Koliko puta ste slušali kako vam dede ili babe pričaju o vašim davnim precima, navodeći njihova imena, kad i gde su živeli i čime su se bavili, a da o tome danas nemate jasnu predstavu.
Krajnje je vreme da ispravite tu nepravdu prema generacijama vaših prethodnika i ostavite pisani trag o njima, u amanet onima koji će tek da dođu na svet.
Sve što treba da uradite je da napravite plan i krenete da ga sprovodite u delo!
Portal POREKLO spreman je da vam u tome pomogne dajući vam niz korisnih saveta, gde i kako da dođete do informacija, koje će upotpuniti sliku vašeg porodičnog stabla.
Nastojaćemo da, u meri u kojoj je to moguće, obezbedimo i odgovore na sva vaša pitanja i dileme, od ljudi koji su dokazani stručnjaci za rodoslovlje.
Registrujte se na Forum Poreklo i postavite temu o svom prezimenu, ili prenesite svoja iskustva o dosadašnjem traganju za svojim korenima, a naši članovi će vam rado izaći u susret i pomoći vam da otkrijete nešto više o vašem poreklu.
Pišite, postavljajte pitanja.
Nemojte da vas razočara ako odgovor ne bude brz.
Važno je da stigne.
Javite se na i-mejl:
4. novembar 2013. u 08:25
Marica Tubic
Trazim poreklo i rodoslov otkuda potice Đurađ Tubic (moj pradeda), zena mu je bila Milica Batinica. Imali su decu: Cedomir (moj deda), Dragan, Milan, Desanka, Mirjana, Soka. Oni su iz Bosanskog Petrovca koliko ja znam. Ali bih volela da znam sta je bilo pre Đurđa i Milice i njohovo poreklo, roditelje, bracu, sestre, itd
Puno hvala unapred!
Marica
4. novembar 2013. u 20:13
Milorad Bogdanović
Eee Marice Marice, šturo nudiš a puno tražiš.
Niti znamo vrijeme pranđedovo niti slavu koju je slavio, tako da neznamo gdje Tubiće da tražimo, a prije dva vijeka bilo ih je kod Dervente, Petrovca, Sanskog Mosta Višegrada, Banjaluke, Prnjavora, Tešnja, Dubice, a slavli su Đurđevdan, Pantelindan, Lučindan, Jovanjdan, Nikoljdan, Stevanjdan i Vratolomije. Ako je vaša predpostavka da je pranđed od Petrovca a pranbaba djevojački Batinica, onda ona nije iz toga kraja jer se ne spominje. To prezime (1882) spominje se u parohiji Grahovu, Trninića Brijegu kod Drvara, Rakelćima kod Prijedora i Šehovci kod Mrkonjić Grada, i sve Batinice slave Đurđevdan.
I još nešto, Ni prezime nam nije sigurno, da li su Tubići ili Tubica. Oba prezimena se spominju. Zato “pišimo ćirilicom da nas čitav svijet razumije”, kad nam je podarena takva sreća, koju većina drugih naroda nemaju.
11. novembar 2013. u 16:48
MILAN VUCKOVIC
POSTOVANI, INTERESUJE ME POREKLO PREZIMENA VUCKOVIC. SLAVA JE SV. NIKOLA , POREKLO SE VODI IZ MOGORICA LIKA.DA LI POSTOJE NEKE KNJIGE ILI INFORMACIJE KOJE SE MOGU PROCITATI DA LAKSE DODJEM DO INFORMACIJA.
UNAPRED HVALA.
12. novembar 2013. u 19:39
Smilja Petrović
Pohvale za sajt i duboko poštovanje za sve vas koji istražujete u naše ime.
Moje devojačko prezime je Jezdović, a seoski nadimak za Jezdoviće je Šljakići, selo je Žitkovac ( iznad železničke stanice Valač ) kraj Zvečana na KiM.
Jezdovići slave sv. Vrače, Kozmu i Damjana i ne sećaju se da su odnekud došli pa tvrde da su starosedeoci i da su u tom selu otkad znaju za sebe.Nisu menjali slavu.
Moji preci po muškoj liniji su : Sretko, Risto, Jezdo, Radojko, Maksim i dalje se ne zna.
Moga dedu Rista Jezdovića su 1941. godine ubili Šiptari u potoku iza kuće jer je kao kmet ostao u selu da brani izbeglu nejač i starce.
Moja baba, udata za Rista Jezdovića se zvala Anđa Simović i bila je iz susednog sela koje se zove Žerovnica.
Da li nešto znate o mom poreklu ?
Da li neko istraživao stare spise manastira Devič ?
