Poreklo prezimena Stanković

3. februara 2012.

komentara: 82

[toggle title=”TESTIRANI STANKOVIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Stanković

Haplogrupa: E1b rod B

Poreklo: Hrvatska

Krsna slava:

Kontakt:
_________________________

Stanković

Haplogrupa: I1 rod A

Poreklo: Srbija

Krsna slava:

Kontakt:
_________________________

Stanković

Haplogrupa: I2a

Poreklo: Srbija

Krsna slava:

Kontakt:
_________________________

Stanković

Haplogrupa: I2a

Poreklo: Dragijevica, Valjevo, Srbija

Krsna slava: Trifunjdan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

STANKOVIĆI

(žive na Mokrome)

Stankovići vode porijeklo od Kalabića. Sadašnje prezime su dobili po Stanku Vukanovu Kalabiću. Stanko je imao sinove Mitra, Pavla, Spasoja, Andriju, Đurka i Dragića. Jednom prilikom dočekaju Turke s plijenom koji su zaplijenili u selu Pridvorici. Mitar je sa braćom Turke pobio, a plijen vratio i predao ga Pridvoričanima. U ovoj borbi pogiboše Spasoje i Andrija. Svi današnji Stankovići na Mokrom su od Andrije Stankova, a Radonjići od Mitra, kako je već navedeno u odjeljku o Radonjićima Andrija Stankov je imao dva sina – Pera i Rada.

U NOR-u 1941-1945. godine, Vasilije-Vaso Vulov i Milka su poginuli kao pripadnici jedinica NOV-a, i to: Vaso na Pešteru 1944. godine, a Milka kod Bijeljine 1944. godine.

Slave Đurđevdan, a prislužuju Nikoljdan.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

__________________

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Prethodni članak:

Komentari (82)

Odgovorite

82 komentara

  1. Spasa

    Dopuna priloga o Stankovićima iz s. Matičane, O Priština;Kosovo
    2. U podužoj studiji o Stankovićima, pod nazivom“Slavni ljudi svoje vrste“, objavljene u Vojetovom zborniku, Ljubljana, 2006.god.Esad Kurtović piše:
    Katun(selo) Perutinić – danas, pominje se 1386.god kao katun Stanka Perutinića. Predak Stankov imao je četiri sina ( o ženskom porodu nema podataka):Stanka, rebljana,Milića i Miloša.
    Od Stanka (koji imaše četiri sina) nastaše Stankovići;
    od Hrebljana(imaše šest sinova)- Hrebljanovići;
    od Milića(sedam sinova)-Milićevići; i
    od Miloša(jednog sina)-Miloševići.
    Braća, ali i njihovi potomci, bavili su se trgovinom „bili su učesnici Dubrovačke srednjevekovne karavanske trgovine“ (Državni arhiv u Dubrovniku).
    Dok su Stankovi-ći, trgovali za vlastelinsku porodicu Sandalja Hranića Kosače,(potomci ovog vlastele: Stefan, Vladislav i Vlatko(Vuković,učesnik u Boju na Kosovu) postaju vojvode, tj. Hercegi, po čemu je Hercegovina dobila ime…), dotle su ostali trgovali za vlastelu Pavlović..
    ***Stankovići i Hrebljanovići su rod najbliži!
    *** Oblast današnje Novobrdske Krive Reke :
    1.UGračaničkoj Povelji Kralja Milutina iz 1321. L.G – je Topolnica,- kraj sa 94 naselja: 93 sela i 1 zaselak;
    2.U grčkim zapisima je Agelova Topolnica, tj Anđelova Topolnica, po tesalijskom knezu Mihailu Anđelu, doseljenom ovde po osvajanju Tesalije od Turaka;
    3.U turskim zapisima, takođe Topolnica;
    4.U Dubrovačkom spomeniku iz 1396.g. pominje se kao Contrakta Novaberde in loko vocato Criva Riecha, Juriček::Istorija Srba III, str.209.).
    Ova Oblast naseljena je Srbima još dolaskom Slovena na Balkan, ali su, sa otvaranjem rudnika bogatoh zlatom ovde naseljavani i Vlasi, Jevreji, Sasi, Dubrovčani, Grci, Turci.
    Sa dolaskom Turaka, Srbi se masovno iseljavaju, posebno pred kraj 17. veka (Seoba Srba pod A. Čarnojevićem), a ovaj se prostor masovno naseljava Arbanasima. Veliki broj ruševina crkava, i crkvišta, kao i toponimija, svedoče da su Srbi – starinci u ovoj oblasti, iako Arbanasi, koji se ovde masovno naseljavaju od 1878.g. tvrde „da ne znaju, da su njihovi preci, doseljavanjem, ovde zatekli Srbe“.
    U NIZU STARINACA, ISTAKNUTO JE KAKO MNOGI SRPSKI RODOVI ZNAJU SVOJU STARINU( STANKOVIĆI U SELU VAGANEŠ, GDE DOSELJENIK IZ ZETE, KNEZ NOVOBRDSKI, DABIŽIV „UNUK DROBNJAKOV “ (ABIŽIV SPANDULJ ( SRPSKI : DABIŽIV SPANDULJ ) ILI DABIŽIV STANKA (. DABIŽIV STANKO; ET 1375-76) BIO JE SRPSKI PLEMIĆ SA TITULOM KEFALIJA ( “GLAVNOG”) KOJI UPRAVLJA STRUMICOM , SLUŽI BRAĆU DEJANOVIĆ . ON SE POMINJE U DOKUMENTU DATIRANOM ZA 1375-76 O RAZJAŠNJENJU GRANICA NEKIH METOHA HILANDARSKIHNA PODRUČJUSTRUMICE. ) PODIŽE PRVU CRKVU U VREME CARA DUŠANA SILNOG.
    (Pribil sp. 1370-ih) bio je srpski župnik (grof) koji je sagradio manastir Dobrun u Dobrunu u Višegradu , kao porodičnu pogrebnu crkvu. Crkvu je osnovao zajedno sa svojim sinovima, županom Petrom i županom Stefanom . Postoje freske porodice i plemića višeg ranga, protovestijara Stana),možda predak Pribca Hrebeljanovića, oca Kneza Lazara
    Pribil župan (računaj) Freska Pribila i njegovih sinova.Sahranjen Manastir Dobrun u Dobrunu , VišegradPorodica PribilovićSupruga Boleslava.Religija pravoslavac
    Belanovci, ili STANKOVIĆI iz s. GRAĐENIK, podno planine Kaluđerice (4 kuće,Sv.Nikola), starinom su iz MAREVCA, mahala MESOVIĆI, odakle su, pre 200 godina, pod pritiskom doseljenih Arbanasa, preseljeni u selo Maćedonce, Jablanički Kraj. Poznati kao JURIŠOVCI, nemirnog i ratničkog duha, posle niza godina, vraćaju se u Građenik i raseljavaju Arbanase.
    *U Strezovcu su poznati rod Zapolja (2 kuće,Sv,Nikola), dobili naziv po mestu naseljenja, proterani od Arbanasa pre 70 godina iz Marevca, mahala Mesovići, gde su bilu iz roda Stanković iz Vaganeša.
    * U selu Mučivorce, sačuvan je naziv atara
    STANKOVE NJIVE (Arat e Stankut);
    *U selu Firićeja, u mahali Stanilovac, sreće se rod ĐORGOVACA,starinaca (4 kuće, Sv. Aranđel); u selu Mitanovac, takođe Đorgovci (1 kuća,Sv.Aranđel), dovedeni iz Firićeje, pre 100 g.;
    * u selo Kololeč, pre 260 godina iz sela Konopnica, gde su bili starinci, doseljen je rod Đorgovaca (19 k,SV,Nikola)
    *U selu Prekovce je rod GOGIĆA(1 kuća,SV,Aranđel), starinom su Đorgovci iz Marevca, mahala Vidina, odakle su pod pritiskom Arbanasa, pre 140 godina, prebegli u Labljane, a pre 70 godina u Prekovce. Možda ovde treba tražiti korene roda STANKOVIĆ/ ĐORGOVIĆ
    (A.Urošević: 1. Kosovo, poglavlje 8. Neke osobine stanovništva,
    str.113. i str.227. Srpski rodovi u Labljanu;
    2. Novobrdska Kriva Reka, izdanje NU biblioteka Priština, 2009.g.)

