Poreklo prezimena, sela Golice, Gornja Tušimlja, Pusta Tušimlja, Skukovo i Srednja Tušimlja (Novi Pazar)

Poreklo stanovništva sela* Golice, Gornja Tušimlja, Pusta Tušimlja, Skukovo i Srednja Tušimlja (sva sela su do 1955. godine bila u sastavu sela Tušimlja), Grad Novi Pazar – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela*.

Tušimlja je u dolini reke Tušimlje („Tuševske Rijeke“), leve pritoke Raške. Kuće su sa obe strane reke po strmim stranama brda Ploče, Kalema, Musine Livade, Popovice, Metljake i po kosi Golicama. Položaj sela je  razuđen potocima, pa je naselje razbijenog tipa, koje se deli na Gornju Tušimlju, Donju ili Veliku Tušimlju, Srednju ili Pustu Tušimlju. Srednja Tušimlja je u dolini Čolovskog Potoka. Ona je u sklopu brda Kalema, Ploče i Krstače. Njeni krajevi su Kukrice i Prpor pod Golicama. Gornja Tušimlja ima kraj u vrhu Golica, a Donja Tušimlja ima dva kraja Golice i Krstače, koja je između Golica i Zminjaka.

Vode.

Selo obiluje izvorskom i tekućom vodom. Veljovac je s koritima za pranje rublja i Stublina u Gornjoj Tušimlji. Korita za stoku su kod izvora Raora i kod Vode u Dubokom Dolu, a Vrelo je pojilo za stoku u Golicama. U Donjoj Tušimlji su Medveđak, Studenac, Gilova voda, Klekova Voda, Nikolina Voda, Grabovac. U Gornjoj Tušimlji izvori oslabe a manji presuše. U Srednjoj Tušimlji česme su „navrt“, od kojih voda „navrće“ za „vrtove“ (bašte). Potoci su: Sečinski Potok niže Presla, Vučkovac, koji postaje od Studenca. Potok Mioč je desna pritoka Puste Tušimlje, a u Mioč utiče Grabovac. Joševik je u Gornjoj Tušimlji, a u Donjoj Tušimlji je Batin Potok. Potoci ne presušuju. Bočni potoci nanose plavine, koje su iskorišćene za povrće, a veće i za njive.

Zemlje i šume*.

Njive i livade su pomešane na mestima: Prline, Nebeska So(h)a, Kozja Brada, Uski Do, Matina Livada, Močila, Široki Do niže Golica, Radočevina, Samčovina, Pečeno Tele, Veliki Lakčić, Veliko Oralište; u Srednjoj Tušimlji: Jarov Do, Gubavac, Taljigovine, Beluća, Raor, Ograđe (s voćkama), Beglučka Bašta, Jolova Njiva, Kosov Do, Duvarine, Solila; u Donjoj Tušimlji: Međa, Buban (s voćkama), Markova Livada, Prpor, Marionica, Selište, Jankov Do, Crkvarsko Brdo, Drijenje, Progon (s voćkama), Luka, Vodeničište; u Gornjoj Tušimlji: Doček, Stublja, Slatina, Virovi, Malo Buče, Krst, Ložđe, Vratnice, Bostanište, Velje Brdo; u Golicama; Lozište, Velika Njiva, Kiseljaja, Mandra, Ornice, Šarenik, Medunak, Bačevina, Brekinja, Obzova, Selište, Vrblje; seoske i privatne šume u Srednjoj Tušimlji: Rujište, Kaćunovište, Kompirište, Krš Veliki i Mali, Dubovi, Grabovac, Laz, Doljača; u Donjoj Tušimlji: Retkaj, Beloglavac, Bradva, Modra Voda, Raklje, Kijsko; državna šuma je na Debelici; u Gornjoj Tušimlji: Lokva, Jajna Glava, Belovač, Beljiski Tor, Poljanski Potok, Medovice, Međugorje, Vukov Grob, Plandište, Šin, Gunja, Jasikovice, Bardovski Potok, Tatar–Kolibe, Kurjača, Stražara; u Golicama; Mikuljak, Strašni Potok, Strmenjača, Bačja; seoske utrine i ispaše: Velje Brdo, Čičuljak, Osredak, Kula, Jagodnjak. Šume su po Kotuši i kod Dubova, po Ždrebećoj Ravni i u Sečinama; ispaše u Golicama; Kruševski Do, Lisičine, Lazina, Krševi, Letine, Zeleni Krš, Usovina, Kobilica, Žarin Krš, Perilo, Ralice, Močilo i Vučkovac.

