Poreklo stanovništva sela Mišević (po knjizi Miševiće), grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo je podeljeno na Gornji i Donji Mišević. Gornji Mišević je u strani na kamenitoj prljuši, ispod brda Šarenika. Donji Mišević je pored reka Bešnjaje i Voljavice, koje se sastaju u selu i čine reku Belicu. U Donjem Miševiću ima kuća pored Voljavice, Bešnjaje i Belice, koje prilikom izlivanja čine znatnu štetu. Na Bešnjaji i Voljevici ima po nekoliko vodenica a ranije je bilo i nekoliko valjarica. Selo je okrenuto više jugoistoku. Gornji Mišević je udaljen od Donjeg preko dva kilometra. Ne smatraju se za zasebna sela, već kao krajevi – mahale.
Vode.
Pije se bunarska i izvorska voda. Postoje tri izvora; Buban i dva bezimena.
Zemlje i šume.
Njive i senokosi su u mestima: Zimovnik, Logor, Ornice i Popove Livade. Šume i pašnjaci su u mestima: Cerova Kosa, Grad (brdo), Jevtina Kosa, Vr’ovi, Prevoj (brdo), Kameniti Vrh (brdo), Panina Mehana, Dugačka Kosa, Raklje, Rakljina Kosa, Gola Čuka (brdo), Panin Grob (brdo), Solilo (brdo) i Šarenik (brdo). Na jugoistočnoj strani Šarenika si Mišićevićki Vinogradi.
Tip sela.
Selo je dolinskog tipa, ali su kuće zbijenije od onih u ravni i na blagim stranama. Gornji Mišević se zove i Šarenik a Donji Mišević i Reka.
Ime selu.
Po jednom predanju ovo selo je dobilo ime po nekom Miši, koji se tu prvi naselio; po drugom zbog mnogih miševa a po trećem (nepouzdanom) da se zvalo mesto iz koga su došli prvi doseljenici.
Starine u selu.
U reci Voljavici, više Donjeg Miševića, nalaze se komadi („čepari“) od zemljanog posuđa, starog oružja i alata, kao i stari novac iz nepoznatog vremena.
Postanak sela i poreklo stzanovništva.
Po predanju selo je najpre bilo pod Šarenikom, pa se otuda jedan deo preselio u reku kod Sastavka, a to je bilo otprilike kada je osnovana Petronijevićeva fabrika stakla, 1837. godine, prema očuvanom predanju, koje se nije moglo proveriti. Prema pričanju selo je starijeg nastanka i prvo su ga naselili Madžarci (Madžarevići) pre 300 godina, koji su se doselili iz Madžarske kao rudarski radnici.
Mišević ima 118 kuća, 12 rodova i 624 stanovnika.
Rodovi su:
–Mišići, Milići, Madžarci i Madžarevići, slave Petrovdan. Preci su im došli iz Madžarske pre 300 godina kao prvi doseljenici.
–Šarčevići i Šarci, slave Nikoljdan. Doselili su se pre 200 i više godina iz manastira Jošanice a tamo sa Kosova preko Toplice. Došla su tri brata: Anta, Agaton i Šarac. Iz Jošaničkog Prnjavora je Anta otišao u Belicu i tamo je nastao rod Antića. Agaton je otišao u Lozovik i od njega su Agatonovići. A Šarac („Šarko“ – kako su ga zvali jer je bio boginjav, šaren po licu) je otišao u Mišević i zakućio se ispod brda Šarenika, koje je prema narodnom pričanju i dobilo ime po njegovim potomcima „Šarencima“.
–Frajkorci, slave Nikoljdan. Doselili se iz Srema pre 200 godina.
–Lomnići, Piperci i Vukićevići, slave Aranđelovdan. Starinom su iz Crne Gore, iz Pipera, a ovde su se doselili pre 150 godina iz Lomnice u Levču. Ima ih u Temniću – selima Velika Pčelica, Lomnica i Oparić i u Bresnom Polju i Stopanji – kod Kruševca.
–Veresijani, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Toplice – Kuršumlijske Banje – pre 150 godina. Neki njihov predak je sve davao na veresiju, pa je od toga i propao. Otuda dolazi njegov nadimak i prezime njegovih potomaka.
–Došljaci, slave Nikoljdan. Doselila se dva brata, Jovan i Petar, iz nekog sela ispod Jastrepca pre 150 godina. Bilo ih je mnogo više, pa su se „utrli“. Ima ih dve kuće su u Kruševcu, jedna u Jagodini, jedna u Kragujevcu i jedna u Beogradu.
–Filipovići, Stojanovići i Stojovci, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Stajkovca u Gornjoj Pčinji pre 130 godina.
–Stamenkovići, slave Ilindan. Doslili se iz Stajkovca kada i Filipovići. Bilo ih je više, pa se „pretrli“ – izumrli.
–Anđelkovići, slave Sv. Vrače. Doselili se pre 100 godina iz Belice od Krljanaca, odakle se njihov predak preizetio u rod Šarčevića.
–Đukanovići, slave Sv. Petku. Doselili se pre 80 godina iz Crne Gore od Bjelopavlića.
–Milenkovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Ne zna se odakle su se i kada doselili.
Za razliku od ostalih, ovo selo nema seoske slave, a zavetuje: Preobraženje za zdravlje stoke i Sv. Anu, 22 septembra po novom kalendaru – za zdravlje živine („pernadi“).
Groblje je ispod brda Šarenika, u strani – blizu Sastavaka.
IZVOR: Stanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)