  2. Andrijana stanković

    Ja se zovem Andrijana stanković i svako od moih preka se prezivao Stanković ne znam od dakle je počelo ali znam da su moji dedovi
    Zvali Stanimir njegov sin Srbin i njegov sin a moji deda Radoica i njegov brat Miodrag a zovemo ga Mika pa ako je nešto povezano sa Kalabićia bilo bi super znati moje ime potiče od nekpg mog čukun čukun dede Andrije tako su moji meni rekli tako da neznam dali je to to ipak ja se zovem kao on samo žensko ime Andrijana Stanković

  3. Milica Stanković Janković

    Poštovanje svim Stankovićima. Moj otac je rođen u Kragujevcu, ali deda je došao iz sela Gorovič kod Topole (pretpostavka je da su pradeda i prababa takođe odatle). Ako ima još Stankovića poreklom iz Goroviča neka mi pišu. Pozdrav!
    [email protected]

  4. Uroš

    Stankovići kojima pripadam su iz zapadnog Srema, selo Čakovci, slavimo Đurđevdan. Najstariji predak za kojeg znam rođen je u tom selu 1856. Slavimo Đurđevdan.

    Po porodičnom predanju, porodica potiče po jednoj verziji iz Stare Srbije, a po drugoj iz Vasojevića. Odatle su se najpre doselili u okolinu Sentandreje, pa u okolinu Sombora, a odatle u Čakovce.

  5. HADZI BORO STANKOVIC

    Pomaze bog rodjaci interesujem poreklo stankovic koji slave slavu sv.SIMEUN BOGOPRIMAC inace moi su rodom iz R, Srbske KRUSEVO BRDO opstina KOTOR VAROS PRADEDA MISE ZVAO LAZAR DEDA JOVAN pame interesuej poreklo Stankovica koji slavimo istu slavu srecno spostovanjem