Poreklo stanovništva sela Studena, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Riste T. Nikolića „Poljanica i Klisura“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih 1902. i 1903. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je sa desne strane Studenske Reke, kako se zove Tumbanska Reka od ušća potoka Sokolice. Gornja Mala je na stranama Male Doline, čiji potočić sa sa desne strane utiče u potok Sokolicu. Kuće su na stranama doline a neke i po kosi. Donja Mala je ispod ušća potoka Male Doline a po stranama doline potoka Sokolice. Više kuća je na desnoj strani potoka Sokolice.
Vode.
Meštani koriste vodu za piće sa reke, potoka i kladenaca, od kojih su poznati: Bela Voda, Bunatovački Kladenac, Šuplja Buka, Kladenac u Livadama, u Govedarniku i dr.
Zemlje i šume.
Njive su poglavito oko kuća, na mestima zvanim: Gumnište, Prisađe, Garine, Solakova Dolina, Pojatište, Šamak, Golema Njiva, Rupa, Zdravkovica, Srndaće, Tikvica i dr. Na svim tim mestima pored njiva ima livada i paša, a okolo šuma, za koju postoje isti nazivi.
Tip sela.
Selo je razbijenog tipa, podeljeno na Gornju i Donju Malu. Kuće su u malama međusobno udaljene kao u klisurskim selima, a poglavito raspoređene u grupama po porodicama.
U Gornjoj Mali žive: Ćosinci, Ždeglavci, Baba-Najdini i Ristićevci.
U Donjoj Mali su: Veljkovci, Ždeglovci i Ćosinci.
U selu ima 29 kuća.
Starine u selu.
Sa leve strane Studenske Reke kod Bele Vode postoji Selište. Ono je novo selište. Ti je najpre bilo današnje selo Studena odakle su se meštani raselili na svoja imanja, gde su im danas kuće. Selo je jednom bilo na mestu zvanom Srndaće.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Ne zna se ništa u prvom zasnivanju ovoga sela.
-Veljkovci, Nikoljdan, su najstariji u selu čiji se „ćok“ ne zna, oni su „kadimlije“. Od ove porodice su Šurumenci u Gradnji.
-Ćosinci, Aranđelovdan, su doseljeni iz Lalinaca.
Ostale porodice su se doselile posle ovih, kada je Turčin iz Leskovca kupio Studenu od Ćor-Nikole, koji je bio od Dželepske porodice u Gradnji, čija je Studena u početku bila.
-Ždeglovčani (Ilići i dr), Aranđelovdan i Nikoljdan, su došli iz Ždeglova kod Leskovca. Ima ih u Lalincu i Kaluđercu.
-Ristićevci ili Deda-Mijajlini, Jovanjdan, su iz Tumbe odakle su im preci došli pre 60 godina. I u Tumbi su bili skoriji doseljenici. Neki kažu da im je starina iz Lalinaca, odakle su ih Arnauti proterali.
-Baba-Najdinci, Aranđelovdan, su iz Crcavaca, odakle su došli pre 30 godina. Naselio ih gospodar sela.
-Bugarci, Aranđelovdan, su iz Golemog Sela, gde ih i danas ima.
Seoska slava („krste“) je na Sv. Jovana, pred Sv. Nikolu letnjeg.
IZVOR: Prema knjizi Riste T. Nikolića „Poljanica i Klisura“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih 1902. i 1903. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)