Avatar photo

Autor

Aleksandar Marinković

Poreklo prezimena, selo Dragijevica (Osečina)

Poreklo stanovništva sela Dragijevica, opština Osečina. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković Dragijevica je u izvornom predelu reke Jadra. Dragijevačke su zemlje po brdima, po dolovima i vrtačama i oko rekavica i potoka. Šume je po selu dosta. Svi…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Divci (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Divci, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković Selo leži u prisojnim padinama poslednjih ogranaka podgorskih visova koji se spuštaju u kolubarsku dolinu. Zemlje su izreda crne, smolne i podesne za sve useve. Šume u…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Degurić (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Degurić, opština Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković Degurić leži na južnoj strani od grada Valjeva, odmah iznad sela Graca. Kuće su ovog sela na obema obalama reke Graca, raspoređene po dolovima i po plećima…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Gunjica (Mionica)

Poreklo stanovništva sela Gunjica, opština Mionica. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković Gunjica leži na severnoj strani kose, koja deli vode Ljigu i Toplici. Kuće su rapsoređene po dolinama potoka i jaruga koje se spuštaju Toplici. Šume od lisnatog…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Gradac (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Gradac, opština Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković Gradac leži na jugoistočnoj strani Valjeva, a na obema obalama reke Graca. Zemlje su ili oko kuća ili duž potoka Relje i Lešćana te vrtače Kaljuže. Šume…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Grabovica (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Grabovica, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković Grabovica je na severnoj strani od Valjeva, na južnoj padini one kose koja deli vode Rabasu i Kolubari. Zemlje su ovog sela gotovo sve jednolike. One su…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Golubac (Mionica)

Poreklo stanovništva sela Golubac, opština Mionica. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković Golubac leži u vrhu Golupskog Polja pod Izvršcem i u čelenci potoka Đajinca. Šume je vrlo malo u selu. Bilo je mnogo, pa je posečena.Golubac je sav…

› više informacija

Seobe dalmatinskih Srba (drugi deo)

Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković u drugom nastavku teksta o seobama dalmatinskih Srba, zasnovanom na knjizi Marka Jačova “Venecija i Srbi u Dalmaciji u 18. veku” piše o seobama u Poljsku i Dalmaciju SPISAK DALMATINSKIH SRBA ODSELJENIH U POLJSKU I BOSNU 1771. -1774. GODINE MESTO POREKLAIME I PREZIME ODSELJENIHOBLAST NASELJAVANJABENKOVACSAVA ARBANAS sa porodicomJAKOV MRĐEN…

› više informacija

Seobe dalmatinskih Srba u Rusiju

Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković priredio je prilog o seobama dalmatinskih Srba u Rusiju prema knjizi Marka Jačova “Venecija i Srbi u Dalmaciji u 18. veku”. U prvom delu objavljujemo spisak dalmatinskih Srba odseljenih u Rusiju 1758. godineSeobu dalmatinskih Srba 1758. godine podstrekavao je i predvodio episkop Simeon Končarević (slika…

› više informacija

Srbi u Temišvaru

Poreklo (srpskog) stanovništva grada Temišvara (Banat, Rumunija), prema knjizi DUŠANA J. POPOVIĆA „Srbi u Banatu“. Piriredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković Dodao A.M. – Martolosi su vrsta vojnih jedinica još iz vremena Vizantije, a koju su i Turci zadržali sve do 1721. godine. Činili su ih hrišćani, a status se nasleđivao…

› više informacija