Poreklo stanovništva sela Lučka Rijeka (Lučka Reka), opština Zubin Potok. Prema istraživanju dr Milisava Lutovca, Ibarski Kolašin, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Ovo selo je u prostranom slivu Lučke Rijeke, koja je gustom mrežom potoka i potočića raščlanila površ u sitne delove. Doline potoka su duboke i samo u donjim delovima se javljaju vrlo mala proširenja — luke, po čemu je selo nazvano Lučka Rijeka. Na stranama toga lavirinta dolina su iskidane zaravni i na svakoj 1—10 kuća, što zavisi od njihovog prostranstva. Ta naselja su odvojena jedno od drugoga vrlo dubokim dolinama, tako da Lučka Rijeka pretstavlja najtipičniji primer veoma razbijenog sela ibarskog tipa. Najveći od ovih zaselaka su: Vrba 110 k.), Vidojevice (9 k.), Proletište (5 k.), Černje (5 k.), Đerino Brdo (4 k.), Paljevo (5 k.), Sigavac (2 k.), Ugarine (2 k.), Radeševica (2 k.). Ovde valja dodati da u ovim zaseocima ima izdvojenih kuća, koje čine celinu i u odnosu na zaselak. Posledica te razbijenosti je pojava da gotovo svako naselje ima svoje groblje. Jedinstvo sela održava zajednički put koji vodi Lučkom Rijekom za dolinu Ibra. U donjem delu ove doline, tamo gde sva naselja izlaze na glavni put, nalazi se i administrativno središte celog sela, škola i crkva. U tom delu je i većina vodenica u kojima melju i Lučka Rijeka i druga okolna sela.
Gotovo u svim ovim zaseocima ima ostataka starijeg stanovništva: kućišta i groblja. Najvažniji ostatak iz prošlosti je crkvina u dnu Lučke Rijeke, na čijim je temeljima podignuta današnja crkva; zatim groblje u Preslu i Paljevu. Na starom groblju u Preslu vide se krstače od sige na grobovima. Tu je bila i crkvica sazidana od bigre.
Najstariji doseljenici u Lučkoj Rijeci su:
— Vlaškovići (45 k., Petkovdan). Poreklom su iz Brda. Kažu, kao što je ranije rečeno, da su rod sa Jakšićima u Došem Jasenoviku i sa Đurićima u Crepulji. Da je to tačno svedoči ne samo ista slava nego i održavanje drugih rodbinskih veza. Sem toga, Vlaškovići su imali svoju zemlju, što je dokaz da su uživali povlastice koje su Jakšići dobili kao knezovi.
— Lomigore (8 k., Sv. Jovan u zimu); rođakaju se sa Bubljanima — Lopaćanima u Bubama.
— Sovrlići, u zaseoku Vrbi (10 k., Sv. Mrata), doseljeni su iz Burlata, a tamo iz Radića (Oklace). Još dalja starina im je okolina Rožaja i Kuči u Crnoj Gori.
— Katići u Sigavcu (2 k., Sv. Luka), Poreklom su iz Rovaca u Crnoj Gori. Neki su otseljeni u Grabovac (okolina K. Mitrovice) i Tvrđen (donji Ibar).
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga, LXVII, D-r Milosav Lutovac, IBARSKI KOLAŠIN, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Odabrao i priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)