Poreklo prezimena, selo Bogoštica (Krupanj)

Poreklo stanovništva sela Bogoštica, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Položaj zaseoka u selu.

Pavitnjaci su na prisojnoj strani Sređičke Reke, na izlasku iz klisure.

Bogoštica je na prisojnim stranama dolina Sigovca i Krive Reke, ispod visokog odseka Kulina.

Potočari su na prisojnoj strani doline Bogoštice, ispod visokog odseka Goliševca.

Misir je na osojnoj strani Bogoštoce.

Vode.

Izvori sa kojih se pije voda su: Češma i Sigovac u Bogoštici, Stara Bašča u Potočarima itd.

Tip sela.

Zaseoci sa prezimenima:

Pavitnjaci:Stanimirovići i Matići.

Sklop:Trifunovići, Pavlovići i Petrovići.

Bogoštica:Mićići, Radovanovići, Nenadovići, Maksimovići, Blagojevići, Manojlovići, Petrovići i Nikolići.

Potočari:Mićići, Jakovljevići, Gajići, Vasići, Mijatovići, Radići, Maksimovići, Vasići drugi, Despotovići, Nikolići i Jovanovići.

Misir:Stepanovići i Matići.

Pavitnjaci i Sklop su rastavljeni delom visoke površi, Ravnim Brdom; Sklop i Bogoštica su rastavljeni dolinom, Krivom Rekom. U Sklopu, Bogoštici i u Potočari kuće su u šljivacima.

Zadruga Nikolića ima dvadeset ukućana, zadruga Maksimovića osamnaest itd.

Kuće.

Znatan broj je daščara (kuća pokrivenih daskom – šindrom) u ovom selu. U zaseoku Bogoštici crepara (kuća pokrivenih crepom) ima dve a daščara osamnaest.

Privreda.

Tri seljaka rade u rudnicima i topionici sa nadnicom od 1,20 dinara. Šest seljaka znaju zidarski a jedan drvodeljski zanat. Ovo im je sporednoi zanimanje, pored zemljoradnje.

Zemlje i šume.

Seoska šuma i ispaša su na Orliću, Kulini, Goliševcu, Dizdarevom Čardaku i u Strmcu, sve po visokim odsecima, koji se dižu iznad sela. Skoro svi seljaci imaju i svojih njiva, koje su njihovi preci iskrčili. U ovim njivama najviše seju zob a manje kukuruz i pšenicu. Trojica seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju. Pet seljaka izgone stoku na svoja imanja, na planinu, krajem aprila i vraćaju je krajem jula. Ostali izgone stoku leti obdanicom u seosku ispašu.

Za umeren život jednoj porodici treba sedam hektara za njive, šljivak i za livade.

Poreklo stanovništva.

Stari doseljenici nepoznatog porekla su:

–Vasići, Mijatovići i Radići, slave Đurđevdan.

–Maksimovići, Vasići, Despotovići, Nikolići i Jovanovići, slave Nikoljdan.

Doselili su se:

–Mićići, Radovanovići i Jakovljevići su došli iz Orovice početkom 18. veka. Čukunded Jakovljevića odselio se iz današnjeg zaseoka Bogoštice na svoju stanaru, u današnji zaselak Potočare, slave Jovanjdan.

–Stanimirovići i Matići;

–Trifunovići, Pavlovići i Petrovići;

-Nenadovići, Maksimovići, Blagojevići, Manojlovići i Nikolići su iz Orovice odakle su se doselili početkom 18. veka. Njihov predak je bio pošao da „traži bolje mesto“. Od njih ima odseljenih u Pomijači i Dublju, slave Jovanjdan.

–Gajići su iz Gunjaka, doselili se početkom 19. veka. Njihov ded je doveden uz majku, slave Alimpijevdan.

Stepanovići su iz Rujavca odakle su došli početkom 19. veka, slave Nikoljdan.

–Matići su iz Tolisavca, doseljeni u drugoj polovini 19. veka, slave Alimpijevdan.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.