Ime sela, starine i istorijat.

Naziv Tušimlja spomenut je u Banjskoj povelji oko 1316. godine, zatim 1711. i 1845. godine, a ime kraja Prpora oko 1316. i 1363. godine. Staro naselje je bilo niže Golica.

U Donjoj Tušimlji ima dva stara groblja, jedno u Krstačama a drugo na visoravni Veljeg Brda. Kod Dubova u Srednjoj Tušimlji su ostaci crkvine, Druga je u kraju Krstačama, treća na Rovinama u Donjoj Tušimlji, po predanju posvećena Uskrsu, a po V. R. Petoviću sv. Arhanđelu, porušena 1876. godine. Gotovo svaki kraj sela ili rod ima svoje groblje, koja se nazivaju po rodovima.

Postanak sela*.

Današnje selo zaselilo se krajem 17. ili u početku 18. veka. Prilikom povlačenja državne granice 1834. godine kraj Golice je tada zapusteo, jer mu se stanovništvo odselilo u susedno selo Trnavu.

Poreklo stanovništva.

Rodovi u Gornjoj Tušimlji:

-Bakrači, Bakračevići, 5 kuća, Sv. Vartolomej, su Bjelopavlići, najstariji; imaju odeljaka u Panojeviću.

-Čorbić, 1 kuća, je od Čorbića u Kuzmičevu.

-Cincović, 1 kuća, je od Cincovića u Todorici.

-Gašovići, Saramandići, 2 kuće, Sv. Nikola, stariji doseljenici, Gašani.

-Kučević, 1 kuća, je od Kučevića u Plešinu.

-Pendići, 6 kuća, Sv. Jovan, su iz Graca u Brvenici.

U Donjoj Tušimlji su:

-Mutavdžići, 9 kuća, Sv. Nikola, su Kuči, došli u početku 19. veka od Gusinja.

-Kukrica, Savić, 1 kuća, Sv. Luka, je od Milojevića u Trnavcima, rod Petrovićima u Blaževu.

-Bakrači, 2 kuće, su od Bakrača u Gornjoj Tušimlji.

-Kučevići, 4 kuće, su od Kučevića u Plešinu.

Rodovi u Srednjoj (Pustoj) Tušimlji:

-Čolovići, 3 kuće, Sv Stevan, od poarbanašenih Srba na Pešteri; imaju odeljake u Divičnjaku i Mrmonjama.

-Gašovići, 3 kuće, Saramandići, 4 kuće, su od Gašovića u Gornjoj Tušimlji.

-Nikići, Glišovići, 1 kuća, Nikolić, 1 kuća, Sv. Luka, su stariji doseljenici iz Rovaca.

-Glišovići drugi, 4 kuće, Sv. Petka, su Gašani, ded prešao iz Kosurića.

-Kovčići, Sretenovići, 3 kuće, Sv Jovan, stari doseljenici.

-Ružičić, 1 kuća, Mitrovdan, su od Milenkovića u Bekovi, izumrli po muškoj lozi, prizet od Bakračevića.

-Skuković, 1 kuća, je Kuč, od Plavšića u Skukovu.

-Miloševići, Jajići, Vidojevići, 3 kuće, Radovanovići,  3 kuće, Sv. Ćirilo, su odnekud iz Metohije.

Rodovi u Retkaju:

-Čorbići, 3 kuće, su od Čorbića u Kuzmičevu.

-Vukovići, 4 kuće, 1 kuća u  Prporu, Sv. Nikola, su Kuči, došao predak iz Buđeva.

