Поштовани,
позивамо вас на сарадњу.
Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).
Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.
Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.
Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:




17. јул 2014. у 21:08
pajo
o pavlicama sam pisao na sajtu poreklo prezimena pavlica. Tko je odredio moje prezime pavlica ima pisani trag.
7. децембар 2024. у 10:29
Andrija Pavlica
Pavlica prezime je nastalo promenom srpskog prezimena Pavlovic kada su se doselili iz stare Hercegovine(Crna Gora) u srpsku vojnu krajinu Liku.Namera austrijanaca je bila da se skine srpsko ić i da se pretvore u njihov projekat stvaranja hibridne hrvatske nacije.Kad im je saopsteno da nece moci zadrzati prezime Pavlovic odlucili su da uzmu za prezime ime sela iz kojeg poticu,selo Pavlica(Srbija) gde i danas dominira prezime Pavlovic medju mestanima kao i na nadgrobnim spomenicima.
4. новембар 2025. у 14:26
Rade Pavlica
Po mojim saznanjima i priči jednog živog svedoka (koji vodi poreklo od Pavlica) rođenog 1892 godine u Komiću (umro je u Komiću osamdesetih godina prošlog veka), to saznanje se kod nas Pavlica prenosi sa kolena na koleno. Poreklo Pavlica potiče iz Raške oblasti iz predela oko crkve Stare Pavlice od popovske porodice od popa Grigorija koji je imao dva sina, koji je usled sukoba sa osmanlijama , pobegao iz Raške oblasti zajedno sa 83 porodice , preko stare Hercegovine u Banovinu Usoru (današnji predeli oko Teslića), a kasnije njegovi naslednici u Liku selo Viliće (Plaška oblast). Iz Vilića u predele Like su došli seobom 1698 – 99 (u Komić 38 porodica, Ploču 15 porodica i Počitelj 31 porodica). Po popisu stanovništva sela Komić iz 1701 godine, Pavlice su već bili starosedeoci sa najviše imanja u selu.
Po nekim starim zapisima koje sam uspeo da pronađem, pretpostavlja se da su u predele Raške oblasti prebegli usled naleta Vizantije krajem VIII i početkom IX veka iz Sočanice sa Kosova. Tada kao došljaci u predele oko crkve Stare Pavlice jedini su slavili slavu “Svetog Jovana Krstitelja”, koju su slavili i prenosili sa kolena na koleno sve do danas.