdan;

Živković, (3), došli iz Kotara nazad 180 g, slave Jovanjdan;

Kesić, (1), došli iz Golubića nazad 60 g, slave Đurđevdan;

Mizdrak, (19), poreklom su Popovići iz Skoplja. U XVI v. došli u Kotare, tamo oboleli, te prisiljeni bili, da sa blagom izbegnu u ova zdrava planinska mesta nazad 300 godina. Prvo se preganjali sa Turcima, te jednom Turčinu oteli oružje »mizdrake« i po tome prozvati Mizdraci, slave Lučindan;

Ševo, (3), došli iz Plavna nazad 200 g., slave Lučindan;

Kuruc, (2), to su Mizdraci, slave Lučindan;

Marić, (1), došli iz Golubića nazad 30 g., slave Lučindan;

Ličanin, (1), došli iz Like nazad 80 g., slave Lučindan;

Vidović, (12), došli iz Kotara nazad 140 g., slave Nikoljdan;

Karabuva, (4), došli iz Italije ima 300 g., slave Nikoljdan;

Deljo, (2), došli iz Skadra, pobjegli od krvi nazad 240 g., jer neki manastir Turcima izdali, slave Nikoljdan;

Radinović, (2), došli iz Golubića nazad 100 g., slave Nikoljdan;

Stojković, (5), došli iz Like nazad 260 g., slave Nikoljdan;

Momić, (1), došli iz Golubića nazad 40 g., slave Sv. Arhangela Mihajla;

Miljević, (2), došli iz Radljevca ima 80 g., slave Stevanjdan;

Matas, (2), došli iz Promine u XVIII v., bili prije katolici, a danas pravoslavni, slave Stevanjdan;

Trivan, (5), došli iz Dalmacije ima 200 g., slave Stevanjdan;

Dronjak, (6), došli iz Like u XVI v., slave Stevanjdan;

Matijaš, (6), bili nekad rimokatolici, te prešli u pravoslavnu vjeru; slave Stevanjdan;

Ležaić, (1), došli iz Đevrsaka ima 100 g., slave Stevanjdan;

Marić, (1), došli iz Golubića ima 30 g., slave Lučindan;

Čakarmiš, (1), došli iz Bosne ima 15 g., slave Đurđevdan;

Klicov, (1), došli iz Golubića ima 40 g., slave Đurđevdan;

Širko, (1), došli iz Knina ima 22 god., slave Đurđevdan;

Sabljić, izumrli, došli iz Žagrovića u XVIII v., slavili Đurđevdan;

Plavšić, (1), došli iz Golubića ima 70 g., a u Golubić iz Bosne u XVI v., slave Đurđevdan;

Bursać, (1), došli iz Plavna ima 70 g., slave Jovanjdan.

Iz ovog se vidi, da je strmičko stanovništvo dosta staro. Nazad blizu 400 godina doselilo ih se najviše iz Bosne. Iz Bosne je doseljeno 16 jačih plemena, iz Dalmacije od nazad 30-200 godina 19 plemena, a oni su iz Bosne sašli, te se ovamo radi bolesti, gladi, množenja preseljavali; iz Like 3, iz Hrvatske 1, iz Banata 1, iz Stare Srbije 1, iz Italije 1 i iz Arbanije 1 pleme.

IZVOR: Kninska krajina (str. 49-51), prota Savo Nakićenović. Priredio Vojislav Ananić

 

Komentari (12)

Odgovorite

12 komentara

  1. Mirjana

    Da li u Strmici još uvek žive Rodići, pošto se to prezime ne nalazi na spisku, a znam da su (barem) ranije živeli u Strmici?