Poreklo prezimena, selo Molovin (Šid)

8. mart 2020.

komentara: 0

Poreklo stranovništva sela Molovin, opština Šid. Prema rukopisu knjige “Stanovništvo Molovina 1719-1930”, autora Radovana Sremca.

Prema predanju starijih meštana koje je zabeleženo 1927. godine, prvi stanovnici Molovina su se doselili iz Crne Gore, a ime sela potiče od crkve koja je bila molovana. Godine 1702. za selo je zabeleženo sledeće: “Ovo mesto je malo, jer nema nego 16 do 17 kuća pod zemljom. Osim toga, ima i nekoliko kuća sagrađenih po običaju kraja, od blata, vrbovih grančica i trske. Molovin je naseljen pravoslavnim Rašanima, koji su veoma siromašni. U vreme Turaka nisu plaćali travarinu, ni devetinu. Ne sećaju se ko je bio poslednji vlasnik zemlje Hrišćanin. Vlasnik zemlje Turčin je bio Mehmed Čelebija iz Iloka, kome su plaćali svaku vrstu desetine, voz drveta, voz sena i 30 dinara godišnje po domaćinstvu. Sultanski porez u iznosu od 3 forinte po sesiji zemlje isplaćivali su u Budimu. Na Dunavu kod Molovina napravljen je mlin na splavu. Mesto nema ni ribnjaka, ni zidane zgrade, već samo temelje jedne crkve o kojoj ne znaju ništa”. U selu se 1738. godine pojavila kuga. U periodu od 1. jula do 14. novembra te godine bilo je dve zaražene kuće u tri umrle osobe. Ukupno u periodu od 1738. do januara 1740. godine od kuge je umrlo 45 muškaraca i 57 žena, a tri osobe su se odselile.

Tokom 1750/1. godina u selu je bilo 26 domova, a 1756. godine 30 domova kada je knez bio Pavle Petrović. Škola u tom periodu još nije postojala. Godine 1761. za selo je zabeleženo: „Stanovnici su svi pravoslavni. Imaju svog kaluđera ili monaha. Stanovnika ima oko 500. Računa se da u mestu živi oko 40 seljačkih porodica, nekoliko arendista, razne zanatlije i 20 porodica Cigana lutalica. U selu se nalazi i jedan dućan.” Tokom 1774. godine bilo je 52 doma (u 42 kuće), 1785. godina 59 kuća sa 61 domom i 332 stanovnika (163 muških i 159 ženskih). Prema drugom izvoru 1785. godine je bilo 64 kuća sa 63 porodice, 335 stanovnika od čega 163 muškarca i 172 žene, podstanara 20, naslednika seljaka i građana 37, neoženjenih muškaraca 90, a oženjenih 73.

 

Ikonostas u crkvi u Molovinu

Prvi pomen hrama u Molovinu potiče iz 1750/1751. godine kada je zabeleženo da je crkva sagrađena od drveta i posvećena Sv. Arhistratima. Te godine paroh je bio Jovan Andrejević, epitrop Teodor Milutinov, crkveni sin Cvetan Belić, a knez sela Teodor Milutinović. Crkvena porta i groblje su bili ograđeni. Selo je tad imalo 26 domova. Pet godina kasnije selo ima 30 kuća, sveštenik je bio Gavrilo Jakovljev Šumanović, epitrop Georgije Stanisavljev, crkveni sin Cvejan Belić, a knez Pavle Petrović. Školu i učitelja još uvek nisu imali. Godine 1766. zabeleženo je da selo ima 32 kuće, da je crkva Sv. Arhistrata sagrađena 1735. godine i da ju je posvetio episkop Partenije 4. avgusta 1752. godine. Te 1766. godine su imali jednog sveštenika Gavrila Jakovljeva, rukopoloženog 24. juna 1755. godine. Godine 1774. Molovin je imao 42 kuće sa 52 domaćinstva i jednog sveštenika. Veći broj domova je zabeležen 1785. godine – 59 kuća sa 61 domaćinstvom, a sveštenik je tada bio Danilo Teodorović. U to vreme selo je preseljeno na današnju lokaciju što je bilo oko pola časa hoda od prethodne lokacije. Nova crkva je sagrađena nakon 1801. godine. Pretpostavlja se da je nakon 1818. godine u crkvu pristigao ikonostas otkupljen od parohije u Tovariševu u Bačkoj. Godine 1886. godine nabavljeno je jedno zvono od manastira Radovašnica koje je 1812. godine Karađorđev topolivac Jovan Bota.

