Poreklo prezimena, selo Donji Jasenovik (Zubin Potok)

28. oktobar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Donji Jasenovik, opština Zubin Potok (Kosovo i Metohija). Prema istraživanju dr Milisava Lutovca, Ibarski Kolašin, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Selo je na desnoj strani Ibra. Kroz njega teče potok — Suovara, koji u doba naglih kiša donosi veliki nanos i zasipa plodno zemljište. Opasnost od njega je veća ukoliko sve više nestaje šume.

Pojedini krajevi u selu nose ove nazive: Vinogradine, Orašak, Okruglica, Jasenje, Zapis, Bare, Drlje, Vuče Polje, Čilovače, Strančine, Brankovo Brdo, Ravne Sečine, Stojića Brdo, Nikoline Njive i Potoci.

Donji Jasenovik je starije naselje, jer je u njemu „latinsko groblje“ i Janjevac, crkvina. I jedno i drugo su starijeg srpskog stanovništva. Druga crkvina u latinskom groblju vezana je predanjem, kao što je rečeno, za vojvodu Radiča. Ali ovo selo, koje je dobilo ime po jasenju, ostajalo je pusto nekoliko puta. I pored prirodnih preimućstava, kuće današnjeg stanovništva nisu bile do pre 120 godina ovde, već u brdu u mestu Kućetina, gde je staro groblje Jakšića. Uzroci ovome su: Jasenovik je bio na putu kojim su prolazili Turci. Ipak je naselje u brdu koristilo polje, ali sa strahom i pod stražom; uvek je poneko motrio na kretanje Turaka pored Ibra.

Osnivači Donjeg Jasenovika, prvi doseljenici ne samo ovog sela nego i celog Kolašina, bili su Jakšići (26 k., Petkovdan). Njihovog pretka koji je poreklom iz Bjelopavlića, pozvao je sultan da se naseli na opustelu zemlju i dao mu kneževski berat s osobitim privilegijama. I zaista, oni nisu imali aga niti su plaćali danak do pre 85 godina. Od naseljenja broje 7 pojaseva (Aleksandar 60 godina, Despot, Radojica, knez Stevan, knez Vuksan i knez Stevan). Dobivši berat da se naseli gde hoće u Kolašinu, Stevan je, po porodičnom predanju, rekao da će se zaustaviti tamo gde pevac zapeva. To se desilo kod Jasena u današnjem Jasenoviku, najplodnijem kraju Kolašina, ali su se njegovi preci morali pomeriti u brdo, iz kojega su se, kao što je pomenuto, kasnije vratili ovamo. Povratak na staro ognjište vezuje za ubistvo nekog janičara, što je uticalo na Turke da ne čine zulum. Svi Jakšići su od kneza Stevana; neki Jakšići napominju da je samo jedna njihova grana (Petrovići) od dovotka Andrića iz Čečeva, ali da su se sa njima potpuno stopili u jednu bratstveničku celinu. Jakšići su se iseljavali i po Kolašinu i u druge krajeve. Selio se u Srbiju zbog svađe i knez Vuksan, pa se opet vratio. Jakšića ima još u susednom selu Gazivodama (10 k.), zatim u Bukošu kod Vučitrna, u Vučjoj (Ibar), Plani (Toplica), Popovcu (donji Ibar) i u nekim selima kod Smedereva.

Ostali doseljinici su:

  • Đurovići (5 k., Sv. Ignjat) doseljeni su pre 90 godina iz Melaja, zaseoka Kaludre, a tamo iz Kostrca (Metohija); imaju rođaka u Kostrcu i Došem Krnjinu (Ibar).
  • Stanići (3 k., Sv. Aranđeo), rod su sa Stanićima u Oklapcma.
  • Božovići (2 k.) došli su iz susedne Pridvorice.

—  Galjci (1 k.) poreklom su iz Rezala.

Ranije su u Jasenoviku živeli Čkovrići, od kojih je ostalo groblje u Starim Kućama. Tu su došli iz Metohije, a kasnije se iselili u Toplicu. Ima ih iseljenih u Vučitrnu.

U Jasenoviku je bila i jedna kuća muslimana, Mehmed Barjaktar — aga Đurovića. On se tu nastanio na svom imanju oženivši se Miljom iz bratstva Đurovića. Odavde se iselio sa sinovima i ženom posle oslobođenja 1912 g.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga, LXVII, D-r Milosav Lutovac, IBARSKI KOLAŠIN, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Odabrao i priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.