Poreklo prezimena, varošica Brza Palanka (Kladovo)

25. septembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva naselja Brza Palanka, opština Kladovo – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Crkva Svete Trojice
Crkva Svete Trojice

Položaj naselja.

Naselje je na Dunavu; na severu i severozapadu je krajinsko selo Reka; na zapadu porečko selo Miroč a na jugu Kupuzište i Urovica. Osim uske i niske terase pored Dunava ostalo zemljište je visoka terasa i površi do visine od 400 metara. Kuće varošice Brze Palanke i neke pored potoka Suvaja su na niskoj, uskoj i zaravnjenoj a ostale na visokoj terasi i na površi.

Vode.

Meštani varošice koriste vodu iz bunara, većinom „na šmrk“ a u drugim delovima naselja iz bunara na đeram ili iz izvora i stublina.

Zemlje i šume.

Njive, livade i gajevi su izmešani; zemljišni nazisvi su: Veliko Prisoje (Faca Mare), Kravin Kraj (Krakul Vaka), Alun, Blc, Strnjak, Sinovčev i Mađijin Krak (Krakul Sinovec i Mađej), Izvorac (Fiteveč), Zakatare, Seča, Kuratura, Stara Ograda (Ograda Batrnj), Skupinj, Šćubi, Gudura, Buljubašina Poljana (Poana) i Turski Vinogradi. Opštinske šume su na mestima: Prisoje (Faca), Suvaja, Osoje (Dos), Zakatare i Crkvena Dolina (Valja Biserika) a utrine: Trnje i Turski Vinogradi.

Tip naselja.

Brza Palanka je podeljena u pet izdvojenih krajeva: Čaršija, Suvaja, Ungurjani, Koritari i Planinci. Poslednji kraj je razbijenog a ostali zbijenog tipa. Čaršija (varošica) je na niskoj terasi pored Dunava i ima jedan dugačak „sokak“, put Negotin-Kladovo, gde su dućani i mehane a prema parobrodskom pristaništu su sudnica, škola, pošta i telegraf. Na jugu je izdvojena crkva. Suvaja je zeverozapadno od čaršije i kuće su po strmom stranom potoka Suvaje koji silazi sa visoke terase i utiče u Dunav. Ungurjani su na višoj terasi, zapadno od Čaršije a južno od Suvaje. Koritari su južno od Ungurjana a Planinci su na površi, „na salašima“, gde su kuće razmaknute nekoliko stotina metara. U ostalim krajevima kuće su međusobno udaljene od 15 do 50 metara a u Čaršiji su jedna pored druge.
Groblje je severno od varošice, na mestu zvanom Groblja.

Starine u naselju.

U Brzoj Palanci ima ostataka još iz vremena Rimljana. Tragovi od zidina ispod crkve, gde su nalaženi i stari novci, po predanju su ostali od „Laćina“. Na jednom imanju, gde se vadio kamen krajem 19. veka, izvađene su kvadratne cigle i na jednoj je natpis Avreliva fecit rino. Neznano Groblje (Morminc Parasic) je iz vremena pre sadašnjeg naselja. Staro Groblje (Morminc Batrnj) je iz prošlosti sadašnjeg naselja, u kome se ukopavalo pre sto i više godina.

Pisani tragovi o naselju u prošlosti.

Na Langerovoj karti i karti „Temišvarski Banat“ označena je Brza Palanka kao palanka pod imenom: Persa Palanka, Persa Pallanka. Godine 1783. Brza Palanka je imala kuća: „20 turskih, preko 20 vlaških i jedna džamija“ a na drugom mestu se kaže: „ein von Turken, Bilgaren und Walashen bewohnter Markttleck“. U periodu od 1807.-1818. godine za vreme borbe Srba i Rusa sa Turcima Brza Palanka je bilo utvrđeno mesto i beležena je pod imenima Palanka, Bursa Palanka, Bersa Palanka, Birsa Palanka, Birza Palanka i Persa Palanka. Godine 1811. zabaležene su Palanka i Suhaja (Suvaja) kao sela. Brza Palanka je 1846. godine imala 98; 1866 – 142 a 1924. godine 242 kuće.

Postanak naselja i poreklo stanovništva.

Po predanju najpre je zasnovana Suvaja, pa kraj Čaršija a ostali krajevi u novije vreme. Suvaju su, vele, zasnovali stari preci većine sadašnjih rodova, čiji su potomci, čukundedovi današnjih najstarijih ljudi, „bežali u Vlašku“. U Čaršiji su pre sto i više godina stanovali Turci, a današnji stanovnici, trgovci i zanatlije, docnije su doseljeni, naročito posle prisajedinjenja ovih krajeva Srbiji, iz raznih krajeva i iz okoline. Krajevi Ungurjani, Koritari i Planinci zasnovani su tek u drugoj polovini 19. veka i tamošnjim rodovima je poznato poreklo.

