Poreklo prezimena, selo Desetak (Leposavić)

Poreklo stanovništva sela Desetak, opština Leposavić – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Desetak je niže šumovitih brda Velikog Čukara i Kantarića i u širokoj dolini potoka koji utiče u Ibar.

Tip sela.

Kuće su u osojnim proplancima bukove šume.

Vode.

Voda se upotrebljava s dve ustave, a stoka se poji na potoku ili na česmama koje su navraćene s potoka. Kroz selo protiče Gradni Potok i potok Desetak.

Zemlje i šume.

Njive i livade su po krčevinama i proplancima, u potesu imaju nazive: Velika Njiva, Baraćske Njive, Prosište, Kremenštak, Podkućnica; ispaše su po Crnom Vrhu (1102 m), Padini, ćurđevici, Sijencu, Gunju, Gradnoj Livadi, Javorovici, Čukari, Orašanima, Kolibaru, Spinavcu, Gradini, Radulovu Brdu, Vučjim Rupama, Velikoj Čukari, Velikom Lazu, Velikom Čelu, Borovnjačkom Dolu, Metalici, Dobroj Livadi, Džudževoj Kućetini, Plandištu, Bačištu, Rašću i Vrletnoj Strani.

Starine, ime i ostali podaci o selu.

Vučje Rupe su ostatak rudarskih okana. Na Gradini nema vidnih ostataka od grada. Današnje groblje je kod crkvine niže kuća. Tu je bilo staro groblje. Od crkvine se vide samo temelji. Za naziv sela kazuje se, da je tu bilo mesto za skupljanje desetka iz susednih sela, pa se po njemu prozvalo selo, koje je postalo krajem 19. veka kao raselica Zminca na Rogozni.

Poreklo stanovništva.

-Baraći, 5 kuća, su od Baraća u Zmincu.

-Glišović, 1 kuća, je od Glišovića u Lopužnju na Rogozni.

IZVOR: Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.