Poreklo prezimena, selo Vina (Leskovac)

6. jul 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Vina, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Riste T. Nikolića „Poljanica i Klisura“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih 1902. i 1903. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Vina

Položaj sela.

Ovo selo je poslednje u Klisuri, idući iz Poljanice u Leskovačko Polje. Nalazi se na obema stranama doline reke Veternica. Deo sela sa leve strane Veternice nije na jednom mestu. Jedan deo, prava Vina, koja je „matica“ današnjeg sela je na levoj strani Male Reke ili Vinke. Kuće su oko ušća potoka Dliboke Doline u Vinku a ima ih duž puta, koji vodi levom stranom ove reke. Drugi deo sela – Brestovčani – je u Brestovom Dolu, čiji je potok leva pritočica Male Reke. Deo Vine Prekorečani je sa desne strane Veternice; neke kuće su bliže reci a ostale po padinama, na mestima zvanim: Vujno Trlište, Smrdljivi Kladenac, Prosište i dr. Tu su kuće, kao i u Brestovom Dolu, najskorijih doseljenika iz obližnjih sela Polja, Klisure i Poljanice a nekih kuća je tu bilo i pre oslobođenja 1878. godine.

Vode i klima.

Meštani koriste vodu za piće sa kladenaca, neki (Prekorečani i Brestovčani) i iz potoka i reke a ima i bunara u selu. Od kada piju vodu iz bunara smanjena je gušavost ljudi u ovim selima, kakvi se češće viđaju. Poznat je kladenac Abdulov Kladenac i drugi, bez naročitih naziva.

U ovom selu nije naročito hladno kao u gornjim selima po Klisuri i Poljanici, jer je na nižem položaju i dosta zaklonjeno.

Zemlje i šume.

Njiva, livada i pojedinih zabrana ima na mestima zvanim: Gornja i Donja Garina, Zajkova Ornica, Gnojina, Govedarova Njiva, Kruškar, Gusti Orasi, Šijenik, Kopotine, Magurica, Seliška Dolina, Beli Kamen, Trešteno Drvo, Ploče, Lozanova Ornica, Goli Rid, Bukin Čukar, Šiljegarnik i Prosište.

Zajedničke ispaše ima na mestima zvanim. Beli Kamen i Kusa Dolina.

Tip sela.

Selo je, izuzev pridodatih delova Brestovčane i Prekorečane, zbijenog tipa. To je onaj deo sela, koji je oko ušća Dlibokoga Dola u Vinku, i predstavlja Vinu u pravom smislu. Inače, Vina, u celosti posmatrana, je razbijenog tipa. U njoj se izdvajaju: 1. Deo Vine, koji je oko ušća Dlibokoga Dola u Vinku; 2. Brestovčani i 3. Prekorečani. Uprvom deli sela kuće su potpuno zbijene, jedne od druge odvojene dvorom, seoskim putem ili potokom. Samo su kuće duž puta uz Vinku razređenije. Ali je, ipak, taj deo Vine zbijenog tipa, pribran na određenom mestu i isti je po tipu sa selima u Polju. Kod Prekorečana, kao i u Brestovom Dolu, kuće su međusobno udaljene kao u ostalim selima Klisure.

U Vini je bilo 6-7 kuća, Han je 1861. godine zabeležio da ih je bilo 10, a danas ih ima oko 45; u pravoj Vini 28, Prekorečana 9 i Brestovčana 8 kuća.

Starine u selu.

Sa desne strane reke Vine, nedaleko od Magurice postoji Crkvište i Strao Groblje. Gde je i današnje. Crkva nije starija od turskoga vremena, sudeći po zidinama. U Starom Groblju postoji „starovremski“ bunar.

U Seliškoj Dolini, gde su danas livade, postoji staro Selište. Tu se nailazi na ćeramide, cigle i dr.

Na mestu Donja Garina, koja je sa desne strane Veternice, postoji Selište, koje je novo, jer je u njemu bilo današnje selo Vina. Odatle se selo premestilo na levu stranu Veternice, na mestu gde su danas livade i konopljišta, a zove se Rajkovo ili Staro Selo. Sa prethodnog mesta su prešli na ovo mesto zbog toga što im je stoka pasla na drugoj strani Veternice, te je zbog toga morala gaziti reku. Pre oko 80-90 godina selo se premestilo na mesto gde je sada, odakle su im pašnjaci još bliži.

