Petković
Haplogrupa: I2a DS opšti klaster
Poreklo:
Krsna slava:
Kontakt:
_________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
PETKOVIĆI
(žive u Tepcima, Omarićima i Kočadolu)
Petkovići vode porijeklo od Ninka, sina Staniše Tepčanina, pa se po njemu prezivaju prvo Ninkovići, a kasnije uzmu prezime Petković po Petku, sinu Milovana Ninkovića.
Petko Ninković je bio jedno vrijeme tepački knez i poznata ličnost svoga doba. Za njega se zna da je kao knez sela Tepaca, zajedno s popom Tutom Badnjarom, oko 1780. godine uspio da od Turaka dobije dozvolu za podizanje crkve u Tepcima.
Petko je imao tri sina: Milovana, Jovana i Aleksu. Milovan ga je naslijedio u kneštvu.
Lazar Petković je komandovao Tepčanima kad su 1862. godine vodili bojeve po Zatarju i kad su u Podblaću posjekli turskog Alaj-barjaktara, pobili mnogo Turaka i zadobili veliki plijen.
Milovan Petrov iz Tepaca je bio borac u Durmitorskom NOPO iz kojeg je stupio u 7. omladinsku brigadu u kojoj je ranjavan.
Petkovići danas žive u Tepcima, Omarićima i Kočadolu, gdje su se iselili na ljetne katune. Ima ih odseljenih u drugim mjestima, gdje su odlazili radi zaposlenja i iz ekonomskih razloga.
Slave Đurđevdan.
___________________
PETKOVIĆI
(na Dubrovsku)
Pekovići potiču od plemena Dragoševića iz Riđana, odakle se Đorđije, sin Rada Pekovića, preselio u Nikšić, sredinom 18. vijeka. Đorđije je imao sina Ivana, a Ivan Stojana. Stojan je oko 1775. godine morao da bježi iz Nikšića zbog ubistva jednog Turčina. Prvo pobježe u Pivu, u selo Bezuje, odakle pređe u Dubrovsko drobnjačko selo. Stojan se brzo istakao u Dubrovsku, postao je i seoski knez, a opjevan je u narodnim pjesmama. Imao je sinove Novaka, Lazara i Đoku.
U NOR-u 1941-1945. godine, u jedinicama NOV-a učestvovali su i poginuli: Čedomir na Mateševu 1943, Isak na Meštrevcu 1944, Mileta i Mihailo kod Bitolja 1945. godine. A Rajko Spasojev je bio prpadnik NOP-a od 1941. godine. Prvo se nalazio u Durmitorskom odredu, kasnije u Četvrtoj crnogorskoj brigadi, pa u pratećem bataljonu Drugog korpusa i u Petoj crnogorskoj brigadi kao vodnik i zamjenik komandira čete; i Mitar Miladinov je bio u 7. omladinskoj crnogorskoj brigadi kao borac u pratećoj četi za teško naoružanje.
Ovo je bratstvo uvijek davalo otresite i viđene ljude, nadahnute slobodarskim duhom, uvijek spremne da se bore za pravednu stvar.
Slave Nikoljdan, a prislužuju Tomindan.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
11. avgust 2018. u 14:12
Marko Petković
Jedini Petkovići koji kroz istoriju nisu menjali prezime i krsnu slavu su Petkovići koji su nastanjivali prostore oko Gacka,Nevesinja i Nikšića i koji slave Lučindan (inače spadaju u pleme Rovčana) pominju se u dubrovačkom arhivu početkom 14.veka i imaju svoj porodični grb koji nema veze sa onim koji je dodeljen hrvatskim porodicama od austrougara,krajem 19.veka ostaci ovog bratstva se dele u tri pravca jedni odlaze u okolinu Banja Luke a drugi u Gornju Jablanicu,za treći krak se ne zna tačno.U uvodu ovog teksta jestnj tačno da je Stojan imao tri sina i to su ta tri kraka ali je autor pigrešio u vezi krsne slave.