U najstarije rodove nepoznatog porekla računaju se:

-Mijaji, Sv. Petka;
-Matiješti, Jovanjdan;
-Pitarešti, Sv. Petka;
-Rajčići, Sv. Petka;
-Florići, Sv.Petka;
-Todorikešti, Nikoljdan;
-Raducići, Sv. Petka;
-Čmpokešti, Sv. Petka;
-Tokalonji, Nikoljdan;
-Tobošarešti, Sv. Petka;
-Varicešti, Aranđelovdan;
-Sučit-i, Sv. Petka i;
-Krčmarešti, Aranđelovdan.
Mijaji su imali staro kumstvo u Negotinu, Pitarešti u Slatini a Tobošarešti u Kupuzištu.

Posle ovih rodova doselili su se ostali rodovi:

-Truškonji, Nikoljdan.Čukunded se „povratio“ ili došao iz Izvora u Rumuniji a ded je za vreme Turaka bio seoski knez.
-Lupani, Nikoljdan. Praded se doselio iz Grabovice u Ključu.
-Pavlovići, Sv. Petka, su iz „Vlaške“.
-Dunđerovići, Stevanjdan. Praded, pop, došao iz Ogradine u Rumuniji.
-Cenići, Nikoljdan. Ded se doselio od Vidina.
-Lazarevići, Aranđelovdan, su iz Bugarske.
-Živkovići, Nikoljdan, su sa Kosova a ovamo su došli iz Popovice.
-Graovci, Nikoljdan, su doseljeni 1848. godine iz Grahova u Crnoj Gori.
-Nedeljkovići, Đurđic, su se doselili 1858. godine iz Trnova u Bugarskoj.
-Mihailovići, Nikoljdan, su doseljeni 1858. godine iz Gopeša.
-Ilići, Sv. Vasilije-Nova Godina, su iz Klisure u Grčkoj.
-Ungurjani (Vidići), Sv. Petka, su iz Plavne.
-Novicešti, Mitrovdan, si iz Plavne a porekloom su iz Metovnice u timočkoj Crnoj Reci.
-Paulešti, Nikoljdan, su iz Tande u Poreču.
-Bađići, Nikoljdan, su od Ungurjana iz Plavne.
-Adamešti, Alimpijevdan, su iz Tande.
-Mitriškonji, Đurđic, su „Ungurjani“ a ovamo su došli iz Luke.
-Osaničani, Jovanjdan, su iz Osanice u Homolju.
-Dimitrijevići, Nikoljdan. Otac je došao iz Knjaževca.
-Živkovići, Mitrovdan, su iz Lom-Palanke u Bugarskoj.
-Hadži-Todorovići, Jovanjdan, su 1869. godine došli iz Niša.
-Petkovići, Mitrovdan, su iz Malajnice.
-Nikolići, Alimpijevdan, su iz Kule u Bugarskoj.
-Bronconji i Naculešti, Sv. Petka, su jedan rod. Oni su „Ungurjani“ a ovamo su došli iz Plavne.
-Radovanešti, Sv.Petka, su „Ungurjani“ iz Luke.
-Trubišonji, Aranđelovdan i:
-Barbulešti (Barbulovići), Aranđelovdan, su „Ungurjani“ iz Luke.
-Dragomirešti i Balojonji, Mala Gospojina, su jedan rod, doselili se iz Malajnice a poreklom su iz „Arđala“ – Erdelja.
-Milojkešti, Sv. Todor, su iz Tande.
-Simonovići, Aranđelovdan, su 1872. godine došli iz Borovaca u Bugarskoj.
-Kuzmanovići, Jovanjdan, su se doselili 1874. godine iz Gopeša.
-Nastasijevići, Nikoljdan, su takođe došli 1875. godine iz Gopeša.
-Cvetkovići, Nikoljdan, su se doselili 1860. godine iz Kičeva.
-Tomići, Sv. Spiridon, su se doselili 1881. godine iz Bitolja.
-Kurkan-i, Nikoljdan, su iz Saske u Banatu.
-Pajkići, Đurđevdan i Đurđic, su iz Jabukovca.
-Veljkovići, Nikoljdan, su iz Makedonije.
-Malajničani, Sv. Petka, su iz Malajnice a poreklom su iz „Vlaške“.
-Balucešti, Đurđevdan i Aranđelovdan, su Cigani-Romi koritari i:
-Albulešti, Đurđevdan. Oni su iz Slatine.
-Jonovići, Sv. Petka, su sa „Ostrova“ (Veliko Ostrvo) a ovde su se doselili iz Mahajlovca.
-Dojkešti i Strainešti, Nikoljdan, su „Ungurjani“ iz Plavne.
-Tomešti, Nikoljdan;
-Plavljani, Aranđelovdan i Đurđevdan i;
-Stepanešti, Nikoljdan, su „Ungurjani“ iz Plavne.
-Milinkonji, Nikoljdan, su „Ungurjani“ iz Malajnice.
-Njegoješti, Sv. Petka, su iz Miroča u Poreču.
-Kalderon-i, Sv. Petka, su iz Bregova u Bugarskoj a ovamo su se doselili iz Kladova.
-Radojevići, Nikoljdan, su sa Kosova a ovamo su došli iz Popovice.
-Dimitrijevići, Nikoljdan, su iz Gopeša.
-Đokići, Nikoljdan, su iz Popovice a poreklom su Sa Kosova.
-Cvetković, Nikoljdan, su iz Zvečana kod Kičeva.

Preslava i crkkena slava su Sv. Trojice-Duhovi.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.