Na Umcu je, kažu, bilo „kale“, od kojeg i danas meštani raspoznaju tragove. Umac je pod sitnom gorom.

Po Lozanovoj Ornici i Čapljaku nailaze na stare „gidže“.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

O prvom zasnivanju ovog sela ne zna se ništa.

-Čerganci su starinci u selu, slave Nikoljdan. Od njih su i:

-Mladenovci. Od ostalih stanovnika izdvajali su se time, što su slabo popuštali Turcima i Arnautima, koji su ih ganjali. Zna se, da su jednom zbog arnautskog zuluma bežali u „gnjilansko“, pa se ponovo vratili. Bežali su koliko da za neko vreme zature trag Arnautima. U selu su bili još u vreme kada je selo bilo u Garini, te neki vele, da su se doselili iz Garine.

-Gajtanovci, Aranđelovdan, su takođe starinci.

-Petkovci, Nikoljdan, su stara porodica čiji su preci doseljeni iz Grgurovca.

-Pešini, po starom prezimenu Brdarci, Nikoljdan, su iz Rapanje Bare.

-Bugarci, Aranđelovdan, su iz Golemog Sela.

-Jovini, Nikoljddan, su iz Todorovca. U tursko doba su bili kovandžije.

Stara porodice je i Zdravka Crce, koja se zatrla. Te su porodcie bile u Vini, kada ona nije imala više do 7-8 kuća. Ostali stanovnici su pozniji doseljenici.

-Bogdanci, Aranđelovdan, su starinom sa Kosova. Ovde su došli iz Kaluđerca. Ista su porodica sa Kaluđercima u Gradnji. Njihovi preci, napustivši Kaluđerce zbog Arnauta, došli u Vinu, a neki su otišli u Igrište, Miroševce i Bukovu Glavu, gde ih, po pričanju, i danas ima. U Vinu se doselio Spasa, praded današnjih Bogdanaca.

-Stajni („Vrčvini“), Lučindan, su iz Miroševca.

-Ivanovi, Nikoljdan, su sa Vlasine („od šopsko“). Doselio im se deda pre 60 godina.

-Mladenovići, Aranđelovdan, su starinom iz Kaluđeraca, odakle su im preci došli u Bunušu, a iz Bunuše prešli u Vinu.

-Stojanovići ili Tošini („Šopci“), Nikoljdan, su iz Novog Sela („od šopsko“).

-Dunđerci, Aranđelovdan, su iz Golemog Sela.

-Stamenković (Stoša), Nikoljdan, je iz Gradnje.

-Stamenković (Petar), Aranđelovdan, je iz Vučja.

-Jovanović (Marko), Nikoljdan, je iz Kruševe Glave.

-Đorđević (Stevan-Keserski), Aranđelovdan, je iz Streška.

-Nedeljković (Stoilko), Nikoljdan i Aranđelovdan, je iz Golemog Sela (Goli Mlaz).

-Stojanović (Stojan-Kesman), Aranđelovan, je iz Kruševe Glave.

-Grujić (Stoilko), Aranđelovdan, je iz Gorine.

-Petrović (Trajko), slavio Nikoljdan – sada Lučindan, je posinjenik u Stajiće a rodom je iz Brze.

-Lazarević (Peša) je iz Žabljana. On je dovodac.

-Kesmanac (Stojko) je iz Kruševe Glave. Došao na trsenje.

-Stankovići (Stojan i Stoilko) su iz Golemog Sela.

-Stoilkovići (Đorđe i Dimitrije) su iz Golemog Sela.

-Tošić (Nikola) je iz Poljanice.

-Aranđelović (Jovan), Aranđelovdan, su u Brestovom Dolu a došli su iz Vine.

-Jović (Stanko), Nikoljdan, su u Brestovom Dolu a došli su iz Vine.

Krste je u četvrtak u Beloj Nedelji.

IZVOR: Prema knjizi Riste T. Nikolića „Poljanica i Klisura“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih 1902. i 1903. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.