Godine 1884. učitelj je bio Filip Nedić, a u školi je bilo 27 muške i 28 ženske dece. Broj za školu sposobne dece 1896. godine bio je 99 i to 37 dečaka i 39 devojčica, 1898. godine 63: muške 36, ženske 27, a isti broj i odnos i 1900. godine.

Tokom 1905. godine za selo je zabeleženo i publikovano sledeće: „selo je naseljeno 1730. godine za vlade Karla trećeg. Ima jedna srpsko pravoslavna crkva i jedna komunalna škola. Posed mesta je 2054 jutara. Hram je posvećen Sv. arhangelu Gavrilu (12. jul). Slava se održava svake godine. Hram se nalazi u dobrom stanju i spolja i iznutra. Ima crkvena porta i srpskopravoslavno groblje. Najstariji spomenik je iz 1875. godine. Sveštenstvo: Serafim Nikolić, rođen u Ilincima 1863. Rukopoložio ga je 1889. godine u Novom Sadu episkop bački Vasilijan Petrović. Parohijsko zvanje je osnovano 1771. godine. Martikule se vode tačno i po propisu. Škola je komunalna, 1 zdanje, sazidano 1898. godine. Učitelj Danilo Delić rođ. 1879 godine u Bjelopolju (Hr), a osposobljen 1901. godine u Pakracu. Školska deca: za osnovnu 85 (muških 53, ženskih 32), za poftornu 16: muških 10 i ženske 6. Polazilo školu: osnovnu 67 (m 44, ž 23) i poftornu 16 (m 10 i ž 6).“.

Spisak porodica u Molovinu 1719. godine:

1. Dmitar Mali

2. Milutin Đurišić

3. Jovan Nikolin

4. Atanacko Rakić

5. Radosav Mohačanin

6. Jovan Gahis(?)

7. Janko Gavrilov

8. Paun Starovlas

9. Stanoje Pavlović

10. Vuiko Radinović

11. Nikola Radovanov

12. Jovan Zivić

13. Subota Vujković

14. Petar Budimirović

15. Jovan Vuković

16. Radoš Racković

 

Spisak porodica u Molovinu 1728. godine:

1. Milutin Đurišić

2. Todor Radovan

3. Stanoje Pavlović

4. Jovan Nikolić

5. Jovan Galijaš

6. Simo Atanacković

7. Janko Ilić

8. Petar Vuković

9. Vuk Bošnjak

10. Jovan Grujić

11. Marko Vuković

12. Radosav Mohačanin

13. Ninko Stanisavljević

14 Petar Budimirović

15. Todor Radovanović

16. Stojan Paunović

17. Adam Subotin

18. Nikola Radovanović

19. Mitar Mersović

20. Jovan Šibić

21. Arsenije Rudničanin

22. Marko Vučić knez

 

Spisak porodica u Molovinu 1828. godine:

1. Filip Radonić

2. Pavo Radovanov

3. Jovan Radovanov

4. Mojsilo Andrin

5. Sima Radosavljev

6. Adam Radosavljev

7. Stefan Marković

8. Jakov Bingulac

9. Ignjat Stojkov

10. Pavo Mojsilović

11. Proka Arsenić

12. Jovan Arsenić

13. Maksim Šokčić

14. Arsa Avramov

15. Nestor Arsenić

16. Nića Vučković

17. Joško Macko

18. Lazar Vujanov

19. Avram Arsenić

20. Albert Bobosin

21. Jovan Vinčić

22. Pavo Smaić

23. Gaja Milutinović

24. Todor Nikolašev

25. Rista Stefanović

26. Lazar Đurđević

27. Arsa Ganić

28. Jeremija Petrović

29. Todor Milutinović

30. Mihail Milutinović

31. Danilo Radovanov

32. Maksim Savić

33. Jovan Avramov

34. Maksim Mijatović

35. Adam Petrović

36. Lazar Arsenić

37. Aksentije Vasić

38. Georgije Subić

39. Ćira Smaić

40. Manojlo Vasić

41. Aksentije Stojkov

42. Todor Vujanov

43. Živan Subić

44. Ignjat Andrin

45. Jovan Glišin

46. Stefan Mišković

47. Miloš Mišković

48. Georgije Mišković

49. Stefan Stojković

50. Ćira Kolarić

51. Avram Radonić

52. Manojlo Smaić

53. Stefan Đurđević

54. Đoka Brucić (Mihailović)

