Poreklo prezimena, selo Beli Potok (Sokobanja)

19. decembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Beli Potok, opština Sokobanja – Zaječarski okrug. Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Beli Potok, foto: Mladen Antić (Panoramio)
Beli Potok, foto: Mladen Antić (Panoramio)

Položaj sela.

Beli Potok se nalazi u sredini banjskog basena. Selo leži sa desne strane potoka Laguševca. Kuće su na strani doline a jedan deo kuća se penje i na jezersku površ od 420 metara.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće poglavito iz bunara. Ima i dva manja izvora.

Klima i komunikacije.

Selo je u zavetrini, jedini jači vetar je južni, jer je selo okrenuto prema jugu.
Za Banju je selo vezano seoskim putem, koji polazi od Mužinaca.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. Kuće su naročito grupisane oko glavnog puta u dolini i na stranama Laguševačkog Potoka. Kako se ide dalje od sredine sela kuće su razređenije, posebno one koje se penju ne jezersku površ. Selo je uglavnom podeljeno na dva kraja. Mesto na kome su kuće stare familije Filipovića naziva se starim imenom sela, Dživdža-Bara. Kraj gde su nastanjene ostale mlađe familije zove se Beli Potok.

Zanimanje stanovništva, zemlje i šume.

Meštani se poglavito bave zemljoradnjom. Stoke imaju malo. Od stoke se gaji krupna stoka. Imanja su svuda oko sela, ma mestima koja se zovu: Kućište, Petrovac, Laguševac i Deo. Zemlja je dosta plodna. Pojate su na imanjima oko sela. Utrine veće nemaju.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Filipovići su ranije bili na mestu koje se naziva Kućište a familija Mirovci je bila u Vrmaškoj – Trgovišnoj Reci. Ove dve familije Turčin-beg je spojio i naselio na današnje mesto. Dalje je selo raslo množenjem i doseljavanjem novih familija.
Selo se u narodu više zove Džidži-Bara. Ne zna se odakle je došlo ovo ime. Isto tako nema očuvanih predanja o postanku naziva Beli Potok.
Zavetina je Rosanica.

U selu su ove porodice:

-Filipovići su velika familija. Nju sačinjavaju ove manje:
-Miladinovci, Filipovići, Milovanovići, Stojanovci i Pavlovci. Svi slave Nikoljdan. Ovo je najstarija familija u selu. Doseljena je iz Smilovca – Ražanj. Staro im je kumstvo „u Buljare“ – Ražanj.
-Mirovci (Ivanovci i Milosavci), Sv. Vartolomej. Doseljeni su iz Mirova zbog čega ih zovu Mirovci. Ovu porodicu zovu još i „Latini“.
-Bucići, Sv.Petka, su doseljeni iz Bučja – Zaglavak, zbog čega ih zovu Bucići.
-Crnogorci, Bjelopavlići, Sv. Petka i Mala Gospojina, su doseljeni iz Crne Gore, od Bjelopavlića.
-Rajkovci, Nikoljdan, su doseljeni iz Žlne – Knjaževac.
-Marinkovići, Sv. Petka, su doseljeni iz Čitluka, od familije Zlatinci, koja je u Čitluk doseljena iz Vasilja – Knjaževac.
-Stojadinovići, Nikoljdan, su doseljeni iz Radenkovca – Golak. U Radenkovac je njihova familija doseljena iz Burimo –Svrljig.
-Dulci, Tomindan, su doseljeni iz Vrmdže od familije Lalića – Dulci.
-Filipovići i Jeftići, Sv.Đorđe, su doseljeni iz Milušinca. Familija u Milušincu je doseljena iz Zaglavskog sreza.
-Pašići, Nikoljdan, su doseljeni iz Gara – Pirot.
-Milovanovići, Nikoljdan, su doseljeni iz Nikolinaca. Familija je u Nikolince doseljena iz Dobrujevca – Crna Reka.
-Bogićevići, Sv.Đorđe, su doseljeni iz Dugog Polja. Familija je u Dugo Polje doseljena iz Lenovca.

IZVOR: Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.