Poreklo prezimena, selo Ružić (Vladičin Han)

9. februar 2016.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Ružić, opština Vladičin Han – Pčinjski okrug. Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Ovo je planinsko selo. Leži na visokom zemljištu između Džepske Reke sa severa i Kozničke Reke sa juga. Okolna naselja su: Dupljane, Manajle, Koznica i Dikava.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora i iz bunara, većinom u Gornjoj Mahali. Poznatiji izvori su Radmilovac, Selo, Dulan i Bačkalo.

Zemlje i šume.

Pojedini krajevi atare nose ove nazive: Selo, Deja, Ravnište, Jablan, Striškovac, Ludna Glava, Čučuljica, Orlovac, Grobice, Pantelej i Raskrsje.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Deli se na mahale: Donja, Gornja, Kopinata Dolina, Makovište i Livada Mahala. Glavna je Gornja Mahala jer leži u središtu sela. Prelaz između Ružića i Dupljana je neprimetan. Selo Ružić je 1960. godine je imalo 97 domova.

Starine u selu.

Mesto zvano Grobice nalazi se u istočnom delu sela. Tamo se vidi pobodeno kamenje. Neki meštani misle da su to „turski grobovi“.
U Donjoj Mahali nalazi se crkva Sv. Petke. Zidana je pred kraj turske vladavine. Baba Milojka, koja je umrla 1912. godine u 80. godini života, kao nevesta je mesila hleb majstorima. O većim praznicima u ovu crkvu dolaze stanovnici iz desetak okolnih sela.

Postanak sela.

Postoji predanje da je nekada Ružić imao 11 domova, rapoređeni po mahalama; Donja Mahala dve kuće, Gornja Mahala 3, Kopinata Dolina 1, Makovište 1, Livada 1 i Bigle 2 doma. Ta domaćinstva poticala su od stanovnika koji su doseljeni.
U sastavu Ružića do skoro je bila i mahala Bigla, koja leži u slivu Vrle na jugu. Zbog velike izdvojenosti ona je danas posebno naselje i pripada Vranjskoj Kotlini.
Mesto zvano Selo je u dolini potoka. Tu se nalaze bašte i izbija izvor. Današnji stanovnici kažu „ne znamo kako je nazvano to mesto“.
Sve mahale Ružića, osim Bigle, slave Nikoljdan prolećni. Bigla slavi Markovdan, u maju.
Groblje se nalazi u susednom Dupljanu.

Poreklo stanovništva.

U Donjoj Mahali nalaze se ovi rodovi:

-Stankovi, Nikoljdan.;
-Spasićevi, Jovanjdan;
-Bliznićevci, Nikoljdan i;
-Vataovci, Sv. Petka.
U Gornjoj Mahali su rodovi:
-Bliznićevci i Vataovci.
U mahali Kopinata Dolina živi rod;
-Bliznićevci.
U mahali Makovište su rodovi:
-Vataovci i Bliznićevci.
U mahali Livada su rodovi:
-Spasićevci i Bliznićevci.

Svi pomenuti rodovi potiču od četiri pretka. Jedan predak osnovao je „pleme“ Vataovci, drugi je osnovao rod Bliznićevci, treći „pleme“ Spasićevi. Posebno, četvrto, „pleme“ su Stankovi.
Za poreklo roda Vataovci govori se ovo: Oni potiču sa Kosova. Njihov predak Vata iz starine „bežao je od Turaka“ i došao je u Gornje Jabukovo kod Vladičinog Hana. Deca su se prilikom igranja stalno „pravila put“. To je bio znak da treba da se sele, pa je prešao u Manajle a odatle u Ružić. Prvu kuću napravio je na mestu Padež. U rodu se zna ova genealogija: Vlajko, 55 godina-Nikola-Mita-Stojko-?-Vata. Grana od roda Vataovci je rod Marčinci u susednom Manajlu.
Poreklo roda Bliznićevci je iz nekog mesta u Bugarskoj.
Starina ostalih rodova nije poznata.

Iseljenici.

Iz Ružića je bilo priličnog iseljavanja stanovništva. Po oslobođenju od Turaka dosta ih je otišlo u susednu Koznicu. Od njih tamo potiču rodovi:
-Dimitrijevci, Đorđevići, Popovići, Jovanovići u Ukovištani.

U Džep su se iselili:
-Miajlovci (nije greška), Ničići i Milosavljevići.
U Garinje su se iselili:
-Stamenkovci.
Od kraja Prvog svetskog rata do danas iselilo se oko 20 domaćinstava. Oni žive u okolini Gnjilana i Prokuplja – selo Momčilovo.
Ranije je u Ružiću bilo i pravoslavnih Cigana. Od njih potiču:
-Stamenkovići, koji od 1878. godine žive u Džepu.

IZVOR: Prema knjizi dr Jovana F. Trifunoskog „Grdelička Klisura“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Moj deda Milojko Mihajlovic (Miajlovic)-kako vi kazete je iz sela Ruzic,sa zenom DJurdjom su ziveli tamo i izrodili vise dece: Bozika, Bora, Zivana -moja majka, i Zivko ,prema kazivanju bilo je vise dece, alipo kazivanju, ostala deca su pomrla. Njihovo rodjenje je zavedeno u Mesnoj kancelariji DZep. Deda Milojko je bio ucesnik u nekih od ratovado Prvog ili u Prvom Sv. Rata. Kasnije se doselili u KiM, selo Tankosic ,blizu banje Klokot . Tetka naj starija Bozika udata u Urosevcu,, ujak Bora otiso u partizanei tamo poginuo. Posle rata moja majka dosla u Makedoniju, al se povremeno vracala u Tankosic. Ujko Zivko je otiso posle rata u vojsku, a od tamo na izgradnji deonice Beograd -Bar, posle toga zaseo prvo u Rudovce,nadomak Mladenovca? ,kasnije izgradio kucu u Lazarevcu i tamo ostao do smrti. Interesuje me dali mogu nesto vise saznati o mojoj babi Djurdji, poreklo i o ostaloj deci zavedenih u mesnoj kancelariji DZep . Hvala !!!

    • Milodan

      Do tih podataka možete doći samo preko matičnih i crkvenih knjiga. Ja Vam ne mogu pomoći. Što je u knjizi napisano ovde je verno preneto i tome nema ništa da dodam niti da oduzmem.
      Svako dobro!
      Slobodan Milić, Milodan

      • HERC

        Selo Dikava u Surduličkoj opštini niste opisali, molio bih vas da uzmete podatke iz sela Palja, gde se pominje Dikava.