Poreklo prezimena, selo Karadnik (Bujanovac)

30. avgust 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Karadnik, opština Bujanovac – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Položaj sela.

Karadnik je poljsko selo; leži u kotlinskom dnu u plitkoj dolini jednog povremenog potoka, izduženu u pravcu severozapad-jugoistok. Okolna naselja su: Donji Vrtogoš, Srpska Kuća, Laprdince i druga.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz bunara. Dalje od sela izbijaju manji izvori: Ćutuk, Bara i Vakelejska Češma.

Zemlje i šume.

Oko naselja su ovi potesi: Morava, Smolnica, Rosulja, Preko Jasen, Gradište, Lozje i Jašanski Dol.

Tip sela.

Kao i dolina u kojoj leži, tako je i selo Karadnik izduženo. Levo od potoka leži Dolčinska a desno Teraćevska Mahala.

Karadnik je 1951. godina imao 63 domaćinstva.

Postanak sela i starine.

Jugoistočno od Karadnika, na granici sa Donjim Vrtogošem, leži malo uzvišenje Gradište. Ono je levo od Južne Morave, na mestu podesnom za odbranu. Tu je postojalo utvrđenje. Na Gradištu su danas njive u kojima meštani izoravaju kamen, „tugli“ i mestimično se nalaze stari grobovi, položaja istok-zapad. Na potesu Kusi Dol, jugozapadno od sela, postoji crkvište – poznaju se slabi ostaci od zidova.

Kada je osnovano današnje selo ne može se tačno utvrditi. U tradiciji se navodi da su osnivači sela bile „tri kuće“; od njih su se namnožili današnji rodovi: Deda Trajkovi, Jocini i Taraćevci. Ostali rodovi došli su u osnovano naselje. Stanovnici Karadnika za vreme Turaka živeli su na svojoj zemlji. Po oslobođenju 1912. godine od pojedinih gradskih Turaka meštani su kupovali plodnu zemlju pored Južne Morave čime je seoski atar proširen.

Groblje leži severozapadno pored sela.

Seoska slava je Spasovdan, a „zavet Sredoposnica“ u martu.

Do 1912. godine u Karadniku je bilo Cigana muslimana. Oni su se iselili u Bujanovac.

Poreklo stanovništva.

U Karadniku su ovi rodovi:

-Deda Trajkovi, Đurđic, su osnivači sela. Ne zna se odakle su doseljeni. Jedna njihova grana zove se:

-Đorđijini.

-Jocini, Sv. Alimpije Stolpnik, su takođe osnivači sela. Ne znaju za svoje poreklo.

-Taraćevci, Sv. Alimpije Stolpnik, takođe spadaju u osnivače sela. Ne znaju za svoje poreklo.

-Kačarci, Velika Gospojina, su se doselili za vreme Turaka iz Radovnice u Gornjoj Pčinji.

-Kirci, Sv. Alimpje Stolpnik, su doseljeni za vreme Turaka iz nekog sela u Gornjoj Pčinji. Mlađa su im prezimena:

-Bakalejci i Torbeši.Bakalejci slave Aranđelovdan, slavu nekog „prizetka“.

-Deda Musini, Đurđic. Rod je osnovao deda Musa, doseljen iz susednog Laprdinca. Tamo su im rođaci Leštarci, Masinci i drugi. Za pomenutog Musu se priča da je „bio junak čovek“. Pripadnici ovog roda sačuvali su neke njive na planini iznad Laprdinca.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.