Srpska prezimena su najčešće nastajala po imenu oca, dosta je i onih koji su vezana za zanimanja, lične osobine, mesto porekla, pleme iz kojeg potiču.
Uzimanje prezimena potpuno se ukorenilo u srpskom narodu tek u 18. veku. Do tog perioda, prošlo se kroz nekoliko faza. Najpre prezimena nije ni bilo. Umesto prezimena kod Srba je bilo rasprostranjeno da uz ime dodaju naziv plemena iz kojeg potiču. Kasnije su se počeli koristiti tzv. patronimi, izvedeni iz imena očeva – od Petra su nastali Petrovići, od Nikole Nikolići, od Jovana Jovanovići…
Malo je poznato da je jedan Miloš Obrenović zapravo rođen kao Miloš Teodorović, a da je 1810. odlučio da uzme prezime po imenu prvog supruga svoje majke Obrena.
U to vreme nastaju i brojna druga prezimena po sledećim principima:
1. Po ocu – najčešće
2. Po plemenu – Vasojević, Drobnjak…
3. Po zvanju – Popović, Kapetanović…
4. Po zanatu – Kovačević, Majstorović…
5. Po osobinama – Mudrinić, Bjeloglav…
6. Po mestu, zavičaju – Glamočanin, Ličanin…
7. Po nadimku, špicnametu – Surla, Zatezalo
8. Po stranoj reči – Tintor, Bomeštar…
Kako je nastalo vaše prezime, pišite ovde i na Forumu Poreklo, a naši članovi će se rado pridružiti diskusiji, i trudiće se doprineti otkrivanju porekla vašeg prezimena.
12. novembar 2012. u 20:20
bumbar42
jel ima neko da zna poreklo prezimena COJIC ? ja sam trazio svuda , ali nikako da nadjem .
Hvala ,
12. novembar 2012. u 21:08
Aleksandar Marinković
Da li mislite na COJIĆ, ČOJIĆ ili ĆOJIĆ? Kad pišete takvim načinom, možda niko ne zna ni šta želite. Kako onda da vam pomogne???
20. novembar 2012. u 21:46
Zoran Rajlić
Dakle , Rajlić ili tačnije možda Railić . Područje Potkozarja , Podgrmečja . Mislim da ste Vi pisali teme u vezi sa antropološkim karakteristikama kao i DNK analizama . Stičem dojam takođe da ste sa područja Banja Luke pa s obzirom da smo sa “iste planete ” molio bih Vas za kraće porijeklo ili upute na odgovarajuću adekvatnu literaturu . Dakle , porodica Railić , opština Sanski Most .
19. novembar 2012. u 21:27
Aleksandra Radovanović
Interesuje me sledeće – Vuk Stefanović Karadžić je imao dva prezimena. Negde sam pročitala da je Karadžić porodično prezime, a Stefanović je dobio po ocu.
Da li je ovo važilo samo za muške potomke, i do kada su se koristila dva prezimena, i zašto se više ne koriste ?
2. oktobar 2013. u 09:18
niša petronijević
Prezime kao pojam i Lingvistička kategorija nastaje mnogo, mnogo kasnije od Imena. Oduvek je svako po rođenju dobijao ime a onda bi u toku odrastanja dobijao i nekakav nadimak po kome su ga uglavnom nadalje i znali. Takođe svi ljudi su oduvek živeli u svojim zajednicama a svaka zajednica je imala svoje ime . Zato se dešavalo da kad neko iz jedne zajednice pređe u drugu dobije kao nadimak u toj novoj zajednici ime zajednice iz koje je došao. Znači Prezime je nastalo iz Nadimka kao dodatak imenu. Tu činjenicu je Austro-Ugarska Administracija koristila prilikom popisivanja stanovništva na svojoj teritoriji pa je pored Imena uglavnom upisivala Nadimak kao Prezime radi lakšeg pronalaženja dotične osobe u njegovoj sredini u kojoj ga uglavnom znaju po nadimku.