13. novembar 2013. u 11:53
Dragan
Dragan Mizdrak
8. maj 2013. u 10:15
(Kompletna postavka)
PORIJEKLO PREZIMENA MIZDRAK
Srpski narod živio je u prelijepim krajevima STARE SRBIJE vijekovima prije Kosovskog Boja. Srpski narod živio je uglavnom u plemenskim zajednicama, baveći se uglavnom stočarstvom, te odatle i datira onaj dobro poznati naziv (VLASI – STOČARI)
Jedno od tih čuvenih plemena STARE SRBIJE su i POPOVIĆI. POPOVIĆI ime dobiše po svojim u to vrijeme prilično obrazovanim rodonačelnicima iz reda uglavnom parohijskih srpskih pravoslavnih sveštenika, koje je narod tada nazivao POPOVI.
Poslije bitke na Marici 1371, a nedugo zatim poslije čuvenog Kosovskog Boja 1389,
POPOVIĆI kao i mnoga druga starosrpska plemena bili su prinuđeni na selidbu u neka za to vrijeme sigurnija područja. POPOVIĆI su se nakon Kosovskog Boja naselili u oblast ZETE (GORNJE POLIMLJE), okolina ŠEKULARA podno planina KOMOVI. Bavili su se nomadskim stočarstvom i često su u pred zimskom periodu odlazili čak do sjevera DALMACIJE do mjesta KOM u Mokropoljskom dijelu Bukovice gdje su sa stokom plandovali do ranog proljeća. (KOM u Mokropoljskom dijelu Bukovice, upravo su oni POPOVIĆI u 14.vijeku nazvali po KOMOVIMA od kojih su došli).
POPOVIĆI podno KOMOVA u GORNJEM POLIMLJU su slavili krsnu slavu Svetoga Jovana Krstitelja i Preteču Gospodnjeg. Pleme POPOVIĆA U to vrijeme je bilo veliko i jedan dio plemena je krenuo prema CETINJU, kako bi pronašao novo životno stanište. Taj dio plemena POPOVIĆA nastanio se u KOSIJERE na CETINJU (RIJEČKA NAHIJA)i tu je ostao sve do 1527, kada se svi POPOVIĆI iz KOSIJERA sele u okolinu SKADARSKOG JEZERA, tačnije u ŽABLJAČKU RIJEKU CRNOJEVIĆA. Tu su se POPOVIĆI zadržali izvjesno vrijeme, par porodica je ostalo tu da živi, a veći dio KOSIJERSKIH POPOVIĆA nastavio je prema PRIZRENU gdje je takođe nekoliko porodica ostalo da živi. Svi ostali iz plemena KOSIJERSKIH POPOVIĆA naselili su se u okolinu SKOPLJA, upravo tamo gdje su im najstariji preci živjeli vijekovima prije Kosovskog Boja. Tu u okolini SKOPLJA (STARA SRBIJA) pleme sad već SKOPSKIH POPOVIĆA živjelo je sve do Velike Seobe Srba pod Patrijarhom Arsenijem trećim Černojevićem. Nekoliko porodica uglavnom svešteničkih iz plemena SKOPSKIH POPOVIĆA je uz svoga Patrijarha Arsenija krenulo prema Srijemu, dok su svi ostali otišli prema CETINJU gdje su se kratko zadržali, a onda se uputili prema HERCEGOVINI gdje je nekoliko porodica ostalo u predjelima GATAČKOG kraja, dok svi ostali odlaze prema RAVNIM KOTARIMA (KNINSKA KRAJINA). Došavši u BUKOVICU, pleme SKOPSKIH POPOVIĆA se nastanilo u Mokropoljski kraj: MOKRO POLJE, PREVIJES i KOM (plandište POPOVIĆKIH starih predaka iz GORNJEG POLIMLJA pod KOMOVIMA).
Nedeljom i praznicima, POPOVIĆI iz tri Mokropoljska sela, sastajali su se kod Mokropoljske crkve posvećene Svetom Apostolu i Jevanđelisti Luki, gdje su se družili i donosili najvažnije životne odluke. Jedna od tih odluka je da sad već MOKROPOLJSKIM POPOVIĆIMA krsna slava bude upravo Sveti Apostol i Jevanđelista Luka (LUČINDAN).
