Poreklo stanovništva Pidić, opština Gnjilane – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela i vode.
Selo je u dolini Žegranske Reke, na kumanovskom drumu. Reka često plavi selo. Voda za piće dobija se iz bunara, a iz reke se pije samo u polju prilikom poljskih radova.
Zemlje i šume.
Topografski su nazivi za njive: Rasulja, Reka, Arat tu Guri (Njive kod Kamena) i Arat-e-Mulinit (Vodeničie Njive); za šumu: Baškalija (Zajednica), Kodra Odžes (Odžino Brdo), Kodra Voglj (Malo Brdo), Zolina, Uzbegi, Rasulja, Proni Kules (Kulin Potok) i Proni Mulnnit (Vodenični Potok).
Tip sela.
Glavni deo sela je na okupu, ali je jedna mahala (Jusufovit) udaljena oko 2 km.
Postanak sela.
Prilikom doseljavanja Arbanasi ovde nisu zatekli selo. Po sadašnjem stanovništvu selo je staro oko 150 godina i u njemu žive samo Arbanasi.
Poreklo prezimena.
Rodovi su:
-Paloš (8 k.),
-Neljovit (12 k.) i:
-Jusufovit (8 k.), svi od fisa Beriš. Postali su od jedne kuće. Predak im je bio katolik koji je u islam prešao po doseljenju. Doseljen je iz Rušte kod Đakovice. Prvo bio naseljen u Seferu, pa je zbog bolje zemlje sišao na današnje mesto.
IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)