55. Mitar Lazarević

56. Petar Familić

57. Stanko Familić

58. Sara Mojsilović

59. Barbara Glanc

60. Lazar Ilić

61. Lazar Obrovčanin

62. Panta Petrović

 

Spisak porodica i krsnih slava u Molovinu 1906. godine:

1. Avramov, 2 porodice, Đurđic

2. Andrin, 4 porodice, Đurđevdan

3. Arsenić, 3 porodice, Sv. Nikola

4. Arsić, 1 porodica, Sv. Ignjatije

5. Babin, 2 porodice, Đurđevdan

6. Belić, 1 porodica, Sv. evangelist Matej

7. Brkić, 1 porodica, Sv. Luka

8. Bugarski, 1 porodica, Sv. Nikola

9. Bugarski, 1 porodica, Đurđevdan

10. Vasić, 2 porodice, Sv. Nikola

11. Vinčić (nadimak Bačvanski), 6 porodica, Sv. Stefan

12. Volarov, 3 porodice, Sv. Jovan

13. Vujčić, 2 porodice, Sv. Jovan

14. Vujanov, 1 porodica, Đurđevdan

15. Vuletin, 1 porodica, Sv. Jovan

16. Ganić, 2 porodice, Sv. Nikola

17. Grubanov, 1 porodica, Sv. Trivun

18. Grujić, 3 porodice, Sv. Jovan (jedna porodica ima nadimak Obrovački)

19. Grujić, 1 porodica, Sv. Nikola

20. Diklić, 1 porodica, Sv. arh. Mihajlo

21. Đurđević, 3 porodice, Đurđevdan

22. Ivković, 1 porodica, Đurđevdan

23. Ilić, 3 porodice, Đurđic

24. Janković, 1 porodica, Sv. Alimpije

25. Jukić, 1 porodica, Đurđevdan

26. Leđanski, 1 porodica, Sv. Jovan

27. Malivuk, 2 porodice, Sv. Pantelija

28. Milovančević, 1 porodica, Đurđic

29. Mišković, 3 porodice, Sv. Jovan

30. Milutinović, 2 porodice, Đurđevdan

31. Nedić, 4 porodice, Đurđevdan

32. Ostojin, 1 porodica, Sv. arh. Mihajlo

33. Pavlović, 1 porodica, Sv. Petka

34. Papić, 1 porodica, Sv. Jovan

35. Petković, 1 porodica, Sv. Jovan

36. Popjovanov, 1 porodica, Sv. Jovan

37. Popović, 2 porodice, Sv. Ignjatije

38. Radosavkić, 1 porodica, Miholjdan

39. Radovanov, 4 porodice, Đurđevdan

40. Rajić, 1 porodica, Sv. Nikola

41. Reljin, 1 porodica, Sv. Nikola

42. Smajić, 6 porodica, Sv. Nikola

43. Smoljanović, 3 porodice, Vračevi

44. Stankić, 3 porodice, Sv. Nikola

45. Stankov, 1 porodica, Sv. Jovan

46. Stokić, 1 porodica, Sv. Jovan

47. Subić, 1 porodica, Đurđic

48. Subić, 1 porodica, Sv. Nikola

49. Simić, 1 porodica, Sv. Nikola

50. Simanov, 1 porodica, Sv. arh. Mihajil

51. Todorović, 1 porodica, Sv. Ignjatije

52. Tučev, 3 porodice, Miholjdan

53. Familić, 15 porodica, Sv. Petka (Cigani)

54. Familić, 1 porodica, Sv. arh. Mihajlo

55. Cvejin, 1 porodica, Sv. Nikola

56. Červenjak, 2 porodice (Rusi)

57. Ćirić, 1 porodica, Sv. Jovan

58. Petrović, 1 porodica, Cv. Nikola

59. Marindolac, 1 porodica, Časne verige

60. Cvejin, 1 porodica, Sv. Ignjatije

61. Radonić, 1 porodica, Vračevi

AUTOR: Saradnik portala Poreklo Radovan Sremac

Avatar photo

Autor članka:
Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.