Na tim prekrasnim predjelima BUKOVICE uslijedila su učestala preganjanja, pa čak i otvorene borbe između MOKROPOLJSKIH POPOVIĆA i pomanitalih turaka. U jednoj takvoj borbi, savladavši turke, POPOVIĆI su zarobili velik broj MIZDRAKA. (MIZDRACI su kratka bojeva koplja osmanlija). Za to se brzo pročulo širom BUKOVICE i tamošnje stanovništvo te najhrabrije POPOVIĆE prozvaše MIZDRACIMA. Nešto više od dvadesetak porodica tako dobi novo prezime MIZDRAK. MOKROPOLJSKI MIZDRACI na žalost ubrzo su morali napustiti to područje kako bi ostalu Mokropoljsku sabraću poštedili najavljene krvave osvete od strane silne turske vojske. Na ruku MIZDRACIMA išla je nesretna pošast (kuga – pomor ljudi i stoke), koja je iznenada zavladala širom RAVNIH KOTARA, tako da su svi MIZDRACI krenuli u pravcu STRMICE KOD KNINA. Na područje STRMICE stiglo je (19.porodica) plemena MIZDRAKA (O tome piše i u čuvenoj knjizi KNINSKA KRAJINA od etnologa i istoričara prote Save Nakićenovića). Jedno mjesto kod STRMICE su prozvali MIZDRAKOVAC i tu je ostalo (15.porodica) iz plemena MIZDRAKA, dok su se nad STRNICOM u selu MRAČAJ nastanile preostale (4.porodice) MIZDRAKA u zaseok koji prozvaše MRAČAJSKI MIZDRACI. Svih (19.porodica)plemena MIZDRAK su zadržali krsnu slavu (LUČINDAN)i Svetu vjeru pravoslavnu do danas.
Dvije porodice MIZDRAKA iz MIZDRAKOVCA, turcima su negdje na putu oteli nekakva kola (karoce – naziv za kočije u to vrijeme) i mještani te porodice prozvaše KURUCIMA pa je red da se zna da su KURUCI od nas MIZDRAKA i krsna slava im je takođe (LUČINDAN).
Na putu plemena MIZDRAKA prema STRMICI kod KNINA, dvije porodice su napustile pleme i zaputile su se prema moru, tačnije prema SPLITU. Svi ti SPLITSKI MIZDRACI su pounijaćeni (pokatoličeni) od strane lukavih, a slatkoriječivih rimokatoličkih biskupa. Ti SPLITSKI MIZDRACI i dan danas žive u okolini SPLITA i redovno obilježavaju blagdan Svetoga Luke i ako su rimokatolici, a vrlo dobro znaju svoje korijene, odnosno pravoslavno porijeklo.
Na putu plemena MIZDRAKA prema STRMICI kod KNINA, jedna porodica je krenula baš prema KNINU i tu porodicu su zarobili turci, te su sve muške članove poveli u LIVNO. Birajući između koca i islamske vjere, odabrali su ovo drugo, oženili tamošnje bule, stekli djecu i odselili u okolinu SARAJEVA. Svi ti islamizirani (poturčeni)SARAJEVSKI MIZDRACI i dan danas žive u okolini SARAJEVA, znaju da potiču negdje sa CETINJA (to sam saznao iz telefonskih razgovora sa njima), znaju za svoje pravoslavne korijene, o krsnoj slavi pojma nemaju, a neki među njima toliko mrze sve SRPSKO, da se stide svog pravoslavnog porijekla pa kažu da su došli u Sarajevo nekada davno direktno iz turske (niđe veze), ali to su činjenice.
Pošto su turski zavojevači zauvijek napustili KNINSKU KRAJINU, pa tako i STRMICU kod Knina, smjenjivale su se vlasti sa novim ratnim zbivanjima, ali pleme MIZDRAKA je uvijek ostajalo u MIZDRAKOVCU i MRAČAJSKIM MIZDRACIMA.
Nakon Prvog Svijetskog Rata, jedna poveća porodica MRAČAJSKIH MIZDRAKA, napustila je MRAČAJ zauvijek i nastanila se u selo MAGLAJANE kod LAKTAŠA blizu BANJALUKE i danas tu živi nekoliko porodica MIZDRAKA i svi su pravoslavni i svi slave (LUČINDAN).
Na samom kraju Drugog Svijetskog Rata kao pripadnici kraljevskog korpusa dinarske četničke divizije, pod vođstvom našeg proslavljenog četničkog Vojvode Momčila R.Đujića, mnogi MIZDRACI iz MIZDRAKOVCA i MRAČAJSKIH MIZDRAKA, otišli su u ENGLESKU, a po neki u AUSTRALIJU, KANADU i AMERIKU, a danas ih hvala Bogu ima i u JUŽNOAFRIČKOJ REPUBLICI i svi su pravoslavni i svi slave (LUČINDAN).
MIZDRACI koji ne poginuše od proklete komunističke vlasti i krvoloka josipa broza bivšeg austrougarskog kaplara vražije divizije) i zakletog srboubice i srbomrsca, otiđoše velikim dijelom trbuhom za kruhom u SRIJEM, BANAT i BAČKU, a malo kasnije u ZENICU (po otvaranju željezare) i još kasnije u BEOGRAD. Tako da u MIZDRAKOVCU i MRAČAJSKIM MIZDRACIMA ostade samo nešto starijih MIZDRAKA i tek po neko mlađi, ali rijetko.
Svi preostali MIZDRACI u MIZDRAKOVCU i MRAČAJSKIM MIZDRACIMA, zadržali su se na području STRMICE kod KNINA sve do udruženog zločinačkog poduhvata sjeverno-atlanskog vojnog saveza, potpomognutog hrvatsko-muslimanskim paravojnim formacijama, u cilju uništenja svega Srpskog. Taj krvavi zločinački pir su nazvali imenom „oluja 1995.“. Od tada su svi MIZDRACI i svi POPOVIĆI (od kojih smo mi MIZDRACI) i svi KURUCI (koji su od nas MIZDRAKA), zauvijek napustili Mokropoljski i Strmički kraj i rasuli se po svijetu i ostacima srpskih zemalja.
Ja Dragan D.MIZDRAK, autor ove istinite priče o PORIJEKLU PREZIMENA MIZDRAK, od MRAČAJSKIH sam MIZDRAKA (tamo sam proveo dobar dio djetinjstva i saznao sam iz predanja starih (sad već upokojenih MIZDRAKA) za naše pretke od SKOPLJA, CETINJA i SKADRA, a i KOMOVI su se spominjali kao stanište naših predaka POPOVIĆA) Sve sam to istraživao godinama i ovo pred vama je konačna verzija, a sad je na vama da se konsultujete sa našim etnolozima i kada to verifikuju bez sumnje, vi ovu konačnu verziju objavite kao glavnu verziju o PORIJEKLU PREZIMENA MIZDRAK. Drago mi je što sam nadam se dobar saradnik na vašem i našem portalu POREKLO i sve vas bratski i od srca pozdravljam sa starosavnim STRMIČKIM pozdravom,; ŽIVI BILI I SVAKA VAM SREĆA PJEVALA !!! Srdačno vaš Dragan D.MIZDRAK.
13. novembar 2013. u 22:58
Dobrivoje Marjanović
Poštovani,
nedavno sam počeo da istražujem svoje porodično stablo. Uspeo sam da saznam podatke članova koji su živeli u drugoj polovini 19. veka. Moje prezime je Marjanović. Živim u Kruševcu. Krsna slava je Sveti arhangel Mihail. Prvi predak za koji nalazim pisani trag je Stevan Marjanović – bozadžija iz Stare čaršije – radnja se nalazila kod Velike česme. Po priči negde oko 1880 se doselio iz Vranja. Interesantno je i to da jedan od predaka preuzima prezime Mitrović koje i danas njegovi naslednici nose. Voleo bih da saznam više o mojim precima. Bio bih zahvalan na bilo kojim informacijama, ili smernicama u daljem istraživanju.
25. novembar 2013. u 22:53
Nikola
Da li bi neko mogao da mi pomogne ? Moje prezime Jakimovski, je iz Makedonije. Deda sa očeve strane je iz sela kraj Probištipa (blizu Kratova). A baba sa očeve strane je iz Struge, prezime Bitolkoski. Ako bi iko mogao da me preusmeri gde da potražim izvore za ove krajeve, baš me zanimaju moji preci i hteo bih da napravim evidenciju i porodično stablo. Unapred hvala.
25. novembar 2013. u 22:55
Nikola
Zaboravio sam da stavim, krsna slava – Sveti Nikola.
28. novembar 2013. u 17:52
S.K.
Poštovani,
zanima me poreklo prezimena Karličić,njegovo značenje ( u suštini sve što možete saznati o ovom prezimenu i o ovoj porodici). Krsna slava je Sveti Luka. Neki pripadnici ove “familije” žive u Sjenici i okolini. Moj deda se zvao Desimir, a baba Milja. Pradeda se zvao Stanko,a prababa Jelka.
Hvala : )
1. decembar 2013. u 17:49
sinisa djordjevic
zanima me poreklo djordjevic selo sebet opstina g.han
1. decembar 2013. u 17:50
sinisa djordjevic
molim vas da mi date informacije o porodici djordjevic iz sela sebet u opstini g.han i odakle poticu
14. septembar 2017. u 14:24
Miki
Siniša znaš li barem koju slavu slave