Otuda, primerice, u Liki, Bosni , Banatu itd ima i Pogrdnih Prezimena.
Inače Vukovo pravo prezime jeste STEVANOVIĆ kako je i bilo uobičajeno u to vreme da se prezime dobija po Ocu. A ono KARADŽIĆ je nastalo iz naziva za specifično zanimanje Balakanskih Vlaha i Cincara a to je transport Robe po unutrašnjosti Polustrva. Oni koji su se time bavili zvali su se KARADŽIJE. A onda su potomci njihovi po zanimanju očevom – KARADŽIJA, dobijali naziv-prezime KARADŽIJIĆ ili uobičajeno KARADŽIĆ. Što se kasnije provlačilo kroz generacije kao Porodično Ime uz pravo prezime.
Zato svi koji se oslanjaju na svoje sadašnje prezime u traganju za svojim Korenima neće mnogo daleko dospeti u prošlost jer je Prezime bilo jedan vrlo nestalan i nestabilan pojam sve do pre oko 15o godina.
A oni koji na osnovu sadašnjeg prezimena nalaze svoje korene u kojekakvim Aristokratskim Porodicama iz doba Nemanjića su najobičniji Falsifikatori svoje Porodične Istorije.
20. novembar 2012. u 08:26
Simeon Sima Jovanovic
Molim za detaljnije objašnjenje o,možda najčešćem,przimenu kod Srba – JOVANOVIĆ.
20. novembar 2012. u 21:26
mile prdic
interesuje me kako je nastalo prezime prdic gde i koje vere je bilo – ja sam SRBIN I SLAVIM SV. JOVANA A OD BANJA LUKE SAM
2. april 2013. u 19:20
Milorad Bogdanović
Mile, vaše prezime kao i prezimena mnogih, ime su dobili iz rugla drugih, tada najbližih komšija ili vlasti, kao npr:Prcaći (Omarska),Potur (Bistrica), Prgić (Sarajevo),Prgonja (Prnjavor)itd. Nisam pronašao ovakvo prezime kod Srba katoličke i islamske vjere.
Prdići se spominju u “Šematizmu dabrobosanskom” za 1882 godinu Jovanjdan slave u parohije Šolaji (Varcarvakuf, tj Mrkonjić Grad)i Đurđevdan u parohiji Rebrovac (Banjaluka).
25. decembar 2012. u 17:28
Darijan
Interesuje me kako je nastalo ili poreklo prezimena MILITAR iz Vojvodine selo Ostojićevo okolina Čoke?
Hvala unapred
1. januar 2013. u 13:10
Nedjo
Interesuje me porijeklo prezimena Draganović i kako je nastalo.I danas u selu Gornja Zelinja postoji i žive bratsvenici Draganovića. Selo je nekada pripadalo opštini Gradačac, BiH, Republika Srpska.
Hvala!
1. januar 2013. u 13:11
Nedjo
Draganovići slave Svetog Nikolaja 19. decembar.
10. januar 2013. u 00:20
Raško
Interesuje me poreklo ili nastanak prezimena JOVANOV.
Unapred veliko hvala!
12. januar 2013. u 21:17
Bogojević
Interesuje me poreklo prezimena Bogojević koji žive u Užicu krsna slava sv Nikola 19.dec
13. januar 2013. u 18:19
Aleksandar Marinković
BOGOJEVIĆ – ubraja se u starije porodice u mestu Stapari kod Užica. Bogoje Brašnjo došao je s decom svojom iz Babina kod Prijepolja i poseo Ponikve i Dolove. Njegovi potomci su Ilići u Kuli, Despići u Tupaji, Marinkovići na Grednici i Bulji; ima ih 17 kuća, slave Sv. Nikolu.
BOGOJEVIĆ – u mestu Kosjerići između Užica i Valjeva, postoje 2 trgovačke kuće doseljene iz Stapara, slave Sv. Nikolu.