Poreklo prezimena, selo Oraovica (Leskovac)

19. mart 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Oraovica, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Ovo planinsko selo je do skoro bila samo jedna mahala Crkovnice. Podignuto je na padinama Babičke Gore. Glavni deo sela je na blago nagnutoj jezerskoj terasi. Ovde je škola i prodavnica i smatra se centralnim delom sela. Drugi deo je u pravcu Gornje Lokošnice na nešto nižoj terasi ispresecanoj potocima. Treći deo je najniži, blizu sela Drćevca, na blago nagnutoj padini najniže jezerske terase. Ovi delovi sela ili mahale naseljenis u rodovima čija imena i nose: Balinci, Sanćilci i Jovinci. Između sebe razdvojeni su poljem, ali su kao zaselice tipa zgusnutih dvorišta i kuća.

Ime sela.

Selo je dobilo ime po vegetacijskim odlikama planinskim padinama Babičke Gore na kojima se zaselilo. Ove padine su, u svoje vreme, bile prekrivene orasima. Jedan oziraćeni deo ovog zemljišta i sada nosi ime Stara Ora.

Vode.

Podignuta na grbini rida i jezerskoj terasi, Oraovica se našla između dva planinska potoka od kojih jedan ide iz Goleme Njive a drugi iz Crkovnice (Starog Sela), ali ni jedan ne prolazi kroz nju. Domaćinstva se se snabdevala vodom iz bunara a danas iz vodovoda dovedenog sa izvorišta na lokaliteta Gmitrov Kladenac.

Zemlja, postanak sela i prošlost.

Oraovica nije formirana kao katastarska opština, već je njena zemlja u sastavu katastarske opštine sela Crkovnica. I istorija Oraovice je zapravo istorija Crkovnice (Starog Sela).

Valja imati na umu činjenicu da je Staro Selo, embrion Crkovnice u najširem smislu, pastirsko selo i da je Oraovica kao seosko naselje nastala prelaskom ne nekadašnja trla pojedinih rodova usled njihovog razmnožavanja.

Poreklo stanovništva.

Kako se u dosadašnjim popisima ovo selo vodilo kao zaselak-mahala Crkovnice nije moguće pratiti demografski razvitak sela. Međutim, popisom na licu mesta zebeleženi su ovi rodovi Oraovice.

Balinci su doseljeni iz Starog Sela a dalje poreklo im je iz Ćustendil Banje.

Ristinci (Ristići) su iz Starog Sela.

Šumanovci. Po nekima su naseljeni iz jablaničkog sela Šumanaa po Letopisu crkve lokošničke ovaj rod je dobio ime po tome što su njegovi preci dugi lutali šumama.

Jovančini su iz Starog Sela.

Ranđelovci su iz Starog Sela.

Tarabanovci su iz Starog Sela.

Živkovci su iz Starog Sela.

Sanćilovci ili Sanćilci su poreklom iz topličkog kraja.

Simonovci su iz Starog Sela, bliski srodnici Markovcima.

Belotinci su iz Starog Sela.

Cenkini su iz Starog Sela.

Stojkovci su iz Starog Sela.

Zanimanje stanovništva.

Ovaj brdski kraj, sa često plitkim slojem obradive zemlje,koju spira voda, ima malo mogućnosti za žitarice i kukuruz a pogodan je za voćarstvo i vinogradarstvo, kulture koje se u ovoj sredini od davnina negovane. Njegova zemlja ima uslove za razvoj malinarske i jagodarske kulture u kome pravcu poljoprivrednike ovog kraja valja usmeravati. Isto tako njegova zemljlja je pogodna za uzgoj duvana, čime su inače i bave.

Oraovčani nisu povrtari, niti ima uslova za ovu kulturu.

Stočarstvo je ranije bilo razvijenije. Lokalitet  Ogranja u ataru ovog sela govori o tome da to mesto bilo ograđeno za goveda koja je čuvao seoski govedar dok lokalitet Kozarnik svedoči da je nekada ovde bilo masovno gajenje koza.

Danas ima ovaca ali ne u znatnom broju. Domaćinstva se sa po nekoliko grla udružuju, pa stado čuvaju i izvode na pašu „po redu“ udruženih domaćinstava. Goveda su krave pasmine buša.

IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.