Poreklo prezimena, selo Krastavče (Gadžin Han)

13. avgust 2017.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Krastavče, opština Gadžin Han – Nišavski okrug. Prema knjizi Dragoljuba Simonovića „Zaplanje“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela i vode.

Kroz Krastavče protiče Kutinska Reka, koja selo deli na dva dela. Jedan deo se zove Selo a drugi Jezero. Selo se proteže sa leve strane Kutinske Reke i njega presecaju četiri potoka: Livorovac, Sokak, Brdareva Dolina i Dobra Potočina. Jezero je na desnoj obali Kutinske Reke. Na ulasku u ovaj deo sela protiče manja rečica Bučan. Krastavče se graniči sa osam sela: Donji Dušnik, Gar, Babičko; Gornje Vlase, Marina Kutina, Čagrovac, Duga Poljana i Miljkovac.

Zemlje i šume.

Veći deo seoskog atara je pod šumom a njive su na potesu Dubac. Najbolja zemlja je pored Kutinske Reke. Taj deo se zove Polje.

Klima.

Krastavčani pamte vrlo oštre zime. Te zime su nazivali „golem stud, skrč, seče od stud i dr“. Kiše u selu „dolaze“ najčešće „od kude Babičko“ a ređe „iz Tumbu“ ili „od Dušnik“.

Zanimanje stanovništva.

Kao i u drugim selima u Gornjem Zaplanju, i u Krastavču je bilo najviše ovaca, tako da su neki „tri puta iljadili“, odnosno imali su po 3000 ovaca. Posle Drugog svetskog rata gajen je duvan u većem obimu a poslednjih godina ima dosta akcija u skupljanju šumskih gljiva, koje prodaju raznim otkupnim preduzećima.

Postanak sela i prošlost.

Za Krastavčane se može pouzdano reći da su sredinom XVIII veka u njemu živele tri porodice: Ilići (Nedeljkovi), Veličkovići (Rožinci) i Veličkoovići drugi (Đorđini). Ove tri porodice su starosedelačke. Postoji jedno predanje o „prokletstvu“ ovih familija. Predanje veli da je neki vladika išao u selo da „svešta maslo“. Vladika je jahao na konju i u blizini sela naterao konja da preskoči neku ogradu.Tom prilikom konj je poderao trbuh, pao i povredio vladiku. Tada je vladika prokleo tri kuće u kojima su živele pomenute porodice ovim rečima: „Da za vek u selo od njih buda samo po jedna kuća“. Poznavaoci sela, kažu, da se ta kletva ostvarila.

Ime sela

Krastevče se, kažu meštani, nekada zvalo Železnik, što vezuje za rimsku topionicu železa u selu, kako pretpostavljaju da je nekada, u doba Rimljana, postojala. Ime Krastavče potiče iz doba Turaka i to po krastavcu od 12 oka koji je rodio u ovom selu. Kasnije su Krastavčani pokušali da selu daju ime Žitorađa, ali to nije prihvaćeno. I 1934. godine pokušali su da selo prozovu Petrovac, ali ni to im nije uspelo.

Poreklo stanovništva.

-Ristići. Familiju je zasnovao Milan 1875. godine, doselivši se iz Čagrovca. U seluih ima jedna kuća, Nišu dve i Aleksincu jedna. Nose nadimak Puzini i poznata je po štedljivosti. Slave Aranđelovdan.

-Cvetkovići. Rodonačelnik ovog roda je Cvetan, koji se 1810. godine doselio iz Čagrovca. U selu ih ima 7 kuća a odseljenih u Nišu, Kraljevu i Odžacima. Cvetan je bio sluga kod Turčina Šerifa, koji mu je, posle služenja, dao imanje da zasnuje porodicu. Slave Aranđelovdan.

-Ilići. Rod je zasnovao Ilija oko 1840. godine. Ilija je prizećen u Krastavče došavši iz Velikog Bonjinca. Ilija je bio kozar kod Turčina. Koze je čuvao samo preko leta. U selu ih ima tri kuće a raseljenih ih ima u Nišu, Zaječaru i Nemačkoj. Slave Mitrovdan.

-Todorovići. Osnivač roda, Todor, doselio se iz Berdulja oko 1830. godine došavši sa ženom i sitnom decom, jer je tamo ubio Turčina, koji je pokušao da mu obljubi ženu. U selu ih ima 8 kuća a odseljenih ih ima u Brzom Brodu, Nišu, Beogradu, Šapcu i drugim mestima. Slave Nikoljdan.

-Mladenovići. Zasnivač familije, Mladen, došao je oko 1850. godine sa bugarske granice. Ovaj rod ima sledeće porodice:

-Mladenovići, Stamenkovići, Đorđevići i Jankovići. U selu ih ima 7 kuća, Nišu – 9 kuća i Aleksincu jedna kuća. Slave Jovanjdan.

-Ranđelovići (Markići i Plačkovci). Familiju je osnovao Mladen oko 1850. godine. Doselio se u Krastavče sa bugarske granice. Razlog doseljenja je nesloga sa bratom. U Krastavču se prizetio. U selu ih je samo jedna kuća dok ih u Nišu ima pet. Markići se zovu po deda Marku a Plačkovci po „mekom“ srcu. Slave Jovanjdan.

-Stankovići. Oko 1850. godine Mladen je došao sa bugarske granice i zasnovao ovu familiju. U selu ih ima 6 kuaća, Nišu 10, Gadžinom Hanu jedna, Leskovcu dve, Zagrebu jedna, Gabrovcu jedna i u drugim mestima. Iz ove familije ima nastavnika, profesora, pilota, inženjera i političara. Slave Jovanjdan.

-Stanojevići. Familiju je zasnovao Stanoje oko 1830. godine. Doselio se iz okoline Pirota. U selu ih ima 6 kuća, Nišu 11, Brzom Brodu dve, Medoševcu jedna, Gornjoj Toponici jedna a ima ih u Leskovcu, Ćićevcu, Marinoj Kutini i drugim mestima. Slave Nikoljdan.

-Stamenkovići. Stanko, osnivač roda, je došao iz Crvene Jabuke. Imao je više dece. Postao je bogat. U selu ih ima dve, Nišu 3 i Beogradu jedna kuća. Slave Jovanjdan.

-Mišići (Mišinci). Osnivač roda Todor doselio se iz Duge Poljane. U selu ih je jedna kuća, Nišu 3 kuće. Nadimak familije je Miššinci zbog prezimena. Slave Nikoljdan.

-Veličkovići (Đorđikini). Ovo je pomenuta starosedelačka porodica. Imaju jednu kuću u selu i u Nišu 5 kuća. Na ovu familiju se odnosi ona kletva. Nadimak im je Đorđikini. Slave Aranđelovdan.

-Ilići drugi. Familija je starosedelačka i jedna od „prokletih“. U selu ih ima jedna kuća, Nišu 5, Odžacima jedna kuća. Slave Aranđelovdan.

-Veličkovići drugi (Rožinci) Ovo je treća starosedelačka familija. Vode poreklo iz Crne Gore. U selu ih je dve kuće, Nišu, Čačku, Kladovu, Brzom Brodu po jedna kuća. Familija je napredna. Imaju dosta intetlktualaca i političara. Slave Alimpijevdan.

-Milutinovići. Rod je osnovao Đoka oko 1815. godine. Doselio se iz Crvene Jabuke. U selu ih je 3 kuće i Nišu dve. Slave Aranđelovdan.

-Petrovići. Familiju je zasnovao Petar oko 1817. godine. Ne zna se odakle je došao. U selu ih je jedna kuća, Nišu 4, Kanadi i Odžacima po jedna kuća. Slave Aranđelovdan.

-Stojiljkovići. Familiju je zasnovao Stojilko oko 1850. godine. Doselio se iz Duge Poljane iz familije Pačugovci. U selu ije je 3 kuća i Nišu 11 kuća. Slave Nikoljdan.

-Stojilkovići. Ne zna se odakle su doseljeni. U selu ima 5 kuća, Nišu 12, Boljevcu jedna i Nemačkoj 3 kuća. Slave Aranđelovdan.

-Stamenkovići, Ranđelovići i Jovanovići. Ne znaju osnivača roda, ali znaju da su doseljeni oko 1835. godine iz Modre Stene. U selu ih ima 6 kuća a odseljenih u Nišu i drugim mestima. Ima ih u Australiji i Nemačkoj. Imaju nadimak Brkaci, po Petru, koji je imao velike brkove. Slave Aranđelovdan.

-Milčići. Osnivač roda Milča doselio se iz Crvene Jabuke. U selu ih ima dve i u Nišu dve kuće. Slave Jovanjdan.

-Vučkovići. Familiju je osnovao Vučko, koji je 1780 došao sa Kosova. Vučko je imao više sinova tako da svi u familiji nose prezimena po sinovima a ne po Vučku. U selu imaju 24 kuće, Nišu 55. Osim toga ima ih u Beogradu, Apatinu, Francuskoj, Kanadi, Nemačkoj i drugde. U familiji ima mnogo inetelektualaca i značajnih ličnosti. Slave Aranđelovdan.

IZVOR: Prema knjizi Dragoljuba Simonovića „Zaplanje“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

 

 

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Milan Petrunov

    Nije ni čudo da se selo zvalo Železnik kad je zemlja tamo crvena od boje muškatle do bordo, smejali se stari da tamo i zemlja može da zarđa koliko ima gvožđa u njoj. Takođe, dok nije napravljen put kroz selo oni su bili skrajnuti od svega, naročito od zuluma, pa je selo raslo, jer im je jedini “put” bio preko brda ka Jagličju. Takođe se u Zaplanju smatra da su se oni mnogo ranije počeli iseljavati za Niš od ostalih, zašto nisam razumeo, valjda od skrajnutosti i blizine.
    Odatle potiče i profesor na Ekonomskom fakultetu u Nišu, mislim da je Sociologiju predavao ali nisam siguran.