12. jul 2019. u 21:56
Siniša Stojanović
Moji su se prezivali Petkovići. Moj deda je imao dedu Stojana, po kojem je uzeo prezime Stojanović. Dedin otac se zvao Jovan Petković, i Stojanov je sin. Deda je rođen 1907. godine, u selu Davidovci, u okolin Vranja. Posle je prešao u Vranje. Kasnije je bio predsednik Vranjske opštine zbog zasluga u II svetskom ratu. O poreklu Stojanovom i predaka mog dede ne znam baš ništa. Znam da je njegov otac, moj pradeda, Jovan bio na Solunskom frontu i da se vratio živ. Da li je koincidencija to da moji Petkovići vuku poreklo od nekog Stojana i da li je to taj Stojan o kom govorite, čija su se tri sina razdelila? Gledao sam spisak plemena Rovčana i nisam našao Petkoviće među njima. Koji je razlog za to? Gde se mogu naći podaci o Petkovićima koje pominjete? Hvala unapred! Siniša
15. april 2020. u 17:33
Siniša Stojanović
Ako je autor pogrešio u vezi krsne slave Petkovića, šta bi to značilo? Koja je krsna slava Petkovića koji su se podelili u tri kraka, od kojih je jed n otišao u gornju Jablanicu? Veliko hvala unapred! Siniša
3. januar 2021. u 00:54
Marko Petković
Petkovići koji se pominju u Dubrovačkim arhivama slave Sv.Luku i najbrojniji su od svih ostalih Petkovića kojih ima u sve tri vere.Iznenadiće se mnogi da čak i M.Milojević piše 1877.god da se naseljenici iz Hercegovine oko 500pušaka sada nazivaju arnautima a da ni taj jezik ne poznaju.
Pravoslavni Petkovići koji slave sv.Luku su najstariji od svih Petkovića ostali su izvedeni iz imena predaka i slave različite slave.
Dalibore ako ti je slava Sv.Luka nema sumnje da odatle potičeš.
14. januar 2023. u 15:16
Lidija Petković
Poštovani, moji su preci Petkovići iz okolina Nevesinja i Gacka a slava je sv. Joakim I Ana.
1. jul 2020. u 07:48
Lazar Krsmanovic
Postovanje Marko,
Ovo nije odgovor, nego pitanje.
Volio bih da mi pomognete, ako ste u mogucnosti, da saznam vise o porjeklu moje porodice Krsmanovic koja potice od porodice Petkovic.
Ja sam rodjen u Sarajevu. Siguran sam da moja porodica Krsmanovic potice od Krsman Petkovica koji se, po podacima koje je naveo popa Stjepe i Vladimira Trifkovica u knjizi izdatoj 1908-e godine , doselio iz Kolasina u naselje Vojkovici(Naklo) kod Sarajeva-Sarajevsko polje. Od te porodice Petkovic nastale su porodice Krsmanovica koje su se, nakon vise preseljavanja ili seljakanja, skrasile u naselju Dvor, Smiljevici-Zabrdje i Brijesce. Krsmanovici iz Dvora su tu, po podacima Trifkovica, u vrijeme kada su podaci prikupljani i zabeljezeni, bili nastanjeni oko 60 godina. O periodu od kada je Krsman Petkovic dosao i ovog u trajanju od 60 godina nema dovoljno podataka, osim par navoda (bez vremenskih perioda)o preseljavanju Krsmanovica sa prostora Vojkovica(Naklo) u Doglade, pa potom u Dvor, Smiljevice i Brijesce.
Volio bih, naravno ako imate vremena i strpljenja, da mi odgovorite sta vi mislite o ovoj po meni mogucoj vezi moje porodice sa tim kako ga vi nazivate trecim krakom brastva Petkovica za koji nemate dovoljno pouzdanih informacija.
