Poreklo stanovništva sela Ćosovica, opština Rožaje – Crna Gora. Prema knjizi dr Milisava D. Lutovca „Rožaje i Štavica – antropogeografska ispitavanja“ u izdanju Srpskog etnografskog zbornika, Beograd 1960. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Ćosovica je malo planinsko seoce u izvorišnoj čelenci potoka. Oko naselja se savija travna planina Vlah i njeni ogranci Gradac i Platije. Kuće su na dodiru omara koji opasuju naselje i livada na donjim delovima strana i pored potoka.
Naziv, vode, zemlje i šume.
Ćosovica je bogata pašnjacima, šumom i vodom. Glavne vode za piće su Studenac i česma Ćosovica u sredini sela, po kojoj je, kako se u narodu govori, dobilo ime naselje (česmu je pravio neki Ćoso).
Poreklo stanovništva.
Današnje stanovništvo je doseljeno na agalarsnu zemlju koju su Srbi napustili i iselili se u Toplicu. Najpre su ovde doseljeni:
-Pepići (4 k.) iz Drage.
-Kuči (10 k.) došli su iz Kuča. Došla su iz Orahova tri neoženjena brata sa namerom da pređu u Srbiju. Njihovi plemenici Tahirovići zadržali su ih u Rožaju i preveli u islam.
Najstarijem bratu je bilo ime Simon (Murat), a drugom Vaso. Broje tri pojasa od doseljenja iz Kuča (Vaso, Ahmet, Smajo). Živeli su neko vreme u Koljenu. U Ćosovici su kupili zemlju od Pepića.
-Škrijeli (5 k.) došli su pre 60 godina na Rugove i kupili zemlju u aga Sutovića.
-Murići (1 k.) doseljeni 1916 godine iz Donje Lovnice i kupili zemlju y Ganića.
-Martinovići (2 k.) došli su na Kralja (Vasojevići) 1920 godine i ovde kupili zemlju.
IZVOR: Prema knjizi dr Milisava D. Lutovca „Rožaje i Štavica – antropogeografska ispitavanja“ u izdanju Srpskog etnografskog zbornika, Beograd 1960. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)