Poreklo stanovništva sela Ljuti Do, opština Stolac. Prema istraživanju Petra Šobajića DABARSKO POLJE U HERCEGOVINI. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Kuće su pri polju u manjim grupama. Strane nad selom zovu se Trusina. Kod seoske prkve, koja je u polju, veliko staro i novije groblje. Grobovi ogromne ploče, među kojima 12 u obliku tumba. Na 2 stećka, koji su jedan do drugog;, nalaze se ranije navedeni natpisi vlastelina iz roda Pićevića. Na jednom grobu barjak s polumesecom i krstom, a na drutom barjak s krstom. O staroj crkvi se ne zna ništa. U selu su nekad živeli Tuke muslimani i kuga ih pomorila. Nazivi su: Čekrovina, Veokovac, Bećušino Vrelo, Kuparica, Jabuke,, Dedovci, Uzbrdice, Pašov Vrt, Krst, Vilina Lazina, Vasiljev Kuk, Petkov Do.
U selu žive sve doseljene porodice:
Bjelice 4 k. Vuko Boškov Abramović iz Prediša u Bjelicama zbog krvi dođe kod Ali-paše i on ga naseli u Meči. Vuko je imao Sava i Mila. Iz Meče pređu u Nevesinje u Luku pa se vrate u Meču, a odande Sava sa sinovima pređe 1873. u Ljuti Do. Sava imao Jova, Luku, Iliju i Rista. Milo imao Pera, Mitra, Blagoja i Đura. Od Mila su u Meči 3 k. i zovu se Bjelice. Slave Petkovdan.
Dutine 2 k. su iz Gleđeva Dola u Ljubinju, dodiglI Risto i Ilija oko 1870. g. na zemlju Rizvanbegovića. Slave Savindan.
Soldatići 1 k. iz Mađarske od vojnog begunca koji je oko 1836. došao kod Janjoša pod Kom. Imao Đura i Jova, pa oko 1860. pređu u Ljuti Do na Alipašinu zemlju. Slave Vasiljevdan.
Lasohani 1 k. iz Dolova u Dabru. Došao Šćepan oko 1845. g. na zemlju muslimana Krga iz Stoca. — Imao Laza. O daljoj starini ne znaju ništa, slave Aranđelovdan.
Samardžići su iz Rogova kod Bileće prešli u Predolje, a odatle oko 1870. Šćepan i sinovi mu Pero, Nikola, Ilija, Obreni Lazar na zemlju Ćumurija. Slave Đurđevdan, starinom su iz Krivošija.
Kuljići 1 k. su iz Trusine, dodigao Ćetko oko 1830. na turrsu zemlju. Slave Jovanjdan. J. Dedijer je zabeležio da su od Hadžića u Pivi.
Bulajići 1 k. su iz Grahova, došao Pajo na miraz 1878. g. Slave Nikoljdan, prislužuju Savindan.
IZVOR: PETAR ŠOBAJIĆ: DABARSKO POLJE U HERCEGOVINI – antropogeografska istraživanja – SANU, naselja i poreklo stanovništva, knj. 34, Beograd, 1954. Odabrao i priredio: saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)