Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
ADRIJAŠEVIĆI na Vilusima i Grahovu porijeklom su od Andrijaša, sina kneza Drakule Mandića, iz Drobnjaka iz sela Pridvorice, po kome su se i prozvali sadašnjim prezimenom. Poslije očeve smrti Andrijaš i Gojko se nasele u selu Mokrinama, kod Herceg Novog, gdje Gojko i ostane i od njega su tamošnji GOJKOVIĆI, a Andrijaš se preseli u Zupce, gdje je jedno vrijeme živio. Iz Zubaca se Andrijaš, sa sinom Đurom, preseli na Grahovo i Viluse, a u Zupcima mu ostane jedan sin, od koga su KURAJICE i LERI. Đurov sin Vukašin bio je u četi Baja Pivljanina, u kojoj je i poginuo prilikom napada na Grdijeviće 1663. godine.
Andrijaševića ima odseljenih u Hercegovinu, Bosnu i Srbiju. Od njih su GRAOVCI kod Nevesinja.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
11. septembar 2018. u 11:06
Vojislav Ananić
ANDRIJAŠEVIĆ (p.k). stare porodice u Hercegovini. Andrijaševići (p). u Jugovićima, Čitluku i Kolešku (Nevesinje). Starinom su “Perići s Graova”. Doselili su u nevesinjska sela radi “siromaštva”. Živjeli su i u Rašćanima (Duvno), gdje su imali “cio Vedašić” (selo kod Duvna). Prema predanju dolazili su na Studenac –„više Srđana» na 12 konja u “srmi i zlatu”. Docnije su ih Turci protjerali, a od njihovog imanja ostale su samo nekolike njive. Kažu da su porijeklom “odnekle s tromeđe crnogorsko – dalaminsko – hercegovačke”. Slave Đurđevdan (59:221.310,323,324). Ima ih nastanjenih i u Lukavcu kod Nevesinja. Andrijaševići (k). u Ravnom i Trnčini (Popovo). U XVI vijeku bili su «znamenit rod». U Ravnom su, 1578. podigli crkvu. Istaknuta ličnost ove porodice bio je biskup Dominik Andrijašević, rođen u Ravnom oko 1572. godine. Ima mišljenja da je ovaj biskup bio sklon avanturizmu, a Ilarion Ruvarac ga u jednom napisu naziva bjlosvjetskom protuvom (172:207). U istorijskim izvorima prezime Andrijašević spominje se u različitim verzijama, najčešće kao Andrijaši. U XVII vijeku nmogo ih je doselilo iz Popova polja u Dubrovnik i tu se nastanili (213:147).
Izvor: RISTO MILIĆEVIĆ – HERCEGOVAČKA PREZIMENA, Beograd, 2005.
3. januar 2020. u 21:33
Banjo
Moja pokojna baba je od Andrijaševića iz Čitluka.
Preselili se u Beli Manastir, a kasnije bežeći
od ustaša završili u Srbiji.