Stanovništvo Trebinjskog, Prijepoljskog, Pljevaljskog i Nevesinjskog okruga prema zapisima arhimandrita Nićifora Dučića iz 1859. godine

2. septembar 2025.

komentara: 4

Godine 1859. ruska Carska akademija nauka u Sankt Peterburgu objavila je zbornik radova pod naslovom Bosna, Hercegovina i Stara Srbija, koji je priredio Aleksandar Fedorovič Giljferding, ruski naučnik, istraživač i putopisac, a od 1856. do 1859. godine i ruski konzul u Bosanskom pašaluku. Osim Giljferdingovog dela Putovanje u Hercegovinu, Bosnu i Staru Srbiju, koje zauzima centralno mesto ovog izdanja, u zborniku je objavljeno još nekoliko manjih radova srpskih autora. Jedan od njih, koji i zaključuje zbornik, je prilog koji je sastavio arhimandrit Nićifor Dučić, a koji nosi naslov Pokušaj statističkog opisa Trebinjskog, Prijepoljskog, Pljevaljskog i Nevesinjskog okruga u Hercegovini. U članku je Dučić predstavio sastav i brojnost stanovništva naseljenih mesta pomenuta četiri hercegovačka okruga, a te podatke je u svom radu delimično iskoristio i Giljferding.

 


Naslovna strana Giljferdingovog zbornika i prva stranica Dučićevog rada.

 

Iako je srpski prevod Giljferdingovog rada Putovanje u Hercegovinu, Bosnu i Staru Srbiju objavljen 1972. godine u izdanju Izdavačkog Preduzeća “Veselin Masleša” iz Sarajeva, pomenuti rad Nićifora Dučića nije nikad predstavljen našoj javnosti na srpskom jeziku i do danas je prošao prilično nezapaženo. U samom radu ne stoji navedeno kada je pisan, ali je iz konteksta jasno da je to moglo biti 1858. ili 1859. godine, s obzirom da se Dučić u njemu poziva na drugi tekst koji je pisao 1858. godine, a da je sam rad objavljen 1859. godine. Dučić ga je dakle pisao u vreme dok je još uvek bio jeromonah (kako se i potpisao na kraju članka) i boravio u manastirima Duži i Žitomislić.

Rad ima poseban značaj jer je jedan od retkih izvora koji prikazuje strukturu stanovništva Hercegovine sredinom 19. veka. Godine 1851. u Bosni i Hercegovini počinju po prvi put da se izrađuju tzv. nüfus defteri, popisne knjige stanovništva po uzoru na evropske, u kojima su poimenice beleženi svi muški stanovnici, prvenstveno zbog poreza i vojne obaveze. Ovi popisi su uvedeni kao jedna od novina koje je doneo tzv. Tanzimat – serija zakonskih reformi sprovedenih u Osmanskom Carstvu između 1839. i 1876. godine sa željom da se osavremene i konsoliduju njegovi društveni i politički temelji. Uvedene novine i promene, uključujući i novi način popisa, nailazili su na veliki otpor muslimanskog stanovništva, jer je sa njima ono gubilo brojne dotadašnje privilegije i u mnogim pravima i obavezama bivalo izjednačeno sa nemuslimanima. Po nalogu sultana, u Bosni i Hercegovini Tanzimat je počeo da sprovodi Omer-paša Latas 1850. godine. Te godine dolazi do pobune bosanskog begovata u kojoj se posebno ističe Ali-paša Rizvanbegović, kapetan stolački i vezir hercegovački, koji do tada praktično samostalno vlada Hercegovačkim pašalukom. Naredne, 1851. godine Omer-paša Latas okončava pobunu begova a vladavina Ali-paše Rizvanbegovića se završava njegovom smrđu, te Hercegovina gubi status ejaleta i ponovo postaje deo Bosanskog pašaluka. Ne želeći da dalje podgrejava nezadovoljstvo hercegovačkih muslimana Omer-paša odustaje od sprovođenja popisa u Hercegovini. Tako je Hercegovina ostala jedan od regiona koji popis iz 1851. godine većim delom nije obuhvatio, iako neke oblasti (poput nahije Neretva, odnosno Konjica) jesu popisane.

Nićifor Dučić u svom radu na početku daje sumarne brojeve domaćinstava i muških glava za 15 hercegovačkih okruga za koje kao izvor navodi turski popis iz 1851. godine. S obzirom da, kao što je prethodno pomenuto, poimenični nüfus defteri 1851. godine za Hercegovinu nisu rađeni, ostaje otvoreno pitanje koji defter je Dučić koristio kao izvor ovih podataka.

U nastavku rada Dučić predstavlja podatke o verskoj strukturi, broju domaćinstava i stanovnika pojedinačno po naseljima za četiri hercegovačka okruga – Trebinjski, Prijepoljski, Pljevaljski i Nevesinjski. Za razliku od sumarnog pregleda brojnog stanja stanovništva po okruzima u ovom slučaju je kao izvor podataka koristio informacije dobijene od srpskog pravoslavnog sveštenstva i seoskih glavara. Statistički podaci koji su predstavljeni su nepotpuni, jer ne obuhvataju sva naselja pomenuta četiri okruga, ali u nedostatku pouzdanijih svakako daju dobar prikaz stanja na terenu sredinom 19. veka.

U nastavku sledi prevod Dučićevog rada na srpski jezik. Za naselja koja se u njemu pominju korišćena su današnja imena, čiji su nazivi u nekim slučajevima u originalnoj ruskoj transkripciji pisani nešto drugačije. U slučaju mesta koja predstavljaju zaseoke u uglastim zagradama je u nastavku upisano ime administrativne jedinice (grada ili sela) kojoj naselje danas pripada. Neka naselja koja se pominju u radu danas su podeljena na dve administrativne jedinice, obično na “Gornje” i “Donje” selo, što je takođe naznačeno u zagradama iza naziva naselja. Gde se činilo važnim, u prevodu su umetani komentari prevodioca-priređivača. Prevod je prilagođen prezentaciji na internet stranici, pa negde u formi minimalno odstupa od originala.

 

Velibor Mihić

 

 

Pokušaj statističkog opisa Trebinjskog, Prijepoljskog, Pljevaljskog i Nevesinjskog okruga u Hercegovini

Autor: Jeromonah Nićifor Dučić

 

Hercegovina, koja ima oblik duguljastog i prilično uskog paralelograma, naklonjenog od severozapada ka jugoistoku i ograničenog sa severa i istoka Bosnom, sa zapada Dalmacijom, sa juga Crnom Gorom i ponovo delom Bosnom (Novopazarskim sandžakom), podeljena je na 15 okruga (nahija ili kadiluka). Evo njihovih imena sa brojem domova i žitelja muslimanske i hrišćanske veroispovesti, prema turskom popisu iz 1851. godine [O značenju ovih brojeva bilo je reči je u članku: „Bosna na početku 1858. godine.“]. Okruzi se nabrajaju od severozapada ka jugoistoku:

Okrug Muslimani
(domovi)
Muslimani
(muške duše)
Hrišćani
(domovi)
Hrišćani
(muške duše)
Duvno 173 665 555 2.511
Ljubuški 397 1.275 2.096 7.577
Konjic i Mostar 1.323 3.795 2.611 9.001
Blagaj 291 946 153 570
Počitelj 158 799 386 1.787
Nevesinje 407 1.383 1.340 5.263
Stolac 516 1.885 1.500 6.294
Foča 2.095 7.740 777 3.636
Čajniče 876 3.313 430 1.620
Pljevlja ili Taslidža 781 2.845 967 3.760
Kolašin [1] 1.039 2.570 546 1.688
Prijepolje 503 1.867 754 4.076
Gacko 589 2.060 1.395 6.230
Nikšić 611 1.790 883 2.479
Trebinje 1.062 3.132 2.395 8.314

[1] Sada je Kolašin priključen okrugu Taslidža.

Ukupno, turski popis pokazuje u Hercegovini 10.821 muslimanskih domova i 36.066 muslimana (muškog pola), 16.788 hrišćanskih domova i 64.806 hrišćana (muškog pola).
Od hrišćanskih stanovnika Hercegovine, kojih u stvari mora biti najmanje 150.000 duša, 50.000 duša (oba pola) ispoveda rimokatoličku veru. Oni se većinom nalaze u severozapadnim okruzima (Duvanjskom, Ljubuškom, Konjičkom, Mostarskom i Počiteljskom), a u Stolačkom i Trebinjskom žive u malom broju, blizu austrijske granice. Evo brojki katoličkog stanovništva Hercegovine i njegovog približnog odnosa prema broju pravoslavnih:

 

Okrug Broj duša
katoličke
veroispovesti [1]
Napomena o pravoslavnima
Duvno 4.760 Pravoslavnih mnogo manje.
Ljubuški 12.551
Konjic 881 Pravoslavnih više.
Mostar i Blagaj 13.186 Pravoslavnih manje.
Počitelj 6.354 Pravoslavnih mnogo manje.
Stolac 11.543 Pravoslavnih manje.
Trebinje 2.213 Pravoslavnih mnogo manje. [2]

[1] Nije jasno iz kojeg izvora Dučić navodi brojeve u tabeli, s obzirom da nisu u saglasnosti sa brojevima koje je dao na osnovu popisa iz 1851. godine u prethodnoj tabeli. (prim. prev.)
[2] Ovde je izvesno napravljena nekakva greška jer je u Trebinjskom okrugu broj rimokatolika bio gotovo zanemariv u odnosu na pravoslavne i znatno manji od navedenog broja od 2.213 osoba, što se vidi iz popisa stanovništva pojedinačnih naselja koji Dučić daje u nastavku rada. Možda se zapravo radi o području koje obuhvata oblast župe Trebinja/Trebimlja i susedne oblasti Zažablja i Hrasna, koje danas pripadaju opštinama Neum, Ravno i Čapljina. (prim. prev.)

U svim ostalim okruzima Hercegovine hrišćansko stanovništvo je isključivo pravoslavno.
Ovde će biti predstavljeni podrobni statistički podaci o tri okruga, koji čine jugoistočnu krajinu Hercegovine, pograničnu sa Crnom Gorom – naime, o Trebinjskom, Pljevaljskom ili Taslidžanskom i Prijepoljskom, i o četvrtom, Nevesinjskom, koji leži u sredini ove oblasti.
Podaci nisu sakupljeni iz zvaničnih izvora (jer su u njima podaci vrlo oskudni i nepouzdani), već uglavnom iz iskaza parohijskih sveštenika i hrišćanskih starešina.

 

I. Okrug Trebinjski

Ovom okrugu pripada i Ljubinjski kraj, koji je ranije činio zasebnu nahiju, i 13 posebnih oblasti, od kojih su neke, kao što su: Zupci, Kruševica i Dračevica, stalno uživale pravo unutrašnjeg samoupravljanja.

  1. Trebinje – tvrđava sa 50 muslimanskih domova i 360 duša; ispod tvrđave trgovačka čaršija sa 70 dućana, 5 hrišćanskih (pravoslavnih) domova i 38 duša, i 17 domova sa 210 duša Cigana muhamedanske veroispovesti. Nalazi se na reci Trebišnjici.
    [Gde nije posebno pomenuto da se radi o rimokatolicima, tu se u ovom članku pod imenom hrišćana podrazumevaju isključivo pravoslavni.]

Sela i zaseoci oko grada:

Selo / Naselje[1] Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Hrupjela
[Trebinje]
16 125 40 300 Crkva Blagoveštenja.
Podgljiva
[Vrpolje Ljubomir]
10 80 2 18
Gorica
[Trebinje]
22 190 26 210 Crkva sv. Georgija.
Zasad
[Trebinje]
38 305 60 469 Dve razrušene crkve i u blizini na brdu ruševina tvrđave, gradnje pripisane hercegu Stepanu.
Mostaći
[Trebinje]
35 278 22 198 Crkve sv. Klimenta i sv. Paraskeve.
Tvrdoš 7 78 U blizini razvaline manastira.
Dražin Do 1 75 1 8 Crkva sv. Klimenta.
Kutli
[Dražin Do]
3 22 Crkva sv. Besrebrenika.
Gomiljani 15 104 6 46 Crkva sv. Georgija.
Volujac 8 53 4 30 Crkva sv. Trojice.
Pridvorci 25 185 46 308 Razvaline crkve.
Todorići 6 47 Razvaline crkve.
Police
[Trebinje]
23 165 20 148 Razvaline crkve.
Pokrajčići [Arslanagića Most] 6 45
Arslanagića Most [2] 6 43 14 114 Dve razrušene crkve.
Rapti Zupci 7 50 Razvaline crkve.
Čičevo
(Gornje i Donje)
18 140 21 180 Crkva sv. Pantelejmona i dve razrušene crkve.
Bihovo 11 68 36 250 Razvaline crkve.
Dolovi [Arslanagića Most] 4 24 Razvaline crkve.
Crnač
[Bihovo]
7 50 Razvaline crkve; u blizini se nalaze razvaline manastira, koji je obuhvatao u sebi dve crkve. Naziva se Petrov manastir, ali o njemu nema nikakvih podataka. U njegovoj blizini i do danas se sahranjuju hrišćani.
Lapja 4 29
Velja Gora 3 24 Razvaline crkve.
Bugovina 7 51 Razvaline crkve.
Rasovac 5 37 8 61

[1] Radi bolje preglednosti i čitljivosti u ovoj i svim narednim tabelama u zaglavljima kolona korišćeni su skraćeni naslovi: Dom. hr. – domaćinstava hrišćana, Duš. hr. – duša hrišćana, Dom. pr. – domaćinstava pravoslavnih, Duš. pr. – duša pravoslavnih,  Dom. kat. – domaćinstava katolika, Duš. kat. – duša katolika,  Dom. mus. – domaćinstava muslimana, Duš. mus. – duša muslimana. Kao što je i Dučić naveo, tamo gde u tabelama nije drugačije naznačeno pod hrišćanima se podrazumevaju isključivo pravoslavni hrišćani. (prim. prev.)
[2] Dučić ovo naselje navodi kao „Most preko reke Trebišnice u blizini“. (prim. prev.)

 

Oblasti koje ulaze u sastav Trebinjskog okruga:

2. Tretica – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Uvjeća 10 78 Razvaline crkve.
Kremeni Do 8 58 Razvaline crkve.
Poljice
Čičevo
11 64 Crkva sv. Andreja Prv.
Luka
[Lapja]
3 23
Zgonjevo 10 77 16 123

 

3. Zupci – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Grab 22 171 Crkva sv. Paraskeve; u blizini razvaline manastira
sv. Georgija po prozvanju Bravenik.
Ograde 12 92
Drenov Do
[Kunja Glavica]
24 187
Kunja Glavica 7 50
Bogojević Selo 24 189 Crkva Proroka Ilije.
Konjsko 32 225 Crkva Voznesenja.
Orašje
Zubci
16 132 Razvaline crkve sv. Tekle.
Turmenti 25 195 Crkva Uspenija.
Tuli 12 95
Podkraj
[Kraj]
11 88

 

4. Dračevica [1] – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Žvinje
[Provodina]
12 98 Crkve sv. Proroka Ilije i sv. Stefana.
Čenići
[Sutorina]
8 67 Razvaline crkve sv. Georgija.
Lučići
[Sutorina]
12 95 Crkve sv. Nikole i Rođenja Jovana Preteče.
Prijevor 11 90 Razvaline crkve Uspenija.
Igalo 12 98 Razvaline crkve.
Mokrine 35 250 Crkva sv. Paraskeve.

[1] Danas u opštini Herceg Novi, Crna Gora. (prim. prev.)

 

5. Kruševica [1] – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Kruševica 90 790 Crkva Rođenja Jovana Preteče.

[1] Danas u opštini Herceg Novi, Crna Gora. (prim. prev.)

6. Površ – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Glavska 20 157 Crkva Blagoveštenja.
Slivnica
Površ
13 100 Crkva sv. Klimenta.
Rupni Do 7 50 1 8
Zagradinje 6 53
Baonine 3 23
Ljekova 8 61 Crkva sv. Paraskeve.
Mrnjići 5 38 Crkva Rođenja Jovana Preteče.
Orašje
Površ
5 40
Sparožići 4 30
Bobovišta 10 79 Razvaline crkve.
Ljubovo 8 57 Razvaline crkve.

 

7. Šuma – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Bijelač 6 46 U blizini manastir Duži o kojem sam ranije podrobno pisao.
Marić Međine 2 15
Desin Selo 3 19
Taleža 10 78 Crkva sv. Stefana Prvomučenika.
Gola Glavica 6 47 Crkva sv. Ilije Proroka.
Klikovići 5 36
Cerovac 3 18 Razvaline crkve.
Mionići Gornji [Mionići] 6 40
Mionići Donji
[Mionići]
5 37
Petrovići 4 29
Cicina 5 37
Kučići 6 46
Đedići 7 49 1 9 Crkva sv. Varvare.
Krnjevići 2 14
Hum 6 44 Crkva Rođenja Bogorodice.
Krajkovići 6 46
Začula 10 80 1 6
Orah 13 97
Zaplanik 3 22 1 8 Crkva sv. Pantelejmona i razvaline crkve sv. Petra i Pavla.
Uskoplje 10 79
Vukovići 4 30
Kalađurđevići 2 pr. i 4 kat. 15 pr. i 28 kat.
Slavogostići 3 22
Nenovići 3 hr. 24
Kutina 7 48
Lug 17 115 2 15 Crkva Rođenja Bogorodice.
Staro Slano 8 60 7 55 2 doma, 15 duša Cigana muhamedanske veroispovesti.
Kočela
(Donja i Gornja)
5 38 Razvaline crkve.
Žulja
[Kovačina]
1 7 5 36
Kovačina 5 37
Mesari 13 95 Crkva sv. Proroka Ilije

 

8. Bobani – naselja:

Selo / naselje Dom. pr. Duš. pr. Dom. kat. Duš. kat. Napomene
Dobromani 12 86 Razvaline crkve.
Jasenica Lug 6 39
Makljenovac
[Jasenica Lug]
1 8
Gojšina 4 30
Prosjek 3 23 Crkva sv. Jovana Preteče.
Lušnica 3 22
Nevada 6 43
Vlaka 4 27
Bukanje
[Slivnica]
2 16 Razvaline crkve.
Grebci 3 26 5 38
Slivnica
Bobani
5 30 Razvaline crkve.
Lopoč
[Slivnica]
4 28
Šćenovi Do
[Slivnica]
5 34
Šuše
[Čopice]
4 26
Kijev Do 8 23 4 25
Gorogaše 7 49
Belenići 17 116
Diklići 3 20
Dobromiri
[Gorogaše]
4 25
Baljivac 5 32
Požarevo
[Šćenica]
4 27
Čopice 11 80

 

9. Popovo – naselja:

Selo / naselje Dom. pr. Duš. pr. Dom. kat. Duš. kat. Napomene
Poljice
Popovo
30 226 Crkve sv. Nikole i Rođenja Jovana Preteče.
Sedlari 22 164 Crkva sv. Proroka Ilije.
Grmljani 35 280 Crkva Rođenja Jovana Preteče.
Zavala 10 79 6 46 Razvaline crkava sv. Arhangela i sv. Petra i Pavla; u blizini manastir Zavala.
Orahov Do 12 82 Razvaline crkve.
Čvaljina 12 80 5 39 Razvaline crkve sv. Luke.
Ravno 5 38 45 305 Katolička crkva i mesto prebivališta katoličkog sveštenika.
Dvrsnica 7 53
Orašje
Popovo
7 50 2 16 3 dom, 23 duše muslimana. Crkva (pravoslavna) Blagoveštenja.
Čavaš 10 79 3 21
Velja Međa 12 86 Katolička crkva.
Strujići 25 200 8 63 8 dom, 60 duša muslimana; pravoslavna crkva sv. Varvare.
Galičići [Veličani] 8 59
Veličani 15 125 Crkva sv. Arhangela.
Dubljani 5 37 20 157 Pravoslavna crkva sv. Georgija.
Dračevo 25 170 Crkva sv. Kozme i Damjana.
Drijenjani 10 80 3 dom, 23 duše muslimana. crkva sv. Nikole.
Mrkonjići 10 77 Crkva sv. Nikole.
Tulje 10 80 Crkva sv. Pavla.
Žakovo 13 105 Crkva sv. Jovana.

 

10. Ljubinje – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Ljubinje (grad) 12 92 120 895 Razvaline crkve.
Vođeni 6 43
Krajpolje 12 94
Dubočica 10 80
Kapavica 12 96 3 24
Žabica 8 59 7 50
Gradac 15 110 Crkva Blagoveštenja.
Kruševica 6 45 10 77
Bjelošev Do
[Kruševica]
5 38
Korlati 3 23
Drapići
[Žabica]
3 23
Grablje 2 16 6 43
Ivica 12 95
Žrvanj 6 44
Dola [1] 10 80
Ubosko 8 63 10 79
Miljanovići
[Obzir]
3 22 5 40
Mišljen 5 36 4 30
Obzir 5 38
Rankovci 8 56
Ćukovci
[Pocrnje]
5 28

[1] Danas u opštini Bileća. (prim. prev.)

 

11. Zagora – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Zagora [1] 35 267 Crkva sv. Paraskeve i razvaline druge crkve.

[1] Verovatno se odnosi na oblast koja je danas podeljena na više današnjih sela na području Trebinjskih brda, a ne isključivo na selo Zagora. (prim. prev.)

 

12. Trebijovi – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Trebijovi 12 92 Crkva sv. Stefana Prvomučenika.
Grbeši 25 199
Trnovac
(Gornji i Donji)
[Grbeši]
8 43
Šarani 2 16 5 37
Vladušići 4 30
Bodiroge 5 37
Grkavci 4 39 Razvaline crkve.

 

13. Ljubomir – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Domaševo 25 200 Crkva sv. Nikole.
Mumali
[Vladušići]
3 22
Krtinje 5 39
Ugarci 12 96 Crkva sv. Arhangela.
Bare
[Borilovići]
6 42 5 30
Vrpolje
Ljubomir
15 115 Crkva sv. Joakima i Ane.
Brova 10 79
Brani Do 8 54
Šćenica
Ljubomir
7 47
Pijavice 5 40
Vlaška 4 30

 

14. Zarječje – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Dubočani 10 80 U blizini Vavedenjskog manastira Dobričevo.
Vrbno
(Gornje i Donje)
7 53 4 30
Necvijeće 9 70 Razvaline crkve.
Jasen 8 60
Mosko 6 43 Crkva sv. Lazara.
Orah 8 63
Panik 9 71 Razvaline crkve.
Miruše 12 95 6 46 Crkva
Zavođe [1] 15 117 8 63
Pilatovci [2] 9 75 5 39 Crkva
Baljci [3] 10 78

[1] Nije jasno na koje današnja naselje se odnosi ovaj naziv. Zavođem se obično zove grupa sela zapadno od Bilećkog jezera, od kojih je većina već navedena u ovoj oblasti: Orah, Panik, Žudojevići, Skrobotno, Mosko, Dubočani, Budoši, Gornje i Donje Vrbno. Možda se odnosi na sela Žudojevići i Skrbotno koja nisu nabrojana u tabeli. (prim. prev.)
[2] Danas selo u opštini Nikšić, Crna Gora. (prim. prev.)
[3] Danas u opštini Bileća. (prim. prev.)

15. Klobuk – naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Klobuk 5 39 6 47 Pod tvrđavom se nalazi selo Klobuk. Tvrđavu pripisuju hercegu Stepanu; razvaline crkve.
Nudo [1] 6 45 31 240
Skočigrm 52 420
Župa 8 63 60 457
Grnčarevo
(Gornje i Donje)
2 16 20 150 Razvaline crkve.
Lastva 23 175 Razvaline crkve.
Orahovac
(Gornji i Donji)
17 125 10 80 Razvaline crkve.
Zaslap [2] 16 120 40 315

[1] Danas u opštini Nikšić, Crna Gora. (prim. prev.)
[2] Danas u opštini Nikšić, Crna Gora. (prim. prev.)

Napomena. U tri manastira Trebinjskog okruga nalazi se 12 monaha. Svetovnih pravoslavnih sveštenika u ovom okrugu ima 11. U većini seoskih crkava nema sveštenika, i služba se u njima vrši retko [Stanje ovih crkava opisano je u „Putovanju po Bosni“ i drugim izvorima.].

 

II. Okrug Prijepoljski

Grad Prijepolje na reci Limu: 65 hrišćanskih domova, 350 duša [U Prepoljskom, Pljevaljskom i Nevesinjskom okrugu svi hrišćani pripadaju pravoslavnoj crkvi.]; 481 muslimanski dom, 3.660 stanovnika; osvećena kuća za bogosluženje sa školom pri njoj; 5 džamija.

Naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Čelice [1] 15 120
Gobate
[Bistrica] [2]
10 75
Bistrica [3] 25 180 Crkva i škola.
Draževići [4] 30 185
Drenova 18 130
Rasno 15 115
Kosatica 20 140 19 125
Sedobro 8 60
Bjelobabe
[Mileševo]
6 46 1 7
Milošev Do 5 36 Nad ovim selom stara tvrđava Hisardžik, koju je po predanju sagradila Jerina, žena despota Đurđa Brankovića; u tvrđavi 8 musl. domova, 85 duša. Blizu Miloševog dola razvaline manastira Mileševe.
Ivanje 8 58 4 28
Dučevo
[Koševine]
7 40
Dečevo
[Sopotnica]
5 25
Lučice 9 58 2 15
Sopotnica 12 75 11 67
Vodice
[Donji Stranjani]
15 90 U blizini, na visokoj gori nad rekom Limom, razvaline tvrđave.
Karoševina 10 79 Razvaline manastira Pustinja, čiju gradnju pripisuju Stefanu Prvovenčanom.
Skokuće 8 60
Svojčevo [Skokuće] 7 55
Dubravčići [Miljevići/Hrta] 10 76
Mataruge 5 43 10 80
Žitin [Miljevići] 8 59 Razvaline manastira.
Miljevići 10 78
Gračanica 1 10 3 28
Staro
[Pranjci]
6 50
Ždrijelo
[Pranjci]
2 16 12 100
Vinicka 15 135
Dušmanići 10 90 Razvaline crkve.
Kovačevac 8 77 5 50 Razvaline crkve.
Mijoska 3 27 10 98
Ratajska 9 90 5 45
Mijani 3 28 3 30
Brajkovac [5] 8 75
Koritnica
[Kamena Gora]
10 98
Kamena Gora 8 80
Izbičanj 10 90
Džurovo 25 210
Toci [6] 18 176 Crkva.
Zvijezd 12 105 6 56 U blizini manastir Seljani.
Savin Lakat
[Zvijezd]
8 78 8 80
Babine
(Gornje i Donje)
20 200
Vrbovo 15 140
Ograde
[Krnjača] [7]
7 67
Poblaće [8] 60 465 40 280 Razvaline crkve.

[1] Selo u opštini Nova Varoš, a možda je obuhvatalo i susedno selo Pribojske Čelice. (prim. prev.)
[2] Zaselak u opštini Nova Varoš. (prim. prev.)
[3] Selo u opštini Nova Varoš. (prim. prev.)
[4] Selo u opštini Nova Varoš. (prim. prev.)
[5] Brajkovac se na Dučićevom spisku navodi pod starim nazivom Mataruge, tako da se u Prijepoljskom okrugu javljaju dva sela ovog imena, pri čemu se prethodni pomen Mataruga odnosi na selo koje i danas nosi isto ime. (prim. prev.)
[6] Mogu biti Crkveni ili Zabrdnji Toci, ili zbirni naziv za oba ova sela, koja su susedna. (prim. prev.)
[7] Naselje u opštini Priboj. (prim. prev.)
[8] Imajući u vidu veliki broj domova koji je ovde za Poblaće naveden, verovatno se ne radi o pojedinačnom naselju, već se ime odnosi na šire područje doline reke Poblaćnice koje danas pripada atarima više sela.  (prim. prev.)

 

III. Okrug Pljevaljski

Grad Pljevlja ili Pljevli, na turskom Taslidža: 115 hrišćanskih domova, 900 duša; 535 muslimanskih domova, 3900 duša; hrišćanska škola; 7 džamija; u blizini manastir Svete Trojice.

Naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Crljenice 13 120
Kojovići
[Crljenice]
5 40
Rudnica 4 32
Zamršten [1] 2 15
Jugovo 15 130
Krće
(Male i Velike)
30 250 4 30 Razvaline crkve.
Boljanići 15 127 10 95
Kovači 20 160 20 164
Židovići 9 89
Bušnje 8 76
Brvenica
(Gornja i Donja)
20 159 5 43
Glisnica 15 125
Crno Brdo 20 162 U blizini, na gori Kukanj, razvaline tvrđave, koja se pripisuje Hercegu Stepanu.
Potoci 10 86
Orlja 4 35
Vrba 10 79
Meljak [2] 10 80 20 170
Trnovice 15 125
Pliješevina 12 105
Šljivansko 15 120 2 16
Lađane 7 59 3 21 U blizini kula.
Kakmuži 15 123 Razvaline crkve.
Vrbica 10 79
Bobovo 35 278
Ograđenica 15 120
Potpeće 15 118 20 173 Razvaline crkve.
Kruševo 4 30 5 37 Razvaline manastira, pripisuje se Nemanjićima.
Mataruge 60 405 U blizini obnovljeni manastir Sv. Nikole, zvani Dubočica.
Otilovići 20 146 Razvaline crkve.
Bučje [3] 13 102 Razvaline crkve.
Zastijenje
[Kaluđerovići] [4]
5 38 7 53

[1] Iako više naselja na području Crne Gore nosi ovo ime, nije poznato da postoji neko na teritoriji opštine Pljevlja ili u neposrednom pograničnom području, tako da nije jasno koje mesto je u pitanju. Možda je u pitanju zaselak Zamišalj danas pribojskog sela Krnjača. (prim. prev.)
[2] Dučić ovo selo  beleži pod stari imenom Podgora, koje se u međuvremenu izgubilo. (prim. prev.)
[3] Danas u opštini Priboj. (prim. prev.)
[4] Danas u opštini Priboj. (prim. prev.)

Pljevaljsko polje, sa razbacanim po njemu 200 hrišćanskih domova, 1450 duša, i 10 muslimanskih domova, 78 duša; crkva Svetog Ilije Proroka, obnovljena 1851. godine.

Oblasti, pridružene Pljevaljskom okrugu:

  1. Kolašin. U celoj ovoj oblasti broji se 350 hrišćanskih domova, 2600 duša i 500 muslimanskih domova, 3200 duša; mala tvrđava Kolašin, naseljena samo muslimanima; u Bliškovu razrušeni manastir Svetog Nikole; u selu Podkrajci razvaline crkve; u selu Sokolac manastir, razrušen 1797. godine; u selu Vranješ [Možda se odnosi na selo Vranještica. (prim. prev.)] razvaline crkve; na obali reke Tare tri zapustela manastira: Svetog Arhangela Mihaila, Dobrilovina i Dovolja.
  2. Drobnjak. U celoj oblasti broji se 580 hrišćanskih domova, 4000 duša; razvaline tvrđave Pirlitor; dva postojeća manastira: Svetog Arhangela Mihaila kod Malinskog i Svetog Georgija u Bijeloj [Danas na području sela Donja Bijela. (prim. prev.)]; razrušeni manastir u Veprovici; 12 razrušenih ili zapustelih crkava.

Napomena. U oba okruga, Prepoljskom i Pljevaljskom, sa uključenjem Kolašina i Drobnjaka, broji se 7 pravoslavnih monaha i 28 parohijskih sveštenika.

 

IV. Okrug Nevesinjski

Grad Nevesinje: 100 muslimanskih domova, 800 duša; 5 domova, 36 duša Cigana muhamedanske veroispovesti. Priča se da je grad podignut na mestu gde se ranije nalazio manastir, koji su Turci razorili i zamenili džamijom.

Dabar: polje sa razbacanim naseljima – 80 hrišćanskih domova, 490 duša; 13 muslimanskih domova, 82 duše; razvaline crkve.

Naselja:

Selo / naselje Dom. hr. Duš. hr. Dom. mus. Duš. mus. Napomene
Trusina Donja 12 76
Trusina Gornja 15 100 1 6
Bežđeđe 13 80 3 20
Davidovići
(Gornji i Donji)
16 105
Lukavac
(Gornji i Donji)
30 203 3 20
Rogače 9 60
Zovi Do 43 297
Biograd 30 216 6 39 Razvaline crkve.
Lastavica
[Biograd]
4 30
Solakovići
[Biograd]
12 79 1 7
Odžak [1] 15 110 8 60 Svi muslimani pripadaju jednom rodu Ljubovića.
Budisavlje 6 45 2 15
Drežanj
(Gornji i Donji)
14 103
Slato 7 80 3 22
Leskov Dub 12 82
Dubljevići 12 80
Kokorina 10 73
Slivlja 23 160
Jugovići 13 90 Crkva Svete Trojice.
Fojnica 9 60 1 8 Razvaline crkve.
Koleško [2] 45 270 4 29
Zalužje 10 71 3 20 Džamija i kula.
Grabovica 10 70 3 21
Krekavice 5 36
Bratač 22 150 4 30
Kifino Selo 13 91 4 32 Crkva Uspenja.
Krekovi 13 89 1 8
Postoljani 7 52 10 71
Bijenja
(Gornja i Donja)
10 70 11 79
Kovačići 3 20 3 21
Kljuna 3 22 15 110
Luka 5 37 10 76
Kruševljani 10 73
Zaborani 7 53
Dramiševo 4 29
Lakat 4 30 2 15
Hrušta 20 250
Pridvorci 7 49 3 23
Sopilja 1 8 10 75
Šehovina 8 60
Bojišta 15 118
Batkovići 16 115
Žiljevo 18 125 Razvaline crkve.
Miljevac 10 76
Šurići
(Žiljevo)
7 50

[1] U originalu stoji Odžaci Ljubovića. (prim. prev.)
[2] Područje koje danas pripada selima Gaj i Rilja. (prim. prev.)

Napomena: U ovom okrugu postoji 6 pravoslavnih parohija i isto toliko sveštenika.

 

Jeromonah Nikifor Dučić.

 

 

Izvori:

1. Bosnія, Gercegovina i Staraя Serbія, Sbornikъ. Sostavlennый A. Gilьferdingomъ. S. Peterburgъ. Vъ tipografіi Imperatorskoй Akademіi Naukъ. 1859.
2. U ubikaciji naselja Prijepoljskog i Pljevaljskog okruga dragocena je bila pomoć gospodina Zorana Malešića iz Prijepolja.

Avatar photo

Autor članka:
Velibor Mihić

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Bojana

    Mozda beznacajan komentar, ali moje zapazanje …. U delu koji govori o Prijepoljskom okrugu imate stavke pod 3 i 4 – kazete da se nije moglo lepo procitati ili da je knjiga bila ostecena…. Meni je zalicilo na imena sela iz okoline Priboja, ali iduci prema Pljevljima. To su sela Bučije i Zastijenje, koja i danas postoje, moj otac je iz tog kraja i poznajem i sela i teren. A iduci posle ovih sela dalje, prema Pljevljima, nailazi se na Ograde, koje takodje pominjete u tekstu, a koje mi iz Priboja nazivamo Krnjaca , u nekom sirem znacenju.

    • Velibor Mihić

      Bojana, potpuno ste u pravu! U međuvremenu sam pronašao digitalizovani primerak knjige na kojem stranica nije oštećena i gde se jasno vidi da su u pitanju upravo Bučje i Zastijenje kao što ste to sjajno primetili. Unećemo odmah ispravku u članak. Mnogo hvala na veoma korisnoj sugestiji!

  2. Slavisa

    Ovde je nekom greskom i Poblaće smešteno u okrug Prijepoljski umesto da bude okrug Pljevaljski. Pola Poblaca danas pripada Pljevljima a pola Priboju. U 19.veku bio je pod Pljevaljskom jurisdikcijom a i geografski nije ni bliz Prijepolju.