Poreklo prezimena, selo Mala Grabovnica (Brus)

24. jul 2018.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Mala Grabovnica, opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je istočno od Kobilja. Sela razdvaja samo put iz Brusa u Aleksandrovac. Kuće sela Male Grabovnice su na stranama Mitrovačkog brda i Stevovićkog brda, kao i u Kočinskom polju — dolinskoj ravni reke Rasine, na levoj strani, u prisoju.

Romsko naselje je odvojeno i na levoj strani reke, pored puta Brus — Razbojna. U selu su nastanjena mesta: Ivezinac, Jelin šljivak, Radevac, Beljićka čuka, Stevovićki potok, Kočonsko polje, Čelovine.

Vode.

Reka je Rasina, a potoci su: Klisura, Radevački i Beljićki potok. Poznatije vode su: Stara voda u Stevovićima i Arsinac u Ivezićima. Pije se i voda s nekoliko bunara.

Zemlje i šume.

Pojedini delovi u ataru sela nazivaju se: Mitrovačko brdo, Šindina koliba, Stevovićko brdo (702), Selište, Pajin breg, Pajino prisoje, Pajino osoje, Zavoji, Arsine strane, Gradište (Gobelja).

Tip sela.

Kuće kraj puta Brus–Aleksandrovac i puta u ravni pored reke Rasine su u nizu. Naselje Roma je mala kućna grupa u kojoj su kuće toliko zbijene da ni jedna nema dvorište. U drugim delovima sela kućne grupe su nablizu. Groblje je na Stevovićkom brdu. Neke porodice rodova Ivezića, Nikolića i Stevovića kopaju se u groblju mesta (varošice) Brus.

Godine 1837. Mala Grabovnica ima 6 kuća sa 13 oženjenih i 25 neoženjenih; 1874 – 16 kuća; 1921 – 25 domaćinstava sa 174 člana; 1948 – 56 domaćinstava sa 335 članova.

Starine u selu.

Na Gradištu (Gobelji) su neznatni ostaci manjeg utvrđenja zidanog kamenom i opekom. U Gornjim Mitrovićima jedno mesto zovu Šindina koliba. Šinda, srodnik Ivezića došao je iz Bozoljina na Kopaoniku i nastanio se u kolibi. Kasnije prešao u Lesenovce u Aleksandrovačkoj Župi i stalno se nastanio. U Lesenovcima žive Šindini potomci – Šindići. U staroj crkvini Sv. Petki prilikom raščišćavanja ruševina nađen je odlomak nadgbornog spomenika od belog mermera, kao i mermerni kotur s vinovom lozom u niskom reljefu po obodu kotura. Crkvina je u ogradi od dasaka i pod krovom. Kod crkvine se kupi sabor o Velikom petku. Sabor je “gluhi” sabor. Na njemu se ne čuje muzika i sve je tiho. Sabor se kupi radi pomena nastradalim kad su Turci iz Kožetina iznenada napali okupljene na saboru, pobili i poklapi mnoge, a crkvu zapalili i porušili.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

U Velikoj seobi doselili su se:

-Miletići (Vojmilovići – Stevovići, Mihailovići, Čevrljakovići) od Miletića iz Vojmilovića u Plani, daljim poreklom Lopaćani iz Lopata u Levoj reci u Vasojevićima. U selu su sami:

-Stevovići (8 kuća, Sv. Jovan krstitelj).

Posle Miletića u selu su se nastanili:

-Ivezići (6 kuća, Sv. Arhangel i Velika Gospođa), od Moračana iz Bozoljina.

Za Ivezićima su došli i nastanili se:

-Mitrovići (13 kuća, Sv. Arhangel), od Moračana, iz sela Kočina više Brusa.

Doseljenici posle 1900. godine su:

-Zdravići (2 kuće, Sv. Nikola i Jovanj dan), prizeti iz Kobilja, ušli su u Stevoviće.

-Mečkari — Nikolići (2 kuće, Sv. Nikola zimski) su prešli iz Drenove, jedan “na imanje” Mitrovića, drugi “na imanje” Ivezića.

Rome:

-Jovanoviće (7 kuća, Sv. Jovan Krstitelj) dovelaje iz Odžaka (kod Trstenika) opštinska uprava.

Najkasnije u selu su se nastanili (posle rata 1914/18.):

-Joldić (1 kuća, Sv. Arhangel), od Moračana iz Brđana došao je na miraz u Zdraviće (1 kuća od gornjih prešao je “na kupovinu”).

-Pejić (1 kuća, Sv. Alempije i Đurđic), došao je iz Osredaka.

-Radulović (1 kuća, Đurđic i Đurđev dan), prešao je iz Botunje.

-Smakić ili Đorđević – Sirenjar, došao je iz Malog Ribara.

-Aleksić (1 kuća, Sv. Alimpije Stolpnik i slava miraza Sv. Arhangel) iz Šljivova u Aleksandrovačkoj Župi.

-Lazarević Radule , kovač (1 kuća, Sv. sava) i:

-Maksić Dragoslav, kovač (1 kuća, Sv. Mina-Mrata i Mali Sv. Arhangel). Došli su iz Krive Reke na Kopaoniku.

-Mitić (1 kuća), mutavdžija “vrećar” došao je u toku rata 1941/45. iz sela Temske u Ponišavlju.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.