Bunjevačka prezimena: Serdar – Starčević

22. maj 2012.

komentara: 4

Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar Marinković

SERDAREVIĆI / SERDARI – u Lici, od 1683.god.; katolici u Medviđoj južno od Obrovca; katolici u Kučićima kod Omiša; pravoslavni rodovi Serdari (jedn. Serdar) u zapadnoj Bosni.

SERLETIĆI (?) – u Subotici, od 1779.godine.

SIVIĆI – u Subotici, od 1686.god. (pogrešno prepisano Szevics); starinci muhamedanci u Bosanskoj Krajini. Kod Cazina u Bosanskoj Krajini muslimansko Sivića Selo.

SINDETIĆI (?) – u Subotici, od 1687.godine.

SKARIOTI (?) – u Subotici, od 1737.godine.

SKENDERI / SKENDEROVI / SKENDEROVIĆI – u Bačkoj: u Subotici, od 1686.god., i u Čantaviru; katolici u Lici. Za ličke Skendere se zna, da su bili muslimani, od kojih su oni što su primili katoličanstvo ostali u Lici, a drugi su kao muslimani prešli u Bosansku Krajinu. I bački Skenderi, Skenderovići bi mogli biti od pokrštenih muslimana. Inače, ima i katolika i pravoslavnih toga prezimena, prvi u donjoj Hercegovini, a drugi po Bosni, a drugi po Bosni. U severnoj Dalmaciji kod Promine Skenderovci, deo katoličkog sela.

SLAVNIĆI – u Subotici, od 1715.god.; Jovan Slavnić, pravoslavni prota u Lici 1816.god.; pravoslavni u gornjo-karlovačkoj dijecezi; pravoslavni u Bosni.

SMILJANIĆI – u Lici, prešli iz pravoslavlja u katoličanstvo verovatno oko 1700.god.; katolici u Benkovcu; od ličkih Smiljanića su (i to doseljeni iz Gospića preko dalmatinskih Kotara) pravoslavni Smiljanići u Zvjerincu kod Knina i u Vrlici u Dalmaciji, takođe i serdarski rod 17.veka u Kotarima; pravoslavni Smiljanići po Bosni. U istočnoj Bosni pravoslavno selo Smiljanići, a u srednjoj Smiljanića Brdo, deo pravoslavno-katoličkog sela.

SMOJVERI – u Podgorju, od 1683.god; katolici u Novalji na Pagu.

SMOKROVIĆI – vidi Osmokrovine.

SPELETIĆ – u Subotici (poslanik) 1848.godine.

SPIŠIĆI – u Subotici, od 1779.god.; kapetan Spišić na slavonskoj granici 1607.-1608.god., Joannes Spissich de Blatnicza na slavonskoj granici 1696.god. (jedna Blatnica je pravoslavno-katoličko selo u srednjoj Bosni, a druga je katoličko selo u zapadnoj Hercegovini). U Bosanskoj Krajini dva naselja s imenom Spišići: jedno pravoslavno, a drugo je deo pravoslavno-muslimanskog sela.

STANOJEVI – u Subotici, od 1737.godine.

STANTIĆI – u Subotici od 1686.god. (u jednom dokumentu pogrešno napisano Sztankics). Biće skraćeno od Stanetići: kod Foče ima muslimansko-pravoslavno seoce tog imena.

STARČEVIĆI – u Lici i u Podgorju, od oko 1686.god.; pravoslavni u Zrmanji u Lici; pravoslavni u Plavnu kod Knina, a starinom ”iz Bosne”; pravoslavni u zapadnoj Bosni. U istočnoj Bosni pravoslavno selo Starčević.

 IZVOR: Aleksandar Marinković

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Dragan

    Serdari nisu nikada bili Bunjevci, ili poticali od bunjevackih prezimena.
    Serdari su pravoslavci, vazda bili, jedino ih je osmanlija poturcio, u svoje vreme da da se opredele, za promenu vere, ili pokatolicili Hrvati za vreme Drugog svetskog rata. Ja imam podake o Serdarima od negde 1600. godine-2012. Moji Serdari poticu od vremena 1680.godine. Kako bar rukpisi kazu, Serdari su od plemica Vujinovica.

  2. Dragane, ne znači da su svi Serdari Bunjevci niti da su svi Serdari istog roda!!! Ovo znači da su Serdari u Subotici sebe smatrali Bunjevcima, a Erdeljanović je naveo da ima Serdara katolika u Dalmaciji i Serdara pravoslavaca u zap. Bosni (odakle potiče dobar deo Bunjevaca). Imaš Serdara i u Slavoniji, Hrvati – katolici i pre Drugog sv. rata. Uostalom, serdar je titula koja je došla s Turcima i mogli su je ”pokupiti” razni rodovi pa opet ne znači da su Serdari nekakvi Turci.

  3. ZORAN DIMOVIC

    Molim Vas,da li mozete da mi odgovorite odakle potice porodica DIMOVIC.
    S postovanjem,Zoran Dimovic.

  4. Zvonko Stantić

    Pitanje Bunjevaca ili Bunievaca, kako to beleži u svojoj obimnoj knjizi “Karlovačko vladičanstvo” vladika Karlovački, Manojlo Grbić daleko je složenije od isključivih stavova da i dobar poznavalac, u koje sebe ubrajam, može za sada da kaže da su Bunjevci ovo ili ono i tačka. Takav “mator” stav karakterističan je za početnike. Što se više udubljujete na bazi dokumenata, sve više vidite da u knjigama nije napisano pravo štivo. Naravno da je Serdara među Bunjevcima bilo kada ih je pobrojao Erdeljanović, Jugoslavija bivša suviše je velika i složena etnološki i istorijski da bi bilo ko na bazi svojih istraživanja mogao nešto da negira. Da pozitivno tvrdi, to da, ali suprotno je preambiciozno za zdravu logiku.