Poreklo stanovništva sela Viljance, opština Vučitrn (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je na podnožju Kopaonika, u donjem, proširenom delu Slakovačke reke. Stariji deo sela je pored same reke, na njenoj levoj obali, a kolonističke kuće su na zapadnoj padini Golog brda.
Selo je zbijeno, samo su kolonističke kuće na pola kilometra jugoistočno od sela. Na mahale se ne deli.
Kao najstariji rod u selu su do prvog svetskog rata važili Arbanasi Gudoli, koji su se po pomenutom ratu iselili u Tursku.
Arbanaški rodovi:
– Sadiković (3 k.), od fisa Beriša, bratstva Dode. Pri doseljenju iz Malesije prvo su se nastanili u Ceciliji, odakle su docnije prešli u Slatinu, gde još imaju svoj rod (Ljatifoviće), pa odatle u Viljance oko 1865. na kupovicu. Pojasevi su im od preseljenja iz Slatine u 1935. bili: Sadik, Bajram, Alil (50 godina).
– Muljak (2 k.), od fisa Krasnića. Preseljen iz istoimenog roda u Ceciliji 1920. na kupovicu od nekog Srbina koji je to imanje kupio od muhadžira. U Ceciliju su prešli iz G. Dubnice a u G. Dubnicu su bili doseljeni iz Malesije. Pojasevi su im u 1935. od doseljenja iz Malesije bili: Rama, Imer, Nezir, Džemailj (60 godina).
Autokolonisti:
– Tatić (1 k.), – Gašić (4 k.), i – Grujić (2 k.) 1924. iz Žiljaka (Brus).
– Petrović (1 k.) 1924. iz Tršanovca (Brus).
– Jović (1 k.) 1924. iz starinačkog roda Anđelkovića u kosovskom selu Miraču.
– Anđelići (1 k.) 1925. iz Sijarine (Jablanica).
– Mrkić (1 k.) 1931. iz Cerovca (Gračac, Lika). Autokolonisti su došli na kupljena imanja od iseljenih muhadžira, a posle dobili i utrine u ovom ili u okolnim selima.
Kolonisti:
– Varićak (1 k.) 1923. iz Like.
– Rodić (1 k.) 1923. iz Bosne,
– Jokanović (1 k.) 1922. od Nikšića.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)