Rodovi u Golicama:

-Vidojevići, 4 kuće, su od Vidojevića u Srednjoj Tušimlji.

–Čolovići, 6 kuća, su od Čolovića u Srednjoj Tušimlji; imaju odeljake u Zapužu (2 kuće.), Sudskom Selu i u Novom Pazaru.

Rodovi u Kukricama:

-Kukrice, Milojevići, 6 kuća,Sv. Luka, su iz Kukrica u Hercegovini; predak Marko ubio agu lopatom na guvnu, pa s bratom i porodicama pobegli od osvete.

Rodovi u Krstačama:

-Mušavdžić, 1 kuća, je od Mutavdžića u Donjoj Tušimlji.

-Kukrica, Savić, 1 kuća, su od Kukrica u kraju istog imena.

Odselili se:

-Topalovići (Sv. Ćirik) 1879. godine u Toplicu;

– Šegovići u brvenički Gradac i Toplicu;

• Brojačevići (Sv. Jovan) u susednu Trnavu;

– Savići (Mitrovdan) u Rvate u kopaoničkom Ibru;

– Kovčići (Sv. Jovan) u Rvate i Dvorište u Ibru;

-Pripovići (Sv. Stevan) u susednu Trnavu.

*

Poreklo stanovništva sela Skukovo

 Položaj sela.

Skukovo je na zapadnom prisoju Sokolovice a sa obe strane Blaževskog Potoka, koji kod Požežine utiče u Rašku. Više kuća ima na levoj strani potoka.

Vode.

Ima izvorsku vodu: Voda kod kuća Sretenovića; kod nje su korita za stoku i za pranje rublja; Mala Voda niže Male Sokolovice, česma Barica u gornjem kraju sela, Voda ili Korita u donjem kraju sela; ima dosta „izvoraka“ (izdani) po livadama, koji i leti „žmare“ i natapaju ih. Kod njih su ograđene bašte s povrćem.

Zemlje i šume.

Njive i livade su po stranama brda: Selište, Doline, Laz, Dubovi, Bahča, Njivetak, Stubla, Barica, Krlje, Mala Njiva i Sitnica. Oko svake kuće ima zasađenih voćaka, a tu su i glavne njive. Ispaše su na Sokolovici, Presedlini, Poljicama, Plandištu, Čelopeku, Babinom Trbuhu, Đurđevu Dolu, Lukovu Lazu, Trlinama, Kolibištu, Obzoviku, Starom Brdu; sitna šuma: Dubovi, Mala Babnjača, Kamenitnjak, Mala Ravan, Lokva, Kula, Krsuljino Brdo, Šiljara Čukara, Jasike, Orlovac, Široki Do, Savin Potok, Ocin Gaj, Jasik i Presedla; Grot i Molitva su vrhovi na Sokolovici. Mala Sokolovica je pod sitnom hrastovom šumom, a Velika je u „kršu“ (kamenu).

Starine u selu.

Na Selištu je bilo staro Skukovo, tu ima ostataka starog puta koji je vodio iz Deževe za Studenicu. Na Sokolovici ima vojničkih šančeva iz 1876. gdoine. Između gornjeg i donjeg kraja sela je staro i sadašnje groblje. U starom groblju očuvala se nadgrobna ploča s natpisom iz 18. veka.

Postanak sela.

Selo se zaselilo krajem prve polovine 18. veka. Godine 1948. imalo je 62 stanovnika (selo stradalo u ratu 1941–1944).

Poreklo stanovništva.

 -Plavšići, Jeremići, 3 kuće, Sretenovići, 3 kuće, Timotijević, 1 kuća, su od Jolovića u Prćenovi i Mutavdžića u Požežini, ded se doselio iz Crnog Vrha kod Plava.

-Jajić, 1 kuća, Sv. Ćirik,  je starinom iz Morače, prešao iz Tušimlje 1923. godine.

-Marinkovići (sv. Arhanđeo) suse odselili  u Kućane na Raškoj.

*Pisano u množini za sva pomenuta sela.

IZVOR: Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.