Poreklo prezimena, naselje Ribnica (Kraljevo)

30. jun 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Ribnica (deo naselja 1979. godine pripojen Kraljevu), Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan

Topografske prilike.

Ovo selo je oko rečice Ribnice i pored puta Kraljevo – Kruševac. Veći deo sela je na levoj strani rečice, na odsecima terasa, pored Ribnice i pokraj Ibra a manji deo sela je na desnoj strani, na zaravnima ispod brda Vrteške, Velikog Brda i Kačareva Brda (Petlovca).
Brda: Zečevac, Omladak, Osredak, Kraino Brdo, Cer, Čabruša, Kršanjak, Jagodnjak, Mravinjak, Modri Krš, Vrteška, Plećovac, Čukarak, Veliko Brdo i Kačarevo Brdo (Petlovac).

Vode.

Reke: Ibar i Ribnica.
Potoci: Bukovac, Zmajevac, Jovac, Petlovački ili Kačarev Potok, Pokimički Potok, Stanićki Potok, Graoviški Potok, Svinjarski Potok, Govedarnik i Cvetićki Potok.
Izvori: Ukićki Izvor, Cvetićki Izvor, Švrnjovića Izvor, Filipov Izvor, Vojmilovska Česma, Buban, Kapavac, Zdravkovićki Izvor i Savićki Izvor.
Neke kuće se služe vodom sa nekoliko bunara i šmrkova.

Zemlje i šume.

Njive: Ibrovište, Kruševlje i Kraino Brdo.
Livade: Beranovac, Grab i Kruševlje.
Šume: Cer, Ravna i Veliko Brdo.
Zabrani: Kruševlje, Zmajevac, Novakovac i Čuljovac.
Utrine: Barjovac, Gaj, Graovište, Jošak, Kolibine, Blatanac, Valoge, Paljevak i Majdanske Bačije.
Bačije: Bajrovac.

Tip naselja.

Naselje je podeljeno na krajeve: Ribnica oko istoimene rečice i pored Ibra; Zmajevac na istoimenoj zaravni, Kućišta na zaravni Bunjačkog Brda; Jovac na istoimenoj zaravni; Brđani na zaravni ispod Vrteške i Trebićani (ili Trebićka Mala) na zaravni ispod Velikog Brda.
Kuće u krajevima su međusobno udaljene 20 do 50 metara, retko gde 100 do 200 metara. Kuće su zbijenije na zaravnima – 10 do 30 metara.

Ostali podaci o selu.

Ribnica ima 51 rod i 139 kuća.
U selu ima pet grobalja. Ona su u Selištu i u Kožari ispod Bunjačkog Brda – oba u kraju Ribnici; u Avićkom Čairu – kraj Jovac, pored seoskog puta za Kamenicu u Trebićanima i u „Džinovskom Groblju“ – kraj Zmajevac.
Stevan Prvovenčani se priložio svojoj zadužbini manastiru Žiči i Ribnicu sa Brenom.
Seoska zavetina je „Beli Četvrtak“.

Starine u selu.

U Selištu na zaravni Piskopolju postoji staro groblje. Na grobovima je neobrađeno, krupno kamenje. Na jednom kamenu ima urezan mali krst. Po narodnom predanju to groblje je „latinsko“. Turci su na tom mestu stigli latinsko „roblje“ i sve isekli. „Roblje je mnogo pištalo, pa se zbog toga mesto zove Piskopolje“.
Na bregu Zečevcu postoji isto ovakvo groblje. Po predanju i to groblje je „latinsko“, u njemu su sahranjivani „Latini“.
Na zaravni Zmajevcu, u današnjem seoskom groblju je „džinovsko“ groblje. Na grobovima su veliki kameni blokovi, dugi po dva metra, teški i do 300 kilograma.
Na kosi Satrveniku, na levoj strani rečice Ribnice, stoje razvaline grada Rajanovca. Grad je na teško pristupačnom mestu. Na mestima se vide temelji i ostaci gradskih platna. Grad je zidan od lomljenog kamena serpentina i magnezita, pa je kamenje zalivano vrelim krečom („zavarivano krečom“). Neki su na ovom mestu nalazili gvozdene šiljkove od strela. Odmah ispod razvalina, idući niz Satrvenik, na malom zaravnjenom prostoru, je ograda od kamena u obliku elipse. Narod kazuje da je tu bila neka crkva. Prema razvalinama grada Rajanovca, na desnoj strani rečice Ribnice, je crkvina Ravanica. Ograđeni prostor krupnim rečnim oblucima širine je osam a dužine dvadeset koraka. Ovde su neki iskopali srebrna kandila.

Poroklo porodica.

Negdašnji rodovi.

-Aksovići, Jovanjdan, su od Vujanaca iz Zareva u Ibru. Izumrli su.
-Vulićevići (Pejovići i Đurkovići), Nikoljdan, su od Vulićevića iz Meljanice. Izumrli su.
-Borčevići, Nikoljdan, su „od Pazara“. Po svoj prilici su se iselili u Kovanluk.
-Kundovići, Stevanjdan, su od Kundovića iz Godovića u Ibru. Izumrli su.
-Milovići, Đurđevdan. Udova sa ćerkom se iselila u Kraljevo. Njihovo zemljšte su kupili Jovanovići, „Zaječarci“, iz istog sela.
-Kanovići, Nikoljdan, su se iselili u Kraljevo. Njihovo zemljište su kupili Đekovići iz ovog sela. Uspomena na iseljene Kanoviće se sačuvala u nazivu imanja – Kanovača.
-Kačarevići, Aranđelovdan, su se iselili u Kovanluk. Na njihovom zemljištu, ispod Kačareva Brda (Petlovca), su Vrbanići (Bučani i Radovanovići).
-Bojovići, Jovanjdan, su grana Aksovića. Izumrli su.
-Ćukete, nepoznata slava. Nestali su. Uspomena na njih se sačuvala u nazivu zemljište – „Ćuketino“. Danas se jedna vodenica na jazu rečice Ribnice zove se Ćuketina Vodenica.
-Vukići, Aranđelovdan, su se iselili u Leskovac u Gruži i tamo izumrli.
-Vilovci, Đurđevdan, su od Vilovaca iz Meljanice. Izumrli su.
-Žarani, Aranđelovdan, su iz Žara u Studeničkom srezu. Izumrli su.
-Ukići, Đurđic, su bili u Brđanima. Kako od Ukića nije ostalo potomstva, to je njihovo zemljište pripalo njihovom slugi Prnjaku (Milosavljeviću), koji se doselio iz Meljanice. Uspomena na izumrle Ukiće se sačuvala u nazivu Uketin Vir (u Ribnici) i Ukićki Izvor, blizu kuća sadašnjih Prnjaka (Milosavljevića).
-Đorovići, Jovanjdan, su od Đorovića iz Jošaničke Banje u Ibru; rod su ovdašnjim Đekovićima. Izumrli su. Uspomena na njih se sačuvala u nazivu vira u Ribnici – Đorovac.
-Zabunovići, Aranđelovdan, su rod Zabunovićima u Podunavcima. Izumrli su.
-Đorđevići, Đurđevdan, su izumrli za vreme ratova 1876-1878. godine. Njihovo zemljište („Đorđevića Imanje“) su kupili Milašinovići, doseljenici iz Brezne.
-Čivovići, Nikoljdan, su od Sjenice. Nekuda su se odselili. Uspomena na njih sačuvana je u nazivu utrine – Čivovac.
-Kalinići, Nikoljdan, su se iselili u Gračac.
-Karadže (Lačnevci, Lačnoevići), Nikoljdan, su se doselili iz Badnja u Ibru. „Karadžićko Imanje“ – zemljište samohrane udove Sare – su kupili Šalinići i Milašinovići, doseljenici iz Brezne. Izumrli su.
-Čulje, Mratindan, su rod Čuljama iz Mataruga. Po svoj prilici su se iselili u Ratinu. Uspomena na njih sačuvala se u nazivu zabrana – Čuljovac.
-Kekeri, Jovanjdan, su od Kekera iz Predola. Iselili su se u Kovače.
-Mitrovići (Guzeje), Jovanjdan, su grana Đekovića u ovom selu. Izumrli su.
-Čakani, Alimpijevdan, su se iselili u Dragosince i tamo se zovu Mrgići. Uspomena na njih sačuvana je u nazivu livade – Čakanovac.
-Pejovići i Vučkovići, Nikoljdan, su isti rod, doselili su se iz Crne Gore. Vučkovići su prodali imanje i iselili se u Beograd. Cvetići, susedi Pejovića, su usinili dečka Milana, poslednjeg njihovog potomka.

Današnji rodovi.

-Mandići, Aranđelovdan, su nepoznatog porekla.

Doseljeni u 18. veku.

-Kojovići, Đuđevdan, su iz Dramića u Deževskom srezu. Rod su Petrovićima u Mataruga i Vranešima.
-Đurovići prvi, Nikoljdan, su od Đurovića iz Zaklopače.
-Zdravkovići (Miljojkovići i Nedeljkovići), Alimpijevdan, su iz Bresnika u Studenici, došli najpre u Polumir u Ibru pa potom ovamo. Rod su Ćiricama u Matarugama.
-Trebićani („Pasjani“ ili Aleksići, Jovanovići, Pantelići i Peruničići), Aranđelovdan, su rod Trebićanima u Ratini.

Doseljeni u prvoj polovini 19. veka:

-Cvetići, Nikoljdan, su od Starčevića iz Brezne.
-Čkovre, Jovanjdan, su od Čkovra iz Brezne.
-Šalinići, Stevanjdan, su od Šalinića iz Brezne.
-Bzenići (Lukovići), Nikoljdan su iz Bzenica u Aleksandrovačkoj Župi. Rod su Lukovićima u Matarugama i Ratini.
-Milašinovići, Aranđelovdan, su od Milašinovića iz Brezne.
-Trifunovići prvi (Despotovići, Savići, Golićevići, Cerjani, Puridže i Vojmilovci), Jovanjdan, su od Lopaćana iz Cerja.
-Brđani (Jevtovići), Jovanjdan – prekada Đurđevdan, su se doselili iz Brda (crnogorskih) u Policu kod Berana, a otud ovamo. Rod su Brđanima u Stublu – Gruža.
-Bunjaci, Jovanjdan, su od „Giljana“ su došli u Lopatnicu u Nadibru, pa otuda ovamo. Rod su Bunjacima (Jovanjdan) u Kraljevu.
-Prnjaci (Milosavljevići, Tomovići, Ukići i Ristovići), Sv. Joakim i Ana – prekada Đurđic, su od Prnjaka iz Meljanice.
-Đekovići, Jovanjdan, su od Đekovića iz Jošaničke Banje u Ibru.
-Ponorci (Ružići i Jaćimovići), Mratindan, su od Ponoraca iz Gokčanice.
-Pokimice (Ristovići), Sv. Aleksandar Nevski, su od Vasojevića. Ovamo su došli od Pokimaca iz Rvata u Ibru.
-Božići, Aranđelovdan, su „od Pazara“.
-Dugalići, Lazarevdan, su od Dugalića iz Godovića u Studenici. Rod su Dugalićima u Matarugama.

Doseljenu u periodu od 1850. do 1918. godine:

-Vrbićani (Bučani i Radovanovići), Sv. Petka, su od Vrbićana iz Dragosinaca.
-„Bugari“ (Nikolajevići), Nikoljdan. Godine 1868. se doselio Nikola Nikolajev iz Jelene, varošice kod Trnova u Bugarskoj. Docnije je otuda preveo zadrugu brata Jovana sa 12 muških članova. Ovde su potomci Jovanovi a od ostale dvanaestorice je ostalo samo jedno žensko dete.
-Krsmanovići (Nikoljdan) su od Krsmanovića iz Kamenice.
-Zečevići, Jovanjdan, su od Zečevića iz Cerja.
-Pećanci (Radojkovići), Nikoljdan, su od Peći.
-Vujovići, Sv. Ćirilo i Metodije, su iz Savova u Ibru.
-Šilje (Šiljići), Nikoljdan, su od Pljevalja.
-Stojanovići i Todorovići, Mratindan, su iz Donjeg Kolašina. Ovamo su se doselili iz Polumira (Odmenja) u Ibru.
-Makojevići (Karličići i Šćepovići, „Bežanci“, Radovanovići), Lučindan, su iz Rovaca. Ovamo su se doselili od Pazara.
-Ostraćani (Jočovići ili Jovanovići), Đurđic, su od Ostraćana iz Meljanice.
-Ilići („Gošinci“), Nikoljdan, su od Džoda iz Rudnjaka. Gošincima se nazivaju po majci Gospavi, Goši.
-Đurovići drugi i Đonovići, Sv. Petka, su rod Đurovićima iz Brezne a Đonovići su od Đonovića iz Metikoša.
-Lazovići („Šumadinci“), Alimpijevdan, su iz Miločaja u Rudničkom Pomoravlju.
-Kamidžorci (Trnavci), Nikoljdan, su od Kamidžoraca iz Meljanice.
-Jevtovići drugi, Aranđelovdan, su iz Tutina u Štavičkom srezu.
-Vukašinovići (Petrovići), Nikoljdan, su od Petrovića prvih u Rudnjaku.
-Avići, Jovanjdan, su od Avića iz Predola.
-Nikolići, Đurđevdan, su iz Polumira (Odmenje) u Ibru.
-Jovićevići, Mratindan, su iz Baljevca u Ibru od tamošnjih Jovićevića. Rod su Čuljama u Matarugama.
-Boškovići, Mratindan, su od Boškovića iz Kruševice.
-Požarevci, Aranđelovdan, su iz Sirakova u požarevačkoj Moravi.
-Požarevci drugi (Radosavljevići), Nikoljdan, su iz Nabrđa u požarevačkoj Moravi.
-Barinci i Bogojevići, Aranđelovdan – prekada Aranđelovdan letnji, su isti rod. Barinci su iz Jelakca (Barina) u Župskom srezu a Bogojevići su od Barinaca (Bogojevića) u Plani u Ibru: Rod su Panovićima i Markulićima u Vrbi.
-Miločajci (Sretovići), Đuđevdan, su od Sretovića iz Miločaja u Rudničkom Pomoravlju.
-Boćani (Banovići), Đurđic – prekada Ilindan, su od Bankovića iz Gokčanice.
-Kučevići (Živanovići), Jovanjdan – prekada Jovanjdan letnji, su se doselili 1906. godine od Kučevića iz Dragosinaca (Cerovaka).
-Lazarevići, Nikoljdan, su od Lazarevića iz Kovanluka.

Doseljeni posle 1918. godine:

-Trifunovići drugi, Pantelijevdan, su iz Kuča. Ovamo su se doselili iz okoline Berana. Rod su Sekulićima u Kruševici.
-Božovići, Nikoljdan, su sa Kosora u Kučima, ovamo su se doselili iz beranskoh Vasojevića 1919. godine.
-Kočovići, Aranđelovdan, su iz Rasna u Sjeničkom srezu.
-Radulovići (Milutinovići, “Čukari“), Jeremijevdan. Doselila se udova sa sinovima iz Šušura i Sjeničkom sezu.
-Bojovići, Sv. Aleksandar Nevski – prekada Aranđelovdan, su iz Buča kod Berana.
-Lopičići, Đurđevdan, su se doelili od Lopičića iz Ceklina kod Cetinja. Ovde su se naselili na kupljenom zemljištu.
-Jovanovići („Zaječarci“), Alimpijevdan, su iz Marinovca u Timičkom srezu.

IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.