Poreklo prezimena, selo Dolac (Kraljevo)

4. jul 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Dolac*, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radomira Ilića „Ibar“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Napomena:
*U knjizi piše u glavnom naslovu „Opisi pojedinih zaselaka“; u podnaslovu „Dolačka kmetija“ gde su opisani zaseoci: Dolac, Obarak i Vranjevo. Kako se na sajtu Porekla od pomenutih zaselaka pominje samo Dolac kao selo u prostoru pod administrativnom jurisdikcijom Grada Kraljeva, smatram da su preostala dva „zaseoka“ u sastavu sela Dolac. Tako je i sa ostalim “kmetijama“ u Ibru.

Položaj sela.

Dolac se nalazi na istočnoj strani Radočela pod Sivskom Stenom. U odnosu na nivo Studenice donje kuće su na visini od 380 a gornje na 510 metara.

Vode.

Meštani vodu koriste sa Kolačke Česme i Česme kod Javora. Prva je ispod a druga u vrhu sela.

Tip sela.

Kuće su zbijene u pojedine gomile, od kojih su dve jače izdvojene. Jedna se zove Beli Potok a druga Bačkulje. To su džemati ovog sela-zaseoka. Dve kuće porodice Dugalića su odvojene na 5 minuta hoda od zaseoka u mestu zvanom Cesta, u istočnom podnožju Jazvina. Kuće su dvojake građe: „šilje“ i „brvnjače“. Bačije su na Radočelu. Od stoke imaju ovaca, goveda, potom koza i konja. Svinje su retke.

Postanak zaseoka i poreklo porodica.

Dolac je vrlo stari zaselak. Pominje se u povelji Stevana Prvovenčanog, kao granično mesto zemalja manastira Studenica.

Poreklo porodica.

-Bačkulje, Simeundan, ima ih 10 kuća. Stara su porodicca.
-Bogojevići, Jovanjdan. Ima ih 7 kuća. Doselili su se davno iz Šekulara.
-Dugalići, Lazarevdan. Ima ih dve kuće. O poreklu videti u opisu zaseoka Vranjeva.
-Sretenovići, Lučindan. Ima ih samo jedna kuća. Doselili su e pre 25-30 godina iz Usinja, srez moravički, na reci Studenici.

Zaselak Obarak.

Položaj zaseoka.

Ovaj zaselak se nalazi na istočnim stranama Dolačkog Brda.

Vode.

Pored zaseoka teče Obarački Potok. Vodu piju sa česme Točka. Kako se zaselak nalazi u strani potoka, zaklonjen je od vetrova te je u njemu toplije u odnosu na ostale zaseoke.

Tip naselja.

Kuće su vrlo blizu jedna drugoj. No kod najređih kuća nije veće odstojanje od 60 metara. Neposredno iznad zaseoka je seoska šuma, koja se nalazi na mestu zvanom „Na Brežinama“.
Od zaseoka se odvojila jedna kuća, 10 minuta hoda udaljeno mesto Kurjaču.
Bačije ovog zaseoka su u Radočelu, na mestima kja se zovu: Kurjača, Dočevina i Zimovnica.

Starine u naselju.

Na vrhu kose iznad Obarka nalazi se jedna stara crkva, koja je u gornjem delu porušena. Duga je 8 metara a široka tri i po metra. Ozidana je od mermera i škriljca sa malterom. Pod prednjim delom crkve (oltarom i pravom crkvom) ukopan je na svod ozidan prostor u obliku podruma. U crkvi se mestimično poznaju tragovi ikonostasa. U oltaru sa obe strane – leve i desne – ima jedan zapis, koji je znatno oštećen. Kod naroda postoji predanje da je ova crkva bila latinska.
Mesto gde se nalazi stara crkva zove se Staro Selo. Tu je u prvo vreme, vele, bila jedna jedina kuća u celom Obarku, pa se odatle preselila na današnje mesto i zadruga izdelila. To je bila kuća od roda Bogojevića.

Poreklo prorodica.

-Bogojevići (Markovići i Lukovići), Jovanjdan. Ima ih 12 kuća. Ista su porodica sa Bogojevićima iz Dolca.
-Zlatići, Ilindan. Ima ih 4 kuće. Doselili su se u ovaj zaselak pre 50 godina iz sela Zapotoča u moravičkom srezu.
-Koraćevići, Nikoljdan. Ima ih samo jedna kuća. Doselili su se pre 20 godina iz Bzoika u studeničkom srezu.

Zaseok Vranjevo.

Položaj zaseoka.

Vranjevo se nalazi u strani brda Jazvina.

Vode.

Ceo zaseok zahvata vodu sa česme u Dolini.

Zemlje i šume.

Danas imaju malo zajedničke seoske šume u mestu koje se zova Strmac. Ranije su imali više zajedničke šume, ali su je podelili. Ipak, zemljište pod šumom još je zajedničko. Ta zajednica se ogleda u tome, što svaki meštanin ima pravo da napasa svoju stoku po svoj šumi, bez obzira na svojinu.

Tip zaseoka.

Kuće su po zaseoku razređene na odstojanju 30 do 80 metara. Na 15 minuta hoda od zaseoka su odvojene četiri kuće Šaptovića, koje čine zaseban kraj u zaseoku, koji se po prezimenu roda zove – Šaptovići. Oni piju vodu sa česme Bubana.
Danas se u Vranjevu jedva mogu zapaziti tri grupe kuća: Romčevići, Dugalići i Šaptovići (ovi poslednji su jasno izdvojeni). Stari ljudi pričaju da je pre 80 godina u svakom ovom kraju bila samo po jedna kuća i da se od tog doba obrazovao zaselak izgradanjom novih kuća podeljenih zadrugara.

Ime naselju.

Vranjevo nosi ime po istoimenom selu (Vranjevu) u Staroj Srbiji, odakle su se doselili Dugalići, koji su u Vranjevu najmnogobrojniji.

Poreklo porodica.

-Dugalići, Lazarevdan. Ima ih 23 kuće. Doselili su se, kako je već rečeno, iz Vranjeva u Staroj Srbiji. O vremenu doseljenja znaju ovo: Današnji naraštaj je peto koleno Tomu, koji je davno umro, a ovde se doselio ded Tomov. Dakle, današnji naraštaj je sedmo koleno od doseljenja.
-Romčevići, ne kaže se ništa za slavu. Prvo su bili u mestu Sklapnicima ispod manastira Studenice pa su se, zbog kuge, izmestili ovde. Stara su porodica i ima ih 7 kuća.
-Šaptovići, ne kaže se koju slavu slavu slave, su se doselili iz mesta Pustoselina, koje je u zaseoku Borovcima – srez studenički. Ima ih 5 kuća.
-Draževići su se doselili iz sela Brusnica u Staroj Srbiji. Ne kaže se koju slavu slave.

IZVOR: Prema knjizi Radomira Ilića „Ibar“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.