Poreklo prezimena, selo Kamenovo (Petrovac na Mlavi)

Poreklo stanovništva sela Kamenovo, opština Petrovac na Mlavi – Braničevski okrug. Prema knjizi „Mlava“ – Antropogeografska proučavanja Ljubomira Jovanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan

Položaj sela.

Kamenovo se nalazi na stranama potoka, koji se u svome izvoru zove imenom Sastavni. Selo je opkoljene dvama brdima; sa desne je strane potoka brdo Svetlica, a sa leve brdo Peskovi, iza kojih su druga brda još veće visine, kao: Mekota, Siljevica, Smrdan i Bele Vode.

Vode.

Potok ne plavi, niti zasipa kuće seoske, jer mu je korito duboko usečeno. U selu ima izvora i to su: Potočak na Brdu, Kalina, kladepac u Ćeliji, u Smrdanu, kod Bukve, Veljkovski Kladenac i kladenac u Potoku. U ataru seoskom su: Kladenčić i kladenac u Grabovcu.

Kalina je lekovita voda. Tamo idu Mlade Nedelje pre zore, te se umivaju i leče od „očiju.“

Zemlje i šume.

Zemlja za obrađivanje je van sela na mestima: Dubrave, Bela Voda, Trskin Potok, Padina, Razlevci, Mrtvica, Ključevi, Preko-Mlave, Selište, Mekota, Siljeviia, Međa, Ramna, Begluk, Smokva i Jasenje. Jasenje je najdalji kraj, koji je za 3/4 sata od sela udaljen.

Opština ima 2 ha zemlje y Begluku, koju je nasledila od bega. Na svim ostalim mestima zemlja je privatna svojina. Imanja su grupisana. Njiva ima na svima ovim mestima, a tako isto i livada i šuma. Najrodnija je zemlja u Mlavi.

Tip sela.

Kamenovo je zbijeno selo. Kuće su seoske oko potoka poređane jedna za drugom, te se zbog toga selo pruža gotovo celom dužinom potoka. U selu imaju dva sokaka, koji idu paralelno sa potokom. Kuće su u celom selu na odstojanju od 20—50 m. Potok deli selo na dva dela, koji se dele na male, koje nose naziv prema porodicama, koje u njima žive, kao: Vojinska Mala, Kršićska Mala, Jelinska Mala, Pajićsna Mala, Palilulska Mala, Kućištanska, Veljkovska, Kučajnska, Vlaška, Orsanska, Mišićska i Midarska Mala.

Zadruga u selu nema velikih. Najveća je Stanka Stojićevića, koja broji 15 duša.

Priče o imenu sela.

Priča se da je ime došlo od kamena, koji je podloga sela.

Osnivanje sela i poreklo stanoništva.

Kamenovo nije bilo na ovome mestu na kome je danas, nego u Mlavi, na mestu Selištu i to zajedno sa Trnovčem. Ovde nije bilo više od 6—7 kuća. Ali, Turci ih preteraju odatle i ovi se rasture. Jedni prebegnu u Trnovče, a jedni u Kamenovo, na mesto Ćelijs, gde je bio neki manastir.

Ovde su došli preci Pajića, Veljkovaca i Mišića i osnovali selo. Ovo je moglo biti krajem XVII veka. Ovim se porodicama ne zna njihovo ranije poreklo. One su najstarije i za njih vele da su tu od starine. Za ovima su posle dolazile i ostale.

Doseljavanje je bilo u dva puta. Prve su porodice došle između 1700.— 1730. god. Drugi doseljenici su noviji, oko svršetka XVIII i početka XIX stoleća.

U selu su ove porodice:

-Pajići (45) y sredini sela, slave Sv. Jovana.

-Veljkovci (20) levo od potoka, slave Sv. Vračeve.

-Mišići (11) u Mišićskoj Mali, slave Petrovdan.

-Vojinci (12) y sredini sela, iz Jošanice u Homolju. Slave Sv: Iliju.

-Jelinci (19) u Jelinskoj Mali, doseljenici iz Jošanica u Homolju. Save Sv. Tomu.

-Jakovljevići (12) na vrh sela, doseljenici iz Jošanice u Homolju. Slave Sv. Iliju.

-Đurđevići (12) u Palilulama, doseljenici iz Jošanice u Homolju. Slave Đurđic.

