Poreklo prezimena Rakočević

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

RAKOČEVIĆI

(u Krnjoj Jeli)

Njihovo porijeklo je od Bogića Moračanina koji se u Prekobrđe u Donjoj Morači doselio iz Huma Hotskog sredinom 15. vijeka. Bogić je imao sina Rakoča po kome njegovi potomci uzeše prezime Rakočevići. Ovo je brojno bratstvo, koje se razgranalo na brojne ogranke: Vojinčeviće, Odilažiće, Goluboviće, Mijajloviće, Markoviće, Dunjiće, Radunoviće, Raduloviće, Jokoviće, Pavloviće i Vuksanoviće. Ovo junačko donjomoračko bratstvo davalo je kroz vjekove istaknute junake koji su svojim junaštvom pronosili slavu svoga bratstva. Pomenuću neke od njih: Marko Vojinčević, Jovan Minin, Božina Jokov, Radosav Božov, koji je kao junak dobio od Karađorđa barjak. Poslije njega dostojno su ga nosili Perko Đurov i Milutin Perkov; dalje, Veko Ilinčin, Novak Vekov, Božo Novakov; Božo Đekin, plemenski kapetan i senator a njegov sin Mijailo – poznati junak, Živko Đokov potkomandir i komandir Donjomoračkog bataljona i njegov sin oficir Jakov (istakao se u balkanskim i Prvom svjetskom ratu). U ovom bratstvu bili su poznati junaci Spasoje Milutinov, Novica Dmitrov, Novica Bogdanov, Mihailo Bogdanov, oficir i komandant Donjomoračkog bataljona na Mojkovcu. Pored njih, hrabri oficiri su bili: Sava Mijailov, Sava Migudov i Sava Jokov. Sva trojica su bili komandiri četa od 1912-1918. godine. Tripko Aleksin, hrabri oficir – komandir čete u kolašinskom bataljonu, poginuo je na Mojkovcu 1916. godine; Risto Pavićev, oficir u balkanskim i Prvom svjetskom ratu.

Rakočevići su se iseljavali iz Morače u razne krajeve naše zemlje, a ima ih najviše u okolini Kolašina, Mojkovca i Bijelog Polja.

Iz Krnje Jele se poslije Prvog svjetskog rata iselila Ružica Savićeva.

U Krnju Jelu se doselio barjaktar Jovan Vuksanov Rakočević sa svojim sinovima i od njega su Vuksanovići i Rakočevići u Krnjoj Jeli. Jovan Vuksanov je bio istaknuti junak svoga doba i za svoje zasluge dobio je barjak iz ruke Karađorđa 1809. godine. Mašo Jovanov bio je stotinaš u Njegoševoj gardi.

Braća Spasoje i Filip, Andrijini sinovi, bili su na radu u Americi u vremenu od 1903. do 1911. godine. Za vrijeme austrougarske okupacije obojica su zarobljena 1916. godine i nalazili su se u logoru Nađmeđer, gdje su umrli 1917. godine. Ovo bratstvo je dalo dosta školovanih ljudi raznih profesija, a iz Krnje Jele je i istaknuti naučni radnik Milan Filipov, doktor filozofije, doktorirao je pred Drugi svjetski rat iz oblasti Njegoševe etike, a ostavio je nekoliko uspješnih rasprava i prevod Prešerna.

Slave Aranđelovdan.

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić