Poreklo prezimena, naselje Bijelo Brdo (Bihać)

Poreklo stanovništva naselja Bijelo Brdo, opština Bihać. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Stanje iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja.

Zaravan, Pritočki Grabež, jednim delom sa zaobljenom glavicom i Bijelo Brdo slavi u zaravan rečnih nanosa. Oko toga brda i na kosenjcima, koji silaze od karsne zaravni u zaravan rečnih nanosa naselje je Bijelo Brdo. Služe se izvorskom vodom sa vrela: Zorića Točak, Draga, Stubo,Danguba, Grabovac, Balovac i Vodica.

Tip sela.

Naselje je prelaznog tipa od razbijenog na srodničke grupe sašoravanom iznad ceste. Grupe se sastavljaju delenjem zadruga. Do skora se Bijelo Brdo smatralo kao deo naselja Ripač, ali u novije vreme sve više prevladava shvatanje da je samostalno samo za sebe selo; ima i svoga seoskog starešinu, kneza. Zemljište je Bijelog Brda pripadalo garnizonskom naselju Ripču.

Svega je 11 porodica sa 27 kuća.

Privreda.

Pretežno se bave zemljoradnjom. Znatno izmaže i stočarstvo, jer imaju dobre paše iznad sela. Mnogo ih pomaže seča drva za gorivo i prodaja u Bihaću. Njih 10 prodaju drva, a jedan je kolar u selu.

Imena.

Ime je naselju od „bjeljuge“ zemlje i kamenja „mekišca”, koji se može lako tesati.

Starine.

Na Glavici kupasta oblika više Une raspoznaju se dobro očuvani temelji crkve iz doba pre Turaka.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Bijelo Brdo je mlađe naselje. Nešto pre Doljanske Bune 1858. g. naselili su se:

-Jelače 7 k., od Petrovca. Slave Sv. Vartolomeja. Po drugima su za Laudanova Rata 1790, preselili u Liku, a odatle u Bjelajsko Polje pre 80 g.

Pre Doljanske Bune su i:

-Kužeti 4 k. (slave Đurđevdan) od Unca i zvali se Zorići. Prozvani su Kužeti, što im je predak prekužio kugu, kad je morila.

Pre Doljanske Bune su:

-Novakovići 3 k. (Nikoljdan) od Petrovca i:

-Zorići 3 k. (Đurđevdan) sa Boboljusaka.

Iz Like su pre okupacije:

-Došen 1 k. (Jovanjdan) i:

-Orelj 1 k. (Đurđevdan).

Iz okolnih su sela pre okupacije:

-Popovići 2 k. (Nikoljdan) sa Hrgara i:

-Ćirići 3 k. (Sv. Vartolomeja) iz Velikog Radića.

-Bjelić 1 k. (sv. Vasilija) je iz Teočaka posle okupacije.

Muslimanske porodice:

-Nasupović 1 k. i:

-Ružić–Dedić 1 k. iselili su pre okupacije na svoje zemlje iz Ripča.

IZVOR: Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.