Poreklo stanovništva varošice Tutin, opština Tutin – Raški okrug. Prema knjizi Milisava L. Lutovca „Rožaje i Štavica – anropogeografska ispitivanja“ izdanje SANU, Odeljenje društvenih nauka, 1957. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj varošice.
Varošica Tutin leži s obe strane reke Vidrenjaka ispod brda Graca y sredini Štavičkog basena. Tutin je naselje novijeg datuma. Ranije se ovo mesto, gde je bila samo jedna vodenica, zvalo Donja Dmitrova.
Istorija i razvoj varošice.
U početku XIX veka vlasti iz Rožaja su tu podigle kulu za stražu, a begovi Hamzahagići zasnovali novo naselje i u blizini njega podigli džamiju. Još 1862 godine u Tutinu je, kažu putopisci, bilo samo 7 kuća Hamzahagića, koji su nešto kasnije doveli kovače na Detana i naselili ih na desnoj strani Vidrenjaka.
Prema tome, Tutin se pre oslobođenja ispod Turaka 1912 godine sastojao iz dve mahale — Hamzahagića na levoj i Kovačke („ciganske“) na desnoj strani. Već po tome što je tu bio most stražarica, vodenica, džamija i begovske kuće, Tutin je bio neka vasta centra za okolinu.
Ali tek otkako je postao sedište sreza posle oslobođenja 1912 godine, on počinje dobijati sve bolje uslove za razvitak iz sela u varošicu. Ali se i pored toga Tutin vrlo sporo razvijao. Dve kafane, dva—tri dućana, dve sreske zgrade i osnovna škola bile su jedino nove građevine. Sve je to bilo, osim osnovne pšole, na levoj strani, u produžetku starog naselja.
Posle Drugog svetskog rata, kada je Tutin dobio sve institucije potrebne jednom srezu, on se počeo naglo razvijati. Novi, sada glavni deo naselja širio se po ravni na desnoj strani Vidrenjana. Prosečene su po planu nove ulice – jedna duž puta Tutin—Rožaje, a tri u pravcu jug–sever. U njima su po planu podizane državne i zadružne zgrade savremenog tipa. Sem toga i privatna inicijativa je mnogo uticala na napredak Tutina, jer su pojedinci podigli oko 150 novih zgrada. Kada se Tutin pogleda obuhvatno, odmah se zapažaju tri dela:
Dve mahale čije su kuće od čatme a pokrivene šindrom i savremeni deo koji daje karakteristiku gradu. Uopšte, novi Tutin iznenadi putnika koji je ranije bio u ovom kraju koliko zbog brzog napretka toliko zbog pravilnog razvitka.
Poreklo stanovništva.
Stanovništvo Tutina je mlado kao i samo naselje. Najranije su doseljeni:
-Hamzagići (15 k.), čiji su preci došli iz Kuča. Najbliži su im rođaci Ganići i drugi Rožajski Kuči. Oni su imali agaluke po Štavici kao i njihovi rođaci Rožajci. Hamzagići su naselili u Tutinu kovače koji su živeli u Detanama. To su:
-Habibovići (20 k.) od Habiba koji je kako kažu živeo 120 godina i imao sedam žena.
Posle su počeli pridolaziti službenici, zanatlije i trgovci, kao što se uvek događa kada se osniva novo upravno središte. Ali tek posle Drugog svetskog rata počeli su dolaziti seljaci iz okolnih sela i podizati nove kuće. Iznećemo nekoliko primera da se vidi iz kojih su naselja ti doseljenici:
-Pantelići iz Duleba 4 k.,
-Pantovići iz Mojstira 1 k.,
-Kačapori iz Kačapora,
-Kuči 2,
-Veljovići iz Kočarnika 1,
-Ujkovići iz Crkvina 1,
-Nešovići iz Velikog Polja 1,
-Dizdarević iz Godova 2,
-Kardovići iz Rožaja 1,
-Kurtagići iz Rožaja 1,
-Demirovići iz Delimeđa 1,
-Beloice iz Bukovice 2,
-Martinovići iz Belog Polja 1,
-Zogići iz Crkvina l,
-Sokolovići iz Kovača 1,
-Hočkovići iz Crniša 1,
-Bakići iz Devreča 1,
-Zečevići iz Popa,
-Savići iz Dobrinje 2,
-Staševići iz Papa l,
-Kučukovići iz N. Pazara 2,
-Hoti iz Delova l,
-Klimente iz Lipice 1,
-Agovići iz Rožaja 1 i dr.
Tutinu pripadaju i nekoliko seoskih kuća, koje su ranije ulazile u sastav sela Mitrove:
-Erići (4 k.) daljnim poreklom iz Hercegovine,
-Milosavljevići – Kulize ispod Graca (4 k.) (s. Mratindan) poreklom su iz Viševa kod Rožaja,
-Obradovići (4 k.) (sl. Nikoljdan) došli negde iz Brda. Rod su sa Vučkovića u Ostrvici, Delićima u Sebečevu i Mukovićima u Biševu.
IZVOR: Prema knjizi Milisava L. Lutovca „Rožaje i Štavica – anropogeografska ispitivanja“ izdanje SANU, Odeljenje društvenih nauka, 1957. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)