Poreklo stanovništva sela Gornje Hrasno, opština Neum. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, vode i klima.
Gornjim Hrasnom zove se karsno ulegnuće s visinom od 300 do 400 m., koje je u pravcu ZZC–IIj do 10 km. dugo, a oko 3 do 4 km. široko. Sve osobine čine ga tipičnnm karsnim ulegnućem sa golim, bezvodnim i krševitim ivicama, i sa dnom ispunjenim tankim slojem živice.
Sela su mahom po ivicama gdje obrazuju male grupe kuća. Na sjevernoj ivici su: Rujevi Do (14 kuća), Gaj (13 kuća), Radiševina (4 kuće), Pod Kulom (16 kuća); na južnoj su ivici: Vlaka (7 kuća), Grahovišta (2 kuće). U cijelom Gornjem Hrasnu nema živih vrela, na čeljad piju vodu iz čatrnja, a stoka iz lokava.
Zemlje i šume i porodice (rodovi) po mahalama.
U Rujevu Doluima malo ziratne zemlje, zato drže u Popovu Polju zemlje kao priorači. Ispaše su izdijeljene na ilake koje su obzidane. U selu imaju tri glavne porodice, pa se po njima zovu i seoske mahale:
-Medanovina (3 kuće),
-Bogovina (7 kuća) i:
-Ćukovina (3 kuće), a još uz to ima i:
-Ćućaga 1 kuća.
Starine u selu.
Od starina ima „grčkih“ grobnica, zatim i kućiština od nepoznatih stanovnika i tragova kuća porodice Milosavčića koji živi pod imenom Novokmeti u Dubočici, kod Ljubinja. Sve tri porodice Medani, Bukovi i Boze su prije 300 godina iz Mirilovića od porodice Kapora. Slave Jovanjdan. Za Ćućage izvještač nije naveo odakle su.
U Gaju imaju dosta ziratne zemlje, i to oko kuća i u Popovu Polju, kupljene. Pašnjaci su izdijeljeni. Selo se dijeli na tri dijela: Mušinu (4 kuće), Šarićevinu (1 kuća), Gaj (9 kuća). U selu su živjeli nekad Muslimani Šarići, koji su odselili u Stolac, zatim Prce, Mačinko, Elezović, Oborine, a od kojih su neke izumrle, a neke se odselile u obližnja sela.
Starina ima: gomila, i „grčkih“ grobnica. Žarkovići, Komadi, Boze i Medani su isto bratstvo.
-Đoge su doselili prije 300 godina iz Mirilovića, a:
-Žarkovići su prešli prije 80 godina s Vlake.
I y Radiševini je zemlja oko kuća i kupovna u polju. Ispaše su izdijeljene. Ima dvije porodice sa 6 kuća. U selu je živio Musliman Radišević, sada u Stocu i aga ovom selu.
U selu ćy živjeli još Prce i Đurišići, koji sad žive u Bjelojevićima, i Marić, koji je sad u Burmazima. Muslimani:
-Sefe (2 kuće) su doselili još u 18. vijeku iz Čavša u Popovu.
-Bukvići (4 kuće) su prije 25 godina doselili od onih iz Pobrđa.
I Pod Kulom ima kmetovske zemlje u selu i y Popovu kupljene, koju drže priorači ispod Kule. Ispaše su sve izdijeljene. Selo se dijeli na: Banju (5 kuća) i Pod Kulu (11 kuća). Po čemu se dio sela prozvao Banjom, nije poznato.
Misli se da je staro naselje bilo u Selišnicama, pa da se preselilo zbog komaraca i groznice. U selu su prije 200 godina živjeli Mihići, kojih danas ima u Čavšu, Bjelojevićima, Mišljenu i Bančićima. Njihov su rod i Muslimani Pašići, koji su gradili seosku kulu i žive u Mostaru, Vukosavi su preselili u Gaj i Pobrđe, zatim Radiševići i Krpići.
Stanovništvo je, većim dijelom, doselilo u 18. vijeku.
-Raguži, Rogonjići i Vilići su jedno bratstvo; potiču od onih s Lastve i Vodenog Dola u G. Hrasnu.
-Pavci su iz Batkovića od tamošnjih Pavaca.
-Lovre je od Maslaća iz Donjeg Hrasna doselio prije 15 godina.
I na Vlaci je radna zemlja u Popovu i oko kuća. Selo ima 7 kuća, koje su zbijene u jednu grupu. Ispaša je izdijeljena, a šuma uništena. Oko Vlake nema mnogo starina, izuzev omeđine na Velikoj Gradini. Priča se da se jedan:
-Žarković zajedno sa:
-Brstinom, Mandrapom i Maslaćem odlikovao u Gabeli u boju s Janković Stojanom, kad je ovaj udarao na Mostar, i on je nagrađen od turskih vlasti sa 5 harača zemlje. Na taj se način on naselio u Vlaci. Porijeklom je od Kapora iz Mirilovića.
U Grahovištima radna je zemlja sva kod kuća. U ispašama je šuma jako sasječena te seljaci trpe veliku oskudicu u drvima. Ovdje živi porodica:
-Bukvići sa dvije kuće. Pričaju u selu da je živio nekakav „ban“ od koga je ostalo mjesto Banovine. U Mehmedovini živio je Mehmed Radišević. Po selu ima bezbroj omeđina od nekakvih starih kuća. U Grahovištima je Zborna Gomila na kojoj se sastajale cijelo G. Hrasno na vijećanje. Ovdje su negda živjeli Elezovići, Đurišići i Garaljevići. Još u 19. vijeku u selu su bile samo staje Bukvića s Podbrđa. Prije 40 godina pretvoreno je u stalno selo.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)