Poreklo stanovništva sela Štitar, grad Šabac. Stanje od početka 18. veka do prve polovine 20. veka
Doseljeni u 18. veku
Iz Crne Gore: VUKOMANOVIĆI (Jovanjdan, 3 k), ĆOSIĆI (14 k) i TUFEGDŽIĆI (14 k); jedan su rod.
ĐOKIĆI (Pantelindan, 1 k) i od njih VUKOVIĆI (7 k), DIMITRIĆI (7 k), i ŽIVANOVIĆI (7 k); po predanju, u seobu krenula tri brata, pa jedan zastane u Radalju, drugi dođe u Rumsku (i od njega su današnji Markovići), a treći se naseli u Štitar.
Iz Hercegovine:KRSTIĆI (Jovanjdan, 7-1 k) posle bežanije, u Sremu (u selu Martincima), ostane jedan od Krstića (ima ih tu).
NIKOLIĆI, zvani Nebrigići (Mitrovdan, 9 k), jedan su rod sa Stekićima u Belotiću, i Erićima u Metkoviću.
PETROVIĆI (Aćim i Ana, 21 k), i NIKOLIĆI 1, zvani Kruškići (6 k), ranije se zvali Miloševići. U selo bi krenulo nekoliko braće, od kojih – dvojica zastanu u Bosni (u selu Njivaricama), a Miloš dođe u Štitar. Od Miloševih sinova Petra i Nikole, današnji su Petrovići i Nikolići. Sa Milošem, došli su i preci današnjih SOKIĆA (Petrovdan, 12 k). Sokići su U zavičaju ubili Turčina zato što im je obeščastio sestru. Da bi zavarali poteru, potkuju konja natraške. Jedan od braće ode ka Užicama, a drugi zastane u Čokešini, i od njega su današnji Dimitrijevići.
Iz Bosne su doseljeni GAČIĆI (Aranđelovdan, 6 k).
Iz Semberije, TADIĆI (Alimpije, 8 k), IGNJATOVIĆI (3 k), i TIMOTIĆI (3 k); jedan su rod sa Kovačevićima u Glogovcu i Crnoj Bari, i sa Filipovićima u Banovom Polju.
Iz Podgorine, došli GAVRIĆI (Đurđevdan, 6 k), staro prezime Simeunovići; poreklom su iz Degurića, kod Valjeva; od njih se pominje Gavro, po predanju – učesnik boja na Dublju.
BRAJIĆI (Stepanjdan, 9 k), iz Carine; starinom su iz okoline Šibenika; iz Carine se rasele u Zavlaku, Borinu i Mačvu (Slepčević, i Štigar).
PANIĆI (Nikoljdan, 7 k), jedan su rod sa Panićima u Tabanoviću i Slepčeviću.
Od Jadra su MARJANOVIĆI (Lučindan, 6 k) i PAVLOVIĆI (12 k); jedan su rod došli iz Miline.
ĐURĐEVIĆI (Stepanjdan, 2 k), i od njih MAKSIMOVIĆI (12 k).
Od užičke Crne Gore, MANDIĆI (Nikoljdan, 5 k); zovu ih Manđelčevići, po mestu iz kojeg su došli (Manđer); od njih su Mandići P u Metkoviću.
Doseljeni početkom prošlog veka – od 1 srpskog ustanka do 1829. godine
MILINKOVIĆI (Petkovača, 11 k), i MILIĆEVIĆI (8-6 k), jedan su rod; pre se zvali Mijailovići; doseljeni od Morave.
TERZIĆI (Tomindan, 12 k), iz Korenite, sela u Jadru.
STEFANOVIĆI (Đurđevdan, 3 k), iz Crne Gore.
MADŽAREVIĆI (Petrovdan, 4 k), došli od Morave.
MIŠKOVIĆI (Srđevdan, 9 k), iz Crne Gore.
VITOMIROVIĆI (Aranćelovdan, 3-1 k), ne znaju poreklo.
Doseljeni između 1829. i 1863. godine
Iz Bosanske Krajine, došli MARIČIĆI (Aranđelovdan, 8 k); doseljena braća Marko i Trifun, iz Bosanske Dubice, prvo – u Lešnicu, a zatim – u
Štitar.
ILIĆI (Aranđelovdan, 9 k);
Iz Bosne TRIFUNOVIĆI (Aranđelovdan, 3 k), prebegao Jovan, zvani Bošnjak; prvo se sklonio kod kmeta sela Metkovića – Erića, a zatim – služio kod Geratovića, sreskog načelnika u Drenovcu.
Iz Semberije ĆURIĆI (Jovanjdan, 1 k); od njih ima odseljenih u Majuru.
ARSENOVIĆI, zvani Perići (Trifundan, 8-2 k), potiču od Dragojla Obrenčevića, iz Glušaca; usvojeni sestrić; pravi Arsenovići su zamrli.
OBRENČEVIĆI (Trifundan, 3 k), došli iz Glušaca.
MITROVIĆI (Nikoljdan, 1 k), iz Belotića; došli na imanje tetki.
PERANOVIĆI (Đurđevdan, 7 k), iz Kotora (Boka Kotorska); doselio se Sima, sa trojicom braće.
MARKOVIĆI II (Mioljdan, 7 k), iz Korenite, u Jadru.
NIKOLIĆI (Avramije, 5-2 k), od Pavlovića iz Tabanovića; jedan su rod sa Nikolićima u Pričinoviću.
JOVANOVIĆI (Đurđevdan, 12-3 k), došli iz Bosne.
GAJIĆI (Đurđevdan, 1 k), ne znaju poreklo.
Doseljeni krajem 19. i početkom 20. veka
GLIGIĆI (Đurđevdan, 2 k); prebegli 1875. godine, iz Modrana, u Semberiji.
TUMBASEVIĆI (Nikoljdan, 2-1 k), bili dovodci uz mater, koja se preudala u Gligiće.
PAVLOVIĆI II (Lučindan, 6 k), iz Noćaja; došli na miraz, u Pavloviće 1, u Noćaju se prezivali Đurići.
Petar KRAJINIĆ (Alimpije, 1-3 k), iz Bogosavca; uljez u Sokiće.
Doseljeni između dva svetska rata
Svetislav MAKEVIĆ (1 k), iz Belotića, uljez u Blagojeviće.
ODOVIĆI (Stepanjdan, 1-5 k), došli iz Crnogoraca, kod Imotskog, u Hercegovini; prvo je došao Jovan, i prizetio se u Maričiće, a zatim je doveo braću – koju je naselio u Šabac.
ĐORĐIĆI (Stepanjdan, 1 k), iz Drlača, u Azbukovici.
PEURAČA (1 k), iz Budečke, na Kordunu.
Miodrag STANOJLOVIĆ (Aranđelovdan, 1 k), prota došao iz Družetića (Tamnava), 1937. godine; uljez u Pavloviće 1.
IZVOR: macva.awardspace.com
22. jul 2014. u 10:31
biljana
Ima jos porodica u Štitaru koje su se doselile posle drugog svetskog rata, a neke od njih imaju detaljan rodoslov jos od XV veka.
25. februar 2019. u 15:38
Knjiga
Ako neko zna kako se zove knjiga Tomislava Arsenovića o Štitaru i doseljavanjima neka napiše jer ne mogu da otkrijem na netu. Čula sam, ako je tačno, da ima podataka o tome.Pozdrav svim posetiocima sajta a posebno društvu Poreklo i saradnicima na nesebičnoj pomoći i sistematičnoj organizaciji podataka jer je sada mnogo lakše istraživati.Od velike koristi su saveti na forumima kao i digitalna biblioteka.
2. mart 2019. u 09:40
Knjiga
Evo da ne opterećujem druge sama sam došla do odgovora. Tomislav Arsenović je član redakcije i urednik izdanja Milivoja Vasiljevića.Mačva-istorija, stanovništvo, Bogatić, 1996. koja postoji u digitalnoj biblioteci ovog sajta. Pozdrav svima.
23. novembar 2021. u 12:58
Bez uspeha
Molim za informaciju iz ovog popisa, šta znači “doseljeni od Morave” jer je isuviše širok pojam kao i za staro poreklo Milićevića i Milinkovića (ovde se navodi staro ime Mijailović). Po usmenom predanju obe porodice potiču od braće Milića i Milinka po kojima nose prezimena, da su Hercegovci. Nažalost moja uporna traganja da dođem do nekih sigurnih informacija nisu urodila plodom. Zato ne mogu da idem u arhive , a od starijih više nema nikoga. Imam porodično stablo od Milića pa ka novijem vremenu ali nemam nikakvih informacija odakle su došli, ni iz Srbije, ni dalje iz Hercegovine. Hvala unapred,