-Midarci (16) u Midar—Mali, doseljenici iz Suvodola u Homolju. Slave Sv. Tomu.

-Kučajnci (10) y Kučajnskoj Mali, doseljenici iz Kučajne. Slave Sv. Stevana.

Sve do sad pomenute porodice doseljene su pre početka XVIII veka.

-Vlačići (15) u Vlaškoj Mali, doseljenici iz Kaone u Zviždu. Slave Sv. Aranđela.

-Orsani (18) u Vlaškoj Mali, doseljenici iz Kasne u Zviždu. Slave Sv. Aranđela.

-Stojkovići (3) u Kućištanskoj Mali, doseljenici iz Homolja. Slave Sv. Nikolu.

-Kutrići (8) u Kućištanskoj Mali, doseljeni iz Homolja. Slave Sv. Nikolu.

-Šorići (6) u Kućpštanskoj Mali, iz Kaone u Zviždu. Slave Sv. Aranđela.

-Vlačići, Orsani, Stojkovići, Kutrići i Šorići su se doselili krajem XVIII ili u početku XIX veka.

-Popovići (1) y sredini sela, doseljenici iz Resave. Slave Sv. Todora.

-Jovanovići (1) pored druma, došli iz Resave. Slave Sv. Nikolu.

-Kršići (8) u Kršićskoj Mali. Starinom su iz Resave, odakle su prvo išli u Golubac, otud u Nakršku Reku u Ranovcu, pa odatle ovde. Slave Sv. Nikolu.

Kao što se iz ovog pregleda vili, selo je raslo više priraštajem, nego doseljavanjem.

U pominjatom izveštaju Maksima Radkovića (str. 148.) pominje se selo Kamenovo između ostalih sela parohije kamenovske. Ono je tada imalo svega 17 „hljebov“, sad ima oko 217 kuća.

Sa ovoga mesta Kamenovo se nije premeštalo. Kad su ih Turci gonili, oni su bežali u Grabovac, a tako i od čume, ali su se ponovo vraćali na ovo mesto. Red i starost doseljenja pojedinih porodica ogleda se i u rasporedu porodica, koje su mahom grupisane. Najstarije porodice zauzimaju i sredinu sela.

Seoska je zavetina Mladenci, a preslave su: Sv. Sava, Sv. Trifun, Markovdan, Sv. Jovan, Jelisej. Crkvena je slava Car Kostantin i Carica Jelena.

Starine, sedišta, groblja i dr.

Kamenovo ima jedno selište u Mlavi. Ovo je zajedničko i za Trnovče. Tu je bila, veli se, i neka crkva, s toga ga zovu i crkvište. Verovatno to je ona crkva, koju je pohodio egzarh Maksim 1733. godine. I sad se ovde skupljaju ljudi iz okolnih sela o Markovdanu. Drugo je selište u Ćelijama, gde je takođe prvo selo bilo. Ovde je takođe bila crkva. Starih sedišta ima u Trskinu Potoku, za koja se ništa ne zna čija su. Tamo se nalaze temelji kuća, grobnice, tugle i parice. Isto tako kod izvora Kaline nalaze se tugle, rimske parice i stakla. U Pregudovu nalaze se zgure – rudišta, posuđe, sitne parice, po koji prsten i tugle.

U Midarskoj Mali, u selu ima temelja i tugala, a nađe se i po koja parica. U samom selu kod sudnice nalaze se razvaline crkve, koja je srušena prilikom zemljotresa 1893. godine.

Staro groblje, koje zovu Jelinskim grobljem nalazilo se u Trskinu Potoku. Sad nema tragova ovoga groblja. Osim ovoga, staro groblje kamenovsko i trnovačko nalazi se i sada u sredini sela Kamenova. Novo kamenovačks groblje je ispod sela, pored druma.

Zanimanje stanovništva.

Zanimanje je glavno zemljoradnja. Ali, osim ovoga ima seljaka, koji se zanimaju i zanatima, kao: abadžijskim, dunćerskim i ćeramidžijskim. Mnogi seljaci vade i ugalj (tercijerni), koji se u ovom selu u priličnoj moćnosti nalazi. Ovde se vadi i tercijerni krečnjak i peščar.

Imaju dva Ciganina kovača, od kojih jedan i svira. Došli su ovde iz Homolja.

IZVOR: Prema knjizi „Mlava“ – Antropogeografska proučavanja Ljubomira Jovanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.