Kao sto ste naveli, da je pravilo kod nas pravoslavaca da se slava ne mjenja. To se upravo, za sto sam siguran, desilo i sa Krsmanovicima koji nisu mjenjali svoju krsnu slavu Sv. Luku nasljedjenu od njihovog pretka Krsman Petkovica.
[email protected]
Sve najbolje,
Lazar
30. septembar 2020. u 19:32
Dalibor Petkovic
Postovanje Marko.Vec 5 godina pokusavam da nadjem bilo kakvu informaciju o mom porijeklu…Bio sam previse mali da bih cuo od svog djeda o porijeklu.a znam samo da smo starinom i rodom iz nevesinja i da mojih rodjaka ima u mostaru
10. septembar 2018. u 22:48
Nikola Petković
I mene zanima odakle je moj ogranak Petkovića potekao. Pošto je prezime relativno često, nije lako doći do nekih preciznijih podataka. Moji Petkovići su živeli u Metohiji do 1999, godine, nakon čega su se raselili svuda po centralnoj Srbiji. U Metohiju su došli iz sela Čulije kod Tutina pre više od 100 godina, a u Čulije negde iz Crne Gore. Krsna slava je Sveta Petka. Pradedu Vukadina (od oca Vase) streljali su albanski fašisti 1943. u Rakošu. On je bio (po kazivanjima) jedan od viđenijih ljudi istočkog sreza.
1. novembar 2018. u 10:33
Vojislav Ananić
PETKOVIĆ (p), u Vrpolju (Ljubomir, Trebinje), Bodežištima (Gacko), Poljicu i Premišlju (Površ, Trebinje). Različitog su porijekla. U Vrpolju su porijeklom iz Nikšića, gdje su se zvali Ugrenovići. U Vrpolje su doselila “tri brata s majkom”. Slave Aćimovdan. Petkovići u Bodežištima su “od Sniježnice kod Fojnice” (Gacko). Neki njihov predak oženlo se “bulom” i pobjegao u Bosnu. “Njega i dvojicu braće mu Smailaga objeslo, a ostale uzeo za kmetove i naselio ih u ovo selo” (59:136.204). U Poljicu i Premišlju Petkovići su od Kukurića iz Polica kod Trebinja. U Police su došli oko 1750. godine, odakle su neke porodice kasnije prešle u Premišlje. Slave Lučindan (75:1230,1234). Više porodica ovog prezimena živi u Mostaru.
Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.
4. jun 2019. u 17:47
Petkovic Predrag
Molim Vas ko moze da mi pomogna da saznam nesto o porodici petkovic i toVladimir rodjen 1884 uro 1956 i njegove supruge ivane od oca Dimitrija i majke stevane takodje Petkovic Vladimir i ivana ziveli su u grgurovoj u pozarevcu znam da su imali sina Miladinna i to je sve sto znam Molim m Vas da mi pomognete HVALA
12. jul 2019. u 21:11
Siniša Stojanović
Knjigu Vranjska kotlina nije moguće skinuti sa linka koji ste priložili. Ili je hosting istekao ili je link nevažeći. Svakako knjigu nije moguće naći. Molim vas da je ponovo postavite i učinite dostupnom. Unapred zahvalan.
26. septembar 2019. u 17:03
Petkovic Predrag
Na vasem sajtu poreklo nalazi se prezime Petkovic bravar iz Budima , da li je to predak ili potomak Vladimira Petkovica rodjenog 1874 u Pozarevcu gde je i preminuo 1956 takodje u Pozarevcu . U napred hvala.
POZDRAV
29. septembar 2019. u 18:19
Petkovic Predrag
I dali je taj petkovic iz Budima bravar Vladimir ili je neki drugi POZDRAV
17. januar 2021. u 16:09
predrag petkovic
Jos uvek nista pouzdano nisam saznao dali je taj bravar Vladimir Petkovic covek koji rodjen 1884 i umro 1956 godine iz Pozarevca bio je ozenjen sa Ivanom ukoliko je to tacno onda su to moji deda i baba I po svemu sudeci obzirom da njihove potomke nisam mogao da pronadjem ispada da sam ja poslednji i jedini potomak naravno ja imamhvala Bogu unuke Hvala Vam na pomoci
8. januar 2020. u 20:02
dragan
Petkovića ima u selu Crvena Jabuka opština Crna Trava , Naselili su se u 17 veku iz Crne Gore sa područja Berana .
jedan deo Petkovića se preselio na teritorju opštine Gadžin Han, selo Miljkovac , odale potiče moja porodica
Deda Dragutin Petković oženio je Pvliju Stiljković iz Duge poljane i sa njom je imao četri sina Blagoja, Čedomira ,Krstu , Vitomira i ćerku Vericu
Krstna slana Sveti Nikola
29. januar 2021. u 06:25
Milorad Petkovic
Moj pradeda Ilija Petković rodjen 1869 tako piše izvodu iz knjige umrlih a mesto rodjenja ne piše… ne znam gde je rodjen i kako do toga doći u kući se pričalo došao na miraz u Bondžiće u Župu Aleksandrovac iz Vranja, Požarevca, Smedereva čak se pominjala i Hercegovina a slvimo sv.Nikolu zimskog
11. septembar 2020. u 03:25
Siniša Petković
Moja haplogrupa Y je I-Z16983 i sudeći po ozvještaju 23andme i ancestry, ja potičem sa hrvatskih otoka. Posebno otoka Korčule. Tamo i danas ima Petkovića u većem broju. I svi se izjašnjavaju kao Hrvati, a ja sam Srbin. Kako se to desilo?
13. novembar 2020. u 16:51
sofija
srbi iz hrvatske koji se danas izjašnjavaju kao hrvati su verovatno pali pod hrvatizaciju, verovatno za vreme austrougarske koja je svim katolicima srbima pokušala da promeni etničko izjašnjavanje ili za vreme nezavisne države hrvatske u drugom svetskom ratu.
3. januar 2021. u 00:58
Marko Petković
To su sve Petkovići iz Hercegovine,promenili veru, ista krv…Na prostoru Hercegovne je najčešče dolazilo do okršaja između Ugara i Osmanlija normalno je da su hrišćani češće ili na stranu Ugara,pa nije ni čudo što su neki uzimali i ktoličku veru.
13. novembar 2020. u 16:42
Sofija
Molim nekoga da mi pomogne oko porekla Petkovića iz Bajine Bašte, slavimo Svetog Jovana Zlaotustog. Nigde nisam viđala sa neko slavi ovu slavu od Petkovića.
14. novembar 2020. u 22:24
Goran petkovic
Ja zivim u selu kod valjeva i slavim jovana zlatoustog.ostavite neki kontakt
12. februar 2021. u 10:48
milan
Našao sam jedan tekst o Petkovićima iz B.Bašte.Inače ja sam dvostruki Petković, otac i Rače kragujevačke ,a majka izBajine baše.
naslov teksta je :
Poreklo stanovništva sela VIŠESAVA, opština Bajina Bašta. Stanje iz 1903. godine. Prema studiji „Sokolska nahija“ Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
31. mart 2022. u 15:11
Mila
Molim Vas javite mi se, tragam za Petkovicima iz okoline Kragujevca 😀
17. april 2023. u 21:42
Tina
Moji su iz okoline Kragujevca slave svetog Vasilija Velikog.
26. novembar 2023. u 16:49
Vladislav Petković
Dobar dan. I mi (Petkovići) slavimo Svetog Vasilija Velikog. Moji preci su, sa Vlasini (oko 1878. godine) došli u toplički kraj, u selo Bublica. Da li znate, da li smo od istih Petkovića?
31. mart 2022. u 15:17
Mila
Moja e-mail adresa je [email protected]