Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar Marinković
SERDAREVIĆI / SERDARI – u Lici, od 1683.god.; katolici u Medviđoj južno od Obrovca; katolici u Kučićima kod Omiša; pravoslavni rodovi Serdari (jedn. Serdar) u zapadnoj Bosni.
SERLETIĆI (?) – u Subotici, od 1779.godine.
SIVIĆI – u Subotici, od 1686.god. (pogrešno prepisano Szevics); starinci muhamedanci u Bosanskoj Krajini. Kod Cazina u Bosanskoj Krajini muslimansko Sivića Selo.
SINDETIĆI (?) – u Subotici, od 1687.godine.
SKARIOTI (?) – u Subotici, od 1737.godine.
SKENDERI / SKENDEROVI / SKENDEROVIĆI – u Bačkoj: u Subotici, od 1686.god., i u Čantaviru; katolici u Lici. Za ličke Skendere se zna, da su bili muslimani, od kojih su oni što su primili katoličanstvo ostali u Lici, a drugi su kao muslimani prešli u Bosansku Krajinu. I bački Skenderi, Skenderovići bi mogli biti od pokrštenih muslimana. Inače, ima i katolika i pravoslavnih toga prezimena, prvi u donjoj Hercegovini, a drugi po Bosni, a drugi po Bosni. U severnoj Dalmaciji kod Promine Skenderovci, deo katoličkog sela.
SLAVNIĆI – u Subotici, od 1715.god.; Jovan Slavnić, pravoslavni prota u Lici 1816.god.; pravoslavni u gornjo-karlovačkoj dijecezi; pravoslavni u Bosni.
SMILJANIĆI – u Lici, prešli iz pravoslavlja u katoličanstvo verovatno oko 1700.god.; katolici u Benkovcu; od ličkih Smiljanića su (i to doseljeni iz Gospića preko dalmatinskih Kotara) pravoslavni Smiljanići u Zvjerincu kod Knina i u Vrlici u Dalmaciji, takođe i serdarski rod 17.veka u Kotarima; pravoslavni Smiljanići po Bosni. U istočnoj Bosni pravoslavno selo Smiljanići, a u srednjoj Smiljanića Brdo, deo pravoslavno-katoličkog sela.
SMOJVERI – u Podgorju, od 1683.god; katolici u Novalji na Pagu.
SMOKROVIĆI – vidi Osmokrovine.
SPELETIĆ – u Subotici (poslanik) 1848.godine.
SPIŠIĆI – u Subotici, od 1779.god.; kapetan Spišić na slavonskoj granici 1607.-1608.god., Joannes Spissich de Blatnicza na slavonskoj granici 1696.god. (jedna Blatnica je pravoslavno-katoličko selo u srednjoj Bosni, a druga je katoličko selo u zapadnoj Hercegovini). U Bosanskoj Krajini dva naselja s imenom Spišići: jedno pravoslavno, a drugo je deo pravoslavno-muslimanskog sela.
STANOJEVI – u Subotici, od 1737.godine.
STANTIĆI – u Subotici od 1686.god. (u jednom dokumentu pogrešno napisano Sztankics). Biće skraćeno od Stanetići: kod Foče ima muslimansko-pravoslavno seoce tog imena.
STARČEVIĆI – u Lici i u Podgorju, od oko 1686.god.; pravoslavni u Zrmanji u Lici; pravoslavni u Plavnu kod Knina, a starinom ”iz Bosne”; pravoslavni u zapadnoj Bosni. U istočnoj Bosni pravoslavno selo Starčević.
IZVOR: Aleksandar Marinković
7. jul 2012. u 06:40
Dragan
Serdari nisu nikada bili Bunjevci, ili poticali od bunjevackih prezimena.
Serdari su pravoslavci, vazda bili, jedino ih je osmanlija poturcio, u svoje vreme da da se opredele, za promenu vere, ili pokatolicili Hrvati za vreme Drugog svetskog rata. Ja imam podake o Serdarima od negde 1600. godine-2012. Moji Serdari poticu od vremena 1680.godine. Kako bar rukpisi kazu, Serdari su od plemica Vujinovica.
7. jul 2012. u 10:07
Aleksandar Marinković
Dragane, ne znači da su svi Serdari Bunjevci niti da su svi Serdari istog roda!!! Ovo znači da su Serdari u Subotici sebe smatrali Bunjevcima, a Erdeljanović je naveo da ima Serdara katolika u Dalmaciji i Serdara pravoslavaca u zap. Bosni (odakle potiče dobar deo Bunjevaca). Imaš Serdara i u Slavoniji, Hrvati – katolici i pre Drugog sv. rata. Uostalom, serdar je titula koja je došla s Turcima i mogli su je ”pokupiti” razni rodovi pa opet ne znači da su Serdari nekakvi Turci.
9. oktobar 2012. u 10:57
ZORAN DIMOVIC
Molim Vas,da li mozete da mi odgovorite odakle potice porodica DIMOVIC.
S postovanjem,Zoran Dimovic.
29. jul 2017. u 17:35
Zvonko Stantić
Pitanje Bunjevaca ili Bunievaca, kako to beleži u svojoj obimnoj knjizi “Karlovačko vladičanstvo” vladika Karlovački, Manojlo Grbić daleko je složenije od isključivih stavova da i dobar poznavalac, u koje sebe ubrajam, može za sada da kaže da su Bunjevci ovo ili ono i tačka. Takav “mator” stav karakterističan je za početnike. Što se više udubljujete na bazi dokumenata, sve više vidite da u knjigama nije napisano pravo štivo. Naravno da je Serdara među Bunjevcima bilo kada ih je pobrojao Erdeljanović, Jugoslavija bivša suviše je velika i složena etnološki i istorijski da bi bilo ko na bazi svojih istraživanja mogao nešto da negira. Da pozitivno tvrdi, to da, ali suprotno je preambiciozno za zdravu logiku.