Poreklo prezimena, selo Dejance (Trgovište)

1. januar 2017.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Dejance, opština Trgovište  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Dejance se nalaze levo od Tripošnice, na visokoj dolinskoj padini ispresecanoj dolovima.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora, koji ističu iz plitke izdani. Glavniji izvori zovu se: Bela Voda, Kladenac, Osojnica, Vir, Binici, Goginci, Kalanci, Golem Dol i dr. Ovi izvori su ozidani u česme.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi za potese su: Bajna Livada, Miljkova Poljana, Reka, Trševina, Livade, Gorno Polje, Pčeničište, Javor, Selište, Kušina Padina, Zajednica, Šumanova Njiva, Golem Dol, Širina, Čuka, Vlak, Markova Njiva, Kalan i jaručko Groblje.

Tip sela.

Dejance je selo razbijenog tipa, sa jako izraženom podvojenošću mahala. Udaljenost mahala nije velika u vazdušnoj liniji, ali zbog dolina potrebno je prilično vremena da se pređe iz jednog seoskog kraja u drugi. U mahalama su kuće razdeljene u manje grupe.

Mahale su: Kušina Padina, Goginska, Bininska, Pižinska, Meandžiska, Širinci, Kalanci i Kostinska. Mahale nose nazive po rodovima ili po nazivu potesa na kome su osnovane.

Dejance je 1949. godine u svom sastavu imale 10 rodova u 36 domaćinstava.

Postanak, ime sela, starine i prošlost.

Na ataru postoji mesto Selište. Ono je od sadašnjeg naselja udaljeno oko kilometar i nalazi se blizu Tripošnice. Tu danas ima starih zidina, starih voćaka, kojih je ranije bilo više. Na Selištu je bilo neko staro selo. Neki misle da je ovo naselje razorio potok.

Na potesu Širina, gde se nalazi mahala Širinci, meštani i potoci su otkopavali „grnci“, crepove, velike ćupave i nadgrobne ploče. Kazuje se da je tu ranije postojalo juručko selo, jer se tu nalazi i lokalitet Juručko Groblje. Kako se priča, Juruci su ovde bili stočari i u njihovo doba sav seoski atar bio je „juručka zemlja“ – neki kažu „uručka zemlja“.

Tragovi starine primećuju se i na mestu zvanom Rusalijsko Groblje, koje leži na granaici atara sela Dejanca i mahale Žabljak u Trgovištu. O ovom groblju ništa određeno se ne kazuje. Zbog imena, neki meštani zaključuju da su se u tim grobovima tobož sahranjivali Rusi.

Po sadašnjem stanovništvu Dejance je staro od 140  do 150 godina. Najpre su se u selo doselile samo „tri kuće“ i to po jedna od današnjih rodova: Kušinci, Goginci i Bininci. Te prve kuće nalazille su se u tri posebne mahale. U vreme kada je selo bilo malo, zemlja je bila toliko plodna da su Turci ovo selo zvali „Stambol Dejance“.

U tursko doba preko Dejanca je vodio karavanski put, kojim se iz doline Pčinje išlo u dolinu Tripošnice i dalje za Ćustendil i Carigrad. Jednom su neki Turci – prolaznici „silovali žene u naselju i načinili drugo zlo“. Tada su meštani ubili dva Turčina, pa su za njih „platili krv“ deda Stanko, predak roda Pižinci i deda Stanoje, predak roda Goginci.

Ime sela, kako se misli, došlo  je po nekom starom stanovniku Dejanu. Kazuje se da selo ne može da naraste na više od 36 kuća, jer se preko tog broja porodice uvek iseljavaju.

Poreklo stanovništva.

U selu postoje ovi rodovi:

-Kušinci ili Meandžici se smatraju kao najstariji seoski rod. Doselili su se pre 140 – 150 godina, ali starinu ne znaju. Naziv Meandžici dobili su po tome što su u tursko doba neki od njihovih predaka držao u selu mehanu. Jedna porodica od ovog roda iseljena je u Veliko Rajince kod Preševa.

-Kostinci su ogranak prethodnog roda. Imaju starih iseljenika u okolini Leskovca.

-Goginci i Kalanci su ranije činili jedan rod. Poreklom su iz Srpskog Punuševca – Vranjska Kotlina. Tamo imaju rođaka. Ovde žive od pre 140 godina: Stanojko, 50 godina – Jovan – Stanko – Stojan – Gogo, osnivač roda koji se doselio. Dobili su naziv kalanci po imenu mesta (Kalan) gde im se nalaze kuće. Neke njihove iseljene porodice žive u Golemom Dolu kod Preševa – Stanojkovići; Preševu – Stanojkovići, Karavukovu – Bačka, okolini Vršca i u Boru.

-Bininci ne znaju za svoje poreklo. Ime su dobili po nekoj baba Bini. Jedna njihova porodica se nedavno iselila u Karavukovo.

-Mihajlovići su ogranak roda Bininci. Kuće su im u Goginskoj Mahali.

-Pavlovci su poreklom „od palanačko“ gde imaju istoimenih rođaka. Oduvek su jedna kuća.

-Stojkovići ne znaju za svoje poreklo: Imaju iseljenih porodica u okolini Gnjilana i negde u Srbiji.

-Pižinci ili Mišinci su poreklom iz okoline Krive Palanke. Ovde su reletivno rano doseljeni. Potiču od braće – deda Stanka i deda Đure. Imaju iseljenika u Srbiji.

-Mitrovići potiču od pretka Deše, koji je bio doveden „od neka druga strana“ u rod Pižinci.

Svi seoski rodovi slave Sv. Aranđela i Sv. Nikolu.

Seoska slava je Sv. Petka, jer se celo selo „zavetilo“. Za verske potrebe meštani odlaze u crkvu donjotrničku ili trgovišku – u novije vreme.

Iseljeni rodovi.

-Cakinci ili Dejanovci su se iselili u Gornju Trebešinju kod Vranja. Ded im je u Gornjem Trebešinju bio terzija, pa kako je u selu Dejancu „divjak planina“, on se u pomenuto vranjsko selo prizetio i tamo ostao.

-Deda-Arsini su u Dejancu bili doseeljeni, ali im se starina nije znala. Posle Drugog svetskog rata su kao kolonisti otišli u Karavukovo – Bačka.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Nikola

    Čudi me da nije zabeleženo da iz ovog sela ima dosta iseljenika u okolinu Leskovca oko 1903. A po predanjima i govoru verujem da su stanovnici sela iz okoline Krive Palanke i Ćustendila.
    Pozdrav

  2. Nikola

    Ima li u ovo selo prezime Stojmenović? Oko 1906. se u leskovačko selo Dušanovo naselio Stojan iz Dejance, krsna slava sv. Aranđel, žena mu se zvala Dona, a otac Stoimen. Stojana su ubili seljaci 1914. godine. Da li su Stojmenovići u Karavukovo i iz